Vulkan Marapi u Indoneziji, koji se nalazi u provinciji Zapadna Sumatra, ponovo je eruptirao, izbacujući vulkanski pepeo do 1.000 metara iznad svog vrha, prenijela je danas VNA.
Centar za vulkanologiju i ublažavanje geoloških opasnosti (PVMBG) je saopštio da je 19. aprila erupcija iz vulkana visokog skoro 3.900 metara proizvela seizmičku aktivnost sa maksimalnom amplitudom od 30,3 milimetra, koja je trajala 42 sekunde.
Službenik na posmatračkoj postaji vulkana Marapi, Ahmad Rifandi, rekao je da je erupcija u skladu sa tekućim obrascem fluktuirajućih aktivnosti na toj planini.
Prema PVMBG, vulkan je zabilježio devet erupcija samo u aprilu ove godine.
Vlasti su savjetovale stanovnike, planinare i turiste da ostanu najmanje tri kilometra udaljeni od centra aktivnosti vulkana.
Oni koji žive u dolinama i duž rijeka koje teku sa vrha vulkana pozvani su da budu oprezni na hladne tokove lave, posebno tokom kišne sezone, i da imaju maske pri ruci u slučaju da vulkan počne da izbacuje pepeo.
U iznenadnoj erupciji vulana Marapi u decembru 2023. godine, poginula su 24 planinara, a veći broj osoba je povrijeđen.
U maju 2024. godine jake kiše u kombinaciji sa vulkanskim pepelom izazvale su smrtonosna klizišta u kojima je poginulo najmanje 50 ljudi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vulkan Marapi u Indoneziji ponovo eruptirao, izbacio pepeo 1.000 metara uvis

U Crnoj Gori se intenzivno i planski radilo na razvoju domaće kinematografije, što potvrđuje podatak da će se čak osam od jedanaest filmova u takmičarskoj selekciji igranog filma na 38. Filmskom festivalu (FFHN) Herceg Novi – Montenegro film festival &nbsp;predstaviti kao crnogorske produkcije ili koprodukcije. To je istakao selektor selekcije igranog filma u okviru FFHN, Vuk Perović.
U ambijentu tvrđave Kanli kule, od 23. do 29. avgusta, biće prikazano 12 dugometražnih igranih filmova, a festival otvara domaći film, koji u Herceg Novi stiže sa svjetske premijere - Vidra, reditelja Srđana Vuletića.
Perović je podsjetio da je FFHN prije svega okrenut regionalnom filmu u glavnoj takmičarskoj selekciji.
- Prvi kriterijum jeste da filmovi dolaze iz država regiona bivše Jugoslavije. Lijepo je što je regionalna produkcija u zamahu. Ove godine imamo zaista kvalitetna ostvarenja, filmove koji su već bili ili će tek biti prikazani na velikim svjetskim festivalima - kazao je Perović u izjavi za PR Centar.
Kako dodaje, odluka o 11 filmova koji će se naći u takmičarskom programu nije bila nimalo laka.
- Bilo je više kvalitetnih filmova nego mjesta, što je izazov, ali i odgovornost koju donosi ova pozicija. Konkurencija je izuzetno ozbiljna, a žal ostaje zbog onih koji nisu ušli u selekciju - rekao je Perović.
Prema njegovim riječima, FFHN ostaje otvoren za nova imena, autorske rukopise i debitantske filmove, uz poseban fokus na crnogorsku kinematografiju.
- Ove godine imamo debitantski film iz Crne Gore, čiji je autor afirmisani glumac koji se ovoga puta predstavlja kao reditelj. To će ujedno biti i njegova svjetska premijera, veliki događaj i za njega i za festival - najavio je Perović
Ukazao je na važnost Herceg-Novog kao prostora otvorenog za različite filmske glasove iz regiona.
- Festival ima zadatak da obuhvati cijelu regionalnu ponudu, ali i da ostane vjeran promociji crnogorskog filma, posebno sada kada imamo nova imena u domaćoj kinematografiji, na što moramo biti ponosni -kazao je Perović.
