U okviru trećeg dana WPL Samita 2025, koji se po prvi put održava u Crnoj Gori, delegacija političkih liderki posjetila je Kotor, Budvu i Tivat, saopštili su organizatori.
&nbsp;Skupština Crne Gore je domaćin ovog međunarodnog skupa, koji je okupio više od 220 poslanica, ministarki, predsjednica, potpredsjednica, gradonačelnica, osnivačica i direktorki preduzeća iz 65 zemalja svijeta.&nbsp;
Na rivi Pine delegaciju je dočekao Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat, koji je poželio dobrodošlicu i naglasio značaj što Tivat ima priliku da ugosti učesnice samita.
- Za nas je velika čast što su liderke iz cijelog svijeta danas u Tivtu. Ovaj susret potvrđuje da smo prepoznati kao međunarodna adresa i mjesto povezivanja ideja i vizija. Hvala što ste u Tivtu i što želite saznati više o uspješnoj priči naše lokalne zajednice- kazao je Komnenović.
Tokom posjete, učesnice su obišle lokaciju Porto Montenegro, gdje ih je pozdravio David Margason, izvršni direktor, istakavši da je ovaj projekat primjer održive transformacije i saradnje.
&nbsp;- Porto Montenegro je stvoren kao simbol otvorenosti i inovacija, i ponosni smo što možemo biti domaćini događaja koji povezuje lidere svijeta i inspiriše nove prilike za region. Upravo ovdje, želimo ohrabriti razgovore o tome kako ovaj region može dati pozitivni doprinos globalnim kretanjima, posebno na polju održivog razvoja i ekonomije koja vodi računa o zajednici u kojoj djeluje- poručio je Margason.
Poseban segment programa u Tivtu održan je u partnerstvu sa Adria Future Samitom, čija je izvršna direktorka Biljana Braithwaite.
- Adria Future Summit je nastao iz uvjerenja da je naš region sposoban da oblikuje sopstvenu budućnost. U vremenu kada se sve više govori o najvećim izazovima i prilikama našeg doba, uključujući klimatske promjene i vještačku inteligenciju, mi pokazujemo da mali regioni mogu imati velike vizije. Kroz Adria platformu okupljamo lidere, investitore i inovatore kako bismo zajedno stvarali konkretna rješenja, ne za neko daleko sutra, već za danas. Zato nam je posebno značajno da smo dio WPL zajednice i da ovdje, u Crnoj Gori, otvaramo vrata novim partnerstvima, idejama i djelovanju- kazala je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Liderke iz 65 država u Tivtu: Vraćamo našu regiju u fokus globalnih kretanja

Na zatvaranju Samita WPL 2025, predsjednica i osnivačica organizacije Women Political Leaders (WPL), Silvana Koh Merin, oštro je osudila mizogine i seksističke napade kojima je potpredsjednica Popović bila izložena posljednjih mjeseci od strane pojedinih poslanika, anonimusa i internet botova, čak i tokom samog samita.
Naglasila je da takvi napadi neće obeshrabriti žene koje se bore za ravnopravno učešće u politici i društvu.
- Naša solidarnost je naša snaga. Svaki napad na jednu ženu u politici napad je na sve nas. Ovdje u Crnoj Gori šaljemo jasnu poruku: zajedno stojimo protiv mizoginije i diskriminacije i nastavljamo da gradimo inkluzivan i pravedan politički ambijent- izjavila je predsjednica WPL-a.
WPL i učesnici samita još jednom naglašavaju da podrška ženama u politici ne smije biti samo deklarativna, već konkretna i vidljiva u svakodnevnom političkom životu.

Predsjednica WPL osudila napade na Popović: Svaki napad na jednu ženu u politici napad je na sve nas