Ukazao je na značaj osnivanja Filmskog centra Crne Gore, što je, kako je rekao, doprinijelo planiranom razvoju domaće kinematografije.
- Ove godine u takmičarskoj selekciji imamo čak osam filmova koji su crnogorske produkcije ili koprodukcije, od ukupno 11 selektovanih. To je impozantan rezultat i govori o tome da se planski radimo na razvoju crnogorske kinematografije. Ti filmovi dolaze iz različitih faza autorskih karijera i donose raznovrsne filmske rukopise. Riječ je o maloj kinematografiji sa ograničenim kapacitetima, ali sa velikim brojem kreativnih ljudi koji znaju šta žele da kažu i kako to da izraze - istakao je Perović.
Na pitanje kako ocijenjuje trenutno stanje igranog filma u regionu, Perović je rekao da je „vrlo dinamično“.
- Kada se radujete tolikoj produkcijskoj snazi, to s jedne strane donosi zadovoljstvo, a s druge ogromnu odgovornost, jer jednostavno nema mjesta za sve kvalitetne naslove. Nažalost, nije bilo mjesta za sve kvalitetne naslove koji su izašli ove godine. U regionu ima jako kvalitetnih novih imena. Takođe, bilo je etabliranih filmova reditelja koji su bili jako kvalitetni, što vam govori na kom mjestu se naalzi regionalna produkcija - rekao je Perović.
Govoreći o temama filmova, Perović je kazao da ovogodišnja selekcija donosi naslove koji su angažovani, sa snažnim temama, ali i sa dozom humora.
- To su filmovi koji govore o važnim temama, ali često na način koji unosi i elemente smijeha, što je dio naše svakodnevice. Upravo ta kombinacija ozbiljnosti i humora je ono što karakteriše evropski, pa tako i regionalni film već decenijama - rekao je Perović.
Najavio je da će pored takmičarske selekcije, kroz program Kino Evropa, publika imati priliku da vidi i ostvarenja sa najvažnijih svjetskih filmskih festivala.
- Posjetioci FFHN-a imaće priliku da pogledaju značajna filmska ostvarenja koja su obilježila prvih osam mjeseci ove godine i da steknu uvid, makar djelimičan, u aktuelna kretanja evropske i svjetske kinematografije - naveo je Perović.&nbsp;
Svečano otvaranje festivala zakazano je za 23. avgust od 21 čas na Kanli kuli, nakon čega će pred publikom biti četvrti dugometražni film Srđana Vuletića, koji je međunarodnu pažnju privukao još u fazi razvoja, osvojiviši Eurimages nagradu na Cinelinku, priznanje The Best Pitch na WEMW i izborom za Cinnefondation program Cannes L’Atelier festivala u Kanu.
Debitantski film Milivoja Miša Obradovića 15 i po imaće svoju svjetsku premijeru pred našom publikom 24. avgusta od 21 čas, a nakon njega na programu je Belo se pere na 90 slovenačkog reditelja Marka Nabersnika.
Dan kasnije, 25. avgusta od 21 čas će na Kanli kuli biti prikazan Paviljon Dina Mustafića, a potom još jedna većinska crnogorska koprodukcija, film Roda Isje Ćosje.
Yugo Florida Vladimira Tagića na Kanli kulu stiže 26. avgusta, a iste večeri na programu je i nagrađivano ostvarenje Urške Đukić Dobre djevojke.
Još jedan domaći film, Obraz reditelja Nikole Vukčevića, koji je nedavno na festivalu u Saragosi nagrađen za najbolju režiju i scenario, na programu je 27. avgusta, a nakon njega pred publikom će biti i nagrađivano ostvarenje DJ Ahmet koje potpisuje makedonski reditelj Georgi M. Unkovski.
Snagu crnogorske kinematografije pokazaće i istorijska drama Otapanje vladara Ivana Salatića, koji je svjetsku premijeru imao početkom godine u Roterdamu, a na programu Filmskog festivala Herceg Novi biće 28. avgusta. Iste večeri biće prikazan i film Kako je ovde tako zeleno? reditelja Nikole Ležaića, koji je nedavno u Puli osvojio tri Zlatne arene.