To je Crna Gora: smjela, ispred svog vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice - poručila je predsjednica i osnivačica Women Political Leaders Silvana Koh-Merin na otvaranju Samita žena političkih liderki - WPL Samit 2025 Montenegro u organizaciji Skupštine Crne Gore.
Danas, kako je istakla, Crna Gora nastavlja tu tradiciju.
- Ovo je mjesto gdje je razgovor o liderstvu, toleranciji i građenju mostova među narodima nešto sasvim prirodno. Održavanje Samita WPL 2025 ovdje znači nadahnjivanje zemljom koja u sebi nosi otpornost, otvorenost i volju da gleda unaprijed - kazala je Koh-Merin.
Ovaj trodnevni događaj, kako su naglasili u Skupštini, okuplja preko 220 poslanica, ministarki, predsjednica, potpredsjednica, gradonačelnica, osnivačica i direktorki preduzeća iz 65 zemalja svijeta.
Primjećujući da je Crna Gora teritorijalno mala država, ali i država koja ima veliko srce i snažan duh, Koh-Merin je kazala da je Crna Gora zemlja koja je oduvijek bila raskrsnica kultura, gdje se planine susreću sa morem i gdje ljudi umiju da dočekaju svijet širom otvorenih vrata. Koh-Merin je u tom kontekstu navela da se ne radi samo o prirodi, već da je riječ o liderstvu, hrabrosti i viziji, te podsjetila na anegdotu o princezi Kseniji, koja je, kako je kazala, bila prva žena koja je vozila automobil na Balkanu.
Predsjednica i osnivačica WPL-a je istakla i da je Crna Gora dovoljno mala da se svako koga sretnete osjeća kao dio porodice, ali i dovoljno značajna da privuče pažnju svjetskih lidera. Upravo ta bliskost, kako je primijetila, čini Samit WPL posebnim - ,,nijesmo izgubljeni u masi, već povezani, licem u lice, gradeći povjerenje”.
- Zato, kada se okupimo ovde 2025. godine, sjetimo se princeze Ksenije i njene prve smione vožnje. Ponesimo taj isti duh sa sobom - žene koje preuzimaju volan, usmeravajući nas ka budućnosti i pokazujući svijetu da liderstvo nije pitanje veličine, već hrabrosti - kazala je Koh-Merin.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović je ocijenila da je održavanje i otvaranje Samita, potvrda da rodna ravnopravnost nije više samo tema za govore, već konkretan politički prioritet, te da u tom kontekstu Crna Gora više ne samo prati, već predvodi.
Navela je da Crna Gora kao zemlja koja je najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom, gradi evropsku budućnost u kojoj će ravnopravnost biti temelj njenog identiteta.
- Crna Gora je spremna da bude prva naredna članica EU i zato želimo da u evropsku porodicu uđemo ne samo kao politički partner, već i kao pozitivan primjer društva koje ulaže u jednakost, dijalog i inkluzivnost - kazala je Popović.
Ona je podsjetila na izmjene regulative, podizanje zakonskih kvota za zastupljenost žena u parlamentu na 40 odsto, čime se, kako je kazala, poslala jasna poruka - mjesto žene je tamo gdje se donose odluke.
- To nije bio samo zakon na papiru, to je bio jasan signal da Crna Gora želi biti primjer ne samo zemljama regiona, već i mnogo šire, jer pokazujemo kako se politička volja može pretvoriti u stvarnu promjenu - kazala je Popović.
Naglasila je da rodna ravnopravnost nije „žensko pitanje“, već pitanje pravednosti, demokratije, stabilnosti i razvoja, te da zemlje u kojima žene učestvuju u političkom životu, donose kvalitetnije odluke, imaju snažnije institucije i otpornija društva. Crna Gora, kako je kazala, to sada dokazuje - ne samo riječima, nego konkretnim potezima.
- Zato mi je posebno drago što danas ovdje, iz srca Crne Gore, šaljemo poruku da je ovaj Samit otvoren. Otvoren je za iskren dijalog, otvoren za razmjenu iskustava, za kritiku, i - što je najvažnije - za konkretna rješenja. Želim da iz ove sale izađemo sa idejama koje će postati zakoni, sa preporukama koje će postati politike, i sa povezanošću koja će postati snaga jedne globalne mreže žena liderki - zaključila je Popović.
Predsjedavajuća Odbora WPL-a Obiageli Ezekvesili je istakla da održavanje Samita nije samo čin velikodušnosti, već i snažna poruka o posvećenosti Crne Gore dijalogu, saradnji i povjerenju. Ona se osvrnula na ovogodišnju temu Samita - Pozitivna budućnost: izgradnja povjerenja, pokretač napretka - navodeći da je povjerenje valuta liderstva, te da se povjerenjem, čak i najteži izazovi mogu pretvoriti u prilike. Ezekvesili je primijetila da žensko liderstvo nije simbolično, već transformativno, te da ,,kada žene vode, zakoni se menjaju, mir traje, ekonomije rastu pravednije, a društva napreduju”.
- Naša omladina mora u svojim liderima prepoznati doslednost, integritet, sposobnost i jasnu svrhu. Moraju vjerovati da politika nije igra, već sveti zavjet povjerenja - kazala je predsjedavajuća Odbora WPL-a.
Kako je istakla, izazovi sa kojima se suočavamo kao globalno društvo prevazilaze kontinente i mora se djelovati kao da je svijet jedno, jer on to i jeste.
- Neka WPL Samit 2025 u Crnoj Gori pošalje jasnu poruku: da politika i dalje može biti snaga integriteta, hrabrosti i obnove. Neka se ovaj skup pamti, ne samo po razgovorima koje vodimo u naredna dva dana, već i po obavezama koje mi, kao lideri, preuzimamo prema sebi i prema ljudima kojima služimo - kazala je Ezekvesili.
Tokom prvog dana Samita, učesnici su kroz tri tematske panel diskusije govorili na teme „Nova energetska diplomatija: Povjerenje u tranziciji“; „Investiranje u stabilnost: Nova agenda globalnog kapitala“; „Digitalna budućnost: Etičke osnove i Fireside razgovor: Priče o pozitivnoj budućnosti“.
Govoreći o problematici nove energetske diplomatije, uz konstataciju da svjetska energetska scena prolazi kroz duboke promjene, koje zahtijevaju nova partnerstva i transparentno liderstvo, razmotreno je na koji način donosioci politika mogu obezbijediti pravednu zelenu tranziciju koja jača energetsku bezbjednost, privlači klimatske investicije i gradi povjerenje kod građana i globalnih partnera.
U okviru druge teme u čijem fokusu je bila problematika ulaganja u stabilnost, nova globalna investiciona agenda, konstatovano je da investiranje nije samo pitanje dobiti, već je i izraz povjerenja u liderstvo i smjernice jedne zemlje. Tokom razgovora diskutovano je o modalitetima kroz koje bi države mogle stvoriti stabilno političko okruženje koje privlači etičke, dugoročne investicije i podstiče inkluzivni razvoj.
Panelistkinje su iznijele mišljenja i o problematici etike u okvirima koje nameće nova ,,digitalna budućnost“, pa je tako bilo riječi o tome kako lideri mogu urediti nove tehnologije, zaštititi demokratiju i osigurati da inovacije služe javnom dobru.
Samit će biti nastavljen sjutra, a učesnici će razgovarati na teme: “Kulturna diplomatija i nacionalni identitet“ i „Turizam kao most: Mekana moć i ekonomski oporavak“. Učesnike će pozdraviti Vladimir Jokić, gradonačelnik Kotora i Željko Komnenović, gradonačelnik Tivta.