Festival će, nakon svečane ceremonije dodjele nagrada koja je zakazana za 29. avgust od 21 čas, zatvoriti film van takmičarske konukrencije - Diva Futura, koji potpisuje rediteljka Giulia Louise Steigerwalt. Diva Futura je svjetsku premijeru imao u okviru glavnog takmičarskog programa festivala u Veneciji, a jednu od glavnih uloga tumači &nbsp;Lidija Kordić, prva crnogorska glumica koja je izabrana za učešće u prestižnom programu „Evropske zvijezde u usponu“ (European Shooting Stars) Filmskog festivala u Berlinu.
O dobitniku Grand Prix-a - Zlatne mimoze za najbolji film i ostalim nagradama takmičarske delekcije dugometražnog igranog filma odlučivaće žiri u sastavu: red.prof. Predrag Perišić, dramski pisac, filmski &nbsp;i tv scenarista, Gorčin Stojanović, reditelj, Nataša Ninković, glumica, prof. dr. Maja Bogojević, filmska teoretičarka i kritičarka i Esra Demirkiran, direktorka sektora za filmsku produkciju TRT-a (Turske radiotelevizije) i koordinatorka festivala TRT 12 Punto.

Perović: U Crnoj Gori se intenzivno i planski radilo na razvoju domaće kinematografije

Uprkos ranijim najavama gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će tražiti alternativnu lokaciju za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kolektor će, sve su prilike, ipak biti smješten u Botunu, na lokaciji koja godinama izaziva otpor lokalnog stanovništva.&nbsp;
Odluka dolazi u trenutku pojačanog političkog pritiska, kako iz međunarodne zajednice, tako i unutar same vlasti, a ključni preokret, prema saznanjima koja je iznio odbornik Demokratske partije socijalista u Podgorici Vladan Arsović, desio se na zatvorenom sastanku predstavnika vlasti i međunarodne zajednice, gdje poručeno da opstrukcije moraju prestati.
<h2>Odluka iza zatvorenih vrata uz poruku Kneževića - završavajte posao</h2>
Za Portal Analitika, Arsović kaže da je odluka o gradnji kolektora donijeta tokom sastanka sa ambasadorom EU, kojem su prisustvovali Milan Knežević, Milojko Spajić i Andrija Mandić.&nbsp;
- Sa druge strane, Knežević je uz pomoć svojih aktivista reagovao saopštenjima protivljenja, ali uz skriveni komentar - “završavajte posao" makar i po cijenu skrivanja pravih namjera od svojih pristalica iz Zete – kaže Arsović.&nbsp;
Ukazuje i da političko licemjerstvo nije ništa novo u gotovo dnevnim dešavanjima u našoj državi.&nbsp;
- S tim u vezi, ne iznenađuje me ni najmanje da je Milan Knežević spreman da tajno sarađuje sa stranim ambasadorima, obeća saradnju, a kao instrument iskoristi građane Botuna, prije svega one koji su partijski njemu bliski - ukazuje Arsović.
On smatra da je bolje bilo da su, umjesto korišćenja građana Botuna u bilo kakve političke svrhe, zajedno ih obišli, uvažili njihove zahtjeve, dogovorili se i otpočeli sa izgradnjom postrojenja u najskorijem mogućem roku.
- Očigledno da će korist iz svega imati Milan Knežević, iako ostaje nepoznato šta je od svojih ucijenjenih kolega iz vlasti tražio zauzvrat. Kako bi spasili politički rejting ušlo se u priču oko realizacije postrojenja po svaku cijenu, koju po informacijama sa tog sastanka prihvata i Milan Knežević. Raduje činjenica da će se Postrojenje u Botunu ipak raditi na toj lokaciji i da je drama oko zaustavljanja projekta gotova - &nbsp;poručuje Arsović.

Arsović: Knežević dao zeleno svijetlo, odluka o kolektoru u Botunu donijeta na sastanku sa ambasadorom EU

Pozorišna predstava „Sedam sati sunčeve svetlosti“ u produkciji beogradskog Teatra na brdu izvedena je sinoć na Ljetnjoj sceni Doma kulture, u okviru pozorišnog programa 38. festivala „Barski ljetopis“.