Počeo WPL Samit 2025 Montenegro: Crna Gora - smjela, ispred vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice

Crna Gora najvjerovatnije će do kraja godine zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima te zajednice danas blokirali "precrtavanje" dva — poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), saznaju Vijesti.
Francuzi su se tako izjasnili na sjednici Radne grupe Savjeta EU (COELA), održane ranije danas. U međuvremenu, završena je i sjednica Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II), na kojoj je potvrđena ta odluka.
Prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", predstavnici Francuske tvrdili su, između ostalog, da poglavlja 11 i 13 nisu spremna za zatvaranje i da nisu dovoljno usklađena sa tekovinama EU, ne navodeći konkretne razloge za takav svoj stav.
Nakon sjednice COREPER-a II ide se na međuvladinu konferenciju, tj. na ministarski nivo (ministri vanjskih poslova ili evropskih poslova u okviru Savjeta EU za opšte poslove), na kom bi definitivno trebalo da budu zatvorena tri poglavlja — 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) i 6 (Privredno pravo).
Iako odluka Francuske može biti promijenjena na ministarskom nivou, šanse da se to desi vrlo su male.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.

Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU

Venecijanska komisija usvojila je Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u usvojenom mišljenju konstatovano je da je Crna Gora prihvatila i ugradila u potpunosti tri od četiri preporuke Venecijanske komisije.
- U pogledu četvrte preporuke ocijenjeno je da je predviđeno rešenje u skladu sa evropskom praksom i onim što jeste preporuka Venecijanske komisije, te da je potrebno dodatno preciziranje predloženog rješenja. S tim u vezi Ministarstvo pravde će u narednom periodu pristupiti dodatnom normativnom usaglašavanju u skladu sa navedenim mišljenjem - naveli su u Ministarstvu pravde.
Četvrta preporuka se, prema njihovim riječima, odnosi na pitanje produženja mandata sudija Ustavnog suda nakon prestanka funkcije, do izbora novih sudija.
- Sa izvještajem Venecijanske komisije Vlada Crne Gore biće upoznata u najkraćem roku, nakon čega će Radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na ovo pitanje. Po završetku tog procesa, Nacrt zakona biće upućen na javnu raspravu - naveli su oni.
Na sjednici Venecijanske komisije, u ime Crne Gore, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica.
- Usvajanjem mišljenja Venecijanske komisije potvrđeno je da je Ministarstvo pravde ispunilo preuzete obaveze i održalo dato obećanje, te da su ranije iznesene kritike i sumnje u vezi sa ovim procesom bile neutemeljene. Naš kredibilan, inkluzivan i stručan pristup najbolje potvrđuju afirmativne ocjene i komentari Venecijanske komisije. Vladavina prava i zaštita ljudskih prava ostaju trajna opredjeljenja i jasan put Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

Venecijanska komisija usvojila Predlog mišljenja na Nacrt zakona o Ustavnom sudu: Crna Gora ugradila tri od četiri preporuke

Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Uprave za igre na sreću potpisali su memorandum o saradnji čiji je cilj jačanje svijesti mladih o rizicima kockanja i promocija zdravijih navika kao temelja razvoja mladih generacija.
Iz MPNI su naveli da su memorandum potpisali resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i vršilac dužnosti direktora Uprave igre na sreću Spasoje Papić, dodajući da je time uspostavljeno strateško partnerstvo između dvije institucije.
- Memorandum predviđa zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu učenika od negativnih posljedica kockanja, promociju zdravih stilova života i afirmaciju sporta kao zdravog i bezbjednog izbora - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, saradnja obuhvata organizaciju edukativnih radionica i kampanja u školama, sprovođenje istraživanja o uticaju igara na sreću na mlade, javne kampanje na društvenim mrežama i medijima, kao i zajednički rad na preporukama za unapređenje normativnih i institucionalnih rješenja.
- Ovaj memorandum je važan jer omogućava sistemski i koordinisan pristup prevenciji, jača svijest mladih o rizicima kockanja i promoviše zdravije navike kao temelj razvoja mladih generacija - rekli su iz MPNI.

MPNI: Potpisan memorandum o saradnji u cilju jačanja svijesti mladih o rizicima kockanja

Oslobađajuća odluka u slučaju Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice - bivše predsjednice Vrhovnog suda, Steva Karanikća i Jovana Mikovića jedina je ispravna i zakonita - stav je njihovih advokata koji su u Višem sudu, pred vijećem sutkjnje Vesne Kovačević, iznijeli završne riječi. Tužilaštvo, prema njihovom stavu nije ponudilo nijedan dokaz za optužbe protiv njihovih branjenika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkyKz1cvfoi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
-Ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca. Svaki ekstrem je negacija pravde i udaljava ljude od pravde - kazao je jedan od branilaca Vesne Medenice, advokat Zdenko Tomanović. On je aludirao na zahtev tužioca Vukasa Radonjića da se Vesna Medenica i njen sin osude na po 20 godina zatvora jer bi to bilo dobro za Crnu Goru i Evropsku Uniju jer bi " na taj način bila poslata poruka da se kriminal ne isplati".
Tomanović je istakao da se u Evropu ne ide na način na koji se kosi sa Evropskom Unijom.
I njegov kolega advokat Zdravko Begović kazao je da je nedopustivo da se pravi primjer od pojedinca.
- Cilj izlaganja tužioca bio je da se stvori bauk, da se zapali sud i da SDT ima aibi mi smo učinili sve - kazao je Begović.
On je dodao da Evropska komisija ne traži po svaku cijenu da se neko osudi i da mu se izreče drakonska kazna.
Begović je naveo i da mu nije bio lako braniti bivši predjsenicu Vrhovnog suda kojoj su svi osim porodice okrenuli leđa.
I braioci Miloša Medenice, Steva Karanikića i Jovana Mikovića smatraju da SDT nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih branjenika.
- Koga je ubio Miloš Medenica da se traži 20 godina zatvora - pitao je Stefan Jovanović.
Sudsko vijeće napravilo je pauzu nakon koje će ostali advokati i optuženi iznijeti završne.

Odbrana Medenica: Oslobađajuća odluka jedino zakonita, ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: wpl-samit-montenegro