Predstava, kako se navodi u saopštenju, nastala po tekstu Milene Depolo i u režiji Đurđe Tešić, na scenu je donijela intimnu priču žene uhvaćene između prošlosti i sadašnjosti, porodičnih odnosa i lične borbe sa bolešću, ali i sa sopstvenim identitetom. U centru potresne, duhovite i životne priče je Sanja, žena koju je lako prepoznati u savremenom društvu. Uvijek dostupna, posvećena drugima, uhvaćena između obaveza prema odrasloj ćerki, bivšem mužu, poslu i sjenki prošlosti (odnosa s pokojnom majkom), suočava se sa teškom bolešću i osjećajem samoće. Ali upravo tada počinje njeno pravo suočavanje sa sobom, prošlošću i onima koje voli.
U glavnim ulogama zasijala su velika imena regionalnog glumišta – Anica Dobra, Mirjana Karanović, Mina Sovtić i Bojan Dimitrijević. Njihove interpretacije su emocijom, toplinom i autentičnom ljudskom ranjivošću dirnule publiku koja ih je četiri puta vraćala na bis.
Ovu emocionalno tešku ali, u isto vrijeme, suptilnu životnu priču bilo je moguće ispričati samo ukoliko se pronađe balans između te dvije dimenzije.
- To je bio jedini način da se ova priča razumije, primi i svari. Kao i u životu, ništa nije do te mjere tragično da ne bi bilo i duhovito. Trudili smo se da priču smjestimo u jednu nefunkcionalnu porodicu i damo joj olakšanje, da se publika malo nasmije i odobrovolji, kako bi poslije mogla da prihvati i neke teže činjenice - pojasnila je Anica Dobra.
Teatar na brdu je, makar u Beogradu, prvi koji se na sceni bavi temom obolijevanja od kancera.
- Nevjerovatno je da se niko do sada nije latio toga na ovakav način. Tekst je naručen, a Milena Depolo je imala je težak zadatak da od stvarnih slučajeva, od priča mnogih žena, sastavi jednu cjelinu. Najveći izazov bio je zapravo njen. Mi smo gledali da igru oblikujemo tako da se razumije o čemu pričamo, ali i da insistiramo na nekoj vrsti srećnog kraja. Podjela je ovdje sjajna (Mirjana Karanović, Bojan Dimitrijević, Mina Sovtić) i pomogla je da stvorimo sliku porodice kakvih ima mnogo na našim prostorima. Profesionalci znaju kako to ide, što više pitanja, to više rješenja. To znači i više načina da se priča ispriča iz različitih uglova“ -kazala je Dobra.
Ona se osvrnula i na igranje na otvorenoj, ljetnjoj sceni.
- Da li je scena otvorena ili zatvorena, nije presudno. Presudna je publika. Koliko god mi dajemo na sceni, ako ne postoji ta interakcija, od predstave nema ništa. A ova publika večeras je bila posebno talentovana i ja joj se na tome zahvaljujem. Pričamo o temi koja nije jednostavna, koja je teška, koju svako od nas na neki način poznaje ili prolazi. Da nije bilo ovako inspirisane publike, ne bi bilo ni nas koji smo uzvratili istom mjerom - poručila je glumica.&nbsp;
Podsjetila je da je premijera pozorišne predstave „Sedam dana sunčane svetlosti“ bila prošle godine u oktobru, što nije slučajno jer je oktobar mjesec podizanja svijesti o raku dojke i bilo je važno da premijera bude dio tog mjeseca.
- Htjeli smo da pošaljemo jasnu poruku o tome da bolest postoji i da je preventiva ključna - zaključila je Anica Dobra.
Scenografiju predstave potpisuje Vesna Popović, kostimografiju Marija Milekić, dok je za originalnu muziku bio zadužen Vladimir Pejković.

„Sedam sati sunčeve svetlosti“ na „Barskom ljetopisu“ – snažne poruke i presudna uloga publike

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije Crkve Srbije drži liturgiju kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast ozloglašenom četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću. Spomenik danas stoji pokriven plavim najlonom. Kod hrama je okupljeno stotinjak građana sa četničkim obilježjima, a u blizini spomenika i crkve nema uniformisane policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808090836_7b975d4c6a02ca489f72d3b047f57b6a5e9d4bf51216667ddd42e76988cfee85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250808090836_7b975d4c6a02ca489f72d3b047f57b6a5e9d4bf51216667ddd42e76988cfee85" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Četnici Berane"> <figcaption>U blizini spomenika i crkve nema uniformisane policije.(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Policija je, kako je rečeno Pobjedi, dolazila u 2 sata nakon ponoći, a okupljeni im nijesu dozvolili da uklone spomenik, te su se dogovorili da ga, nakon osvještavanja, oni sami uklone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808090852_33393ad8ffd56f43c5eaaa51c2ac035c5ceb16bf2b94f1f1149d4d1beec8e767.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808090852_33393ad8ffd56f43c5eaaa51c2ac035c5ceb16bf2b94f1f1149d4d1beec8e767" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Kod hrama je okupljeno stotinjak građana sa četničkim obilježjim"> <figcaption>Kod hrama je okupljeno stotinjak građana sa četničkim obilježjim(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-berane-dobrasinovicu-zadrzavanje-do-72-sata-zbog-podizanja-nedozvoljenog-spomen-obiljezja-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-nalozila-da-se-spomenik-durisicu-odmah-ukloni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije drži liturgiju u blizini spomenika Đurišiću: Okupljeni nisu dozvolili uklanjanje

Marko Ljubiša - Kan, koji prema podacima policije slovi za člana škaljrskog klana, ranjen je danas u Budvi.
Prema informacijama Portala ETV, na Marka Ljubišu je pucano dok je bio na bazenu jednog hotela u Budvi. Ljubiša je u svjesnom stanju prebačen u Hitnu pomoć u Biudvi.&nbsp;
Očevici koji su kontaktirali našu redakciju, ističu da je osoba koja je pucala na Marka Ljubiša prišla iz unutrašnjeg bazena hotela. Očito da su mu bile poznate navike Ljubiše koji se običnu kupa na otvorenom bazenu &nbsp;hotela. &nbsp;
Prema našim saznanjima na Ljubišu je pucano pred prepunom plažom, bazenom na kojem je boravio, kao i &nbsp;terasama okolnih restorana. Napadač je mlađe dobi, bio je obučen u bijelu majicu i plavi šorts i nosio je peškir oko vrata, koji mu je ispao tokom bjekstva sa lica mjesta.
Iz više izvora Portalu ETV je potvrđeno da je napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost.
Prema našim informacijama, istražitelji provjeravaju identitet napadača i ne isključuju mogućnost da je bio prijavljen pod lažnim imenom.
Istražitelji će izuzeti DNK tragove iz sobe u kojoj je boravio i sa peškira koji mu ispao prilikom bjekstva kako bi sa sigurnošću utvrdili njegov identitet.
Saznajemo da je na Kana pucano iz neposredne blizine sa dva hica. Napad se desio pred posjetiocima bazena a sve su zabilježile i nadzorne kamere.
Kan je smješten u risansku bolnicu i život mu nije ugrožen.
Viša državna tužiteljka Radmila Gačević kazala je za Portal ETV da je oko 19 sati obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je ranjena jedna osoba.
Ona je rekla da se prema njenim informacijama Ljubiša ne nalazi u životnoj opasnosti.
- Izuzeti su tragovi sa mjesta događaja koji će biti vještačeni. Policija i Tužilaštvo preuzimaju sve neophodne radnje kako bi počinilac bio identifikovan i lišen slobode - kazala je Gačević.
Policija je ranije saopštila da su njihovi službenici iz Odjeljenja bezbjednosti Budva postupali po prijavi da je u kompleksu jednog hotela "došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica, prilikom čega je zadobilo povrede lice M.Lj., a koje za sada, prema preliminarnim informacijama nijesu opasne po život, i dok je lice medicinski zbrinuto" .
Marko Ljubiša Kan je bezbjednosno interesantna osoba koja je u više navrata bila na meti napadača. Policija je označila Ljubišu kao pripadnika i vođu takozvane "budvanske grupe" koja je bliska škaljarskom klanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fko-je-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je nedavno lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega koji se dogodio 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.
Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FUpiPj0swMl0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fh3jDhJBRf3Y%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najozbiljniji je kandidat za novog ministra odbrane, tvrde izvori Portala ETV bliski Vladi i premijeru Milojku Spajiću. - Premijer je prethodnih dana imao niz intenzivnih sastanaka sa političkim partnerima, ali i sa diplomatskim predstavnicima i najbliži je odluci da resor odbrane preuzme Mirsad Nurković – kažu naši nezvanični sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije dva dana da će Spajić smijeniti aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je tada jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. ZVANIČNO ĆUTANJE Na informacije Portala ETV nije bilo reakcije. Bečićeve Demokrate, uvijek spremne i agile za reakciju preko društvenih mreža – zaćutale su. Nije su se oglašavali iz najjače partije parlamentarne većine, Nove srpske demokratije Andrije Mandića. I DNP milana Kneževića se nije oglašavao. Očito je da partneri PES-a u čekaju da prvi javni potez povuče Milojko Spajić: da zvanično predloži razrješenje ministra odbrane.&nbsp; Za sada, Spajić je za odluku da smijeni Krapovića prvo zatražio podršku svoje partije, odnosno Predsjedništva Pokreta Evropa sad, a u prethodna dva dana imao je brojne konsultacije sa domaćim i međunarodnim partnerima. Naši nezvanični sagovornici nemaju informacije koji su još kandidati pominjani, ali, kako tvrde, Nurković je, za sada, Spajićev „prvi pik“. Izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti kažu da će jedan od prvih zadataka novog ministra odbrane morati da bude potpuni otklon od agenata i saradnika srpske vojne obavještajne službe koji su detektovani već neko vrijeme. - Međunarodni partneri izrazili su ozbiljnu zabrinutost za evropski put Crne Gore zbog politike koju sprovodi značajan dio ministara u Spajićevoj Vladi koji su naklonjeni politici nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore koju predvode aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević – tvrde izvori Portala ETV.&nbsp; Treći lider DF-a, iako je u političkoj penziji, bivši poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, dodao je naš sagovornik, pruža podršku nastavku dominacije te politike kroz sponzorisane objave na društvenim mrežama.&nbsp; NEVOLJE U ,,SPAJIĆEVOM RAJU“ „Raznolika“ Vlada Milojka Spajića suočava se sa brojnim problemima u funkcionisanju i koordinaciji, ali međunarodni partneri su neko vrijeme tolerisali sve njene ispade u pokušaju da i sa ovakvom izvršnom i parlamentarnom vlašću Crna Gora uđe u Evropsku uniju. „Crvena linija“, kako kažu naši izvori, bili su prijedlozi izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kada je Spajić upozoren da se takve izmjene neće tolerisati. A onda je uslijedio i skandal koji je izazvao Krapović sa značkama za posadu „Jadrana“, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Zagreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>U „KANDŽAMA“ SRPSKIH VOJNIH OBAVJEŠTAJACA: Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Krapović je na protestnu notu poručio da za ,,njom nije bilo potrebe“. POSLJEDNJA OPOMENA Ispostavlja se da će on, ipak, morati da plati cijenu svoga skandaloznog postupka, jer je Spajić svjestan da - ako ne bude reakcije iz Podgorice - postoji ozbiljna mogućnost da Hrvatska, kao i u decembru prošle godine, Crnoj Gori opet blokira zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.&nbsp; I tada je Hrvatska prethodno upozorila našu zemlju dostavljajući non-pejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a među njima i brod „Jadran“. Da neće tolerisati ispade crnogorskih proruskih i prosrpskih vlasti Hrvatska je jasno stavila do znanja i u julu prošle godine kada je za nepoželjne u toj zemlji proglasila čak dvojicu crnogorskih zvaničnika i jednog poslanika.&nbsp; Na „crnoj listi“ Hrvatske našli su se lideri otvoreno proruskih i prosrpskih partija - šef Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prvi čovjek Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević, te predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Proglašavanju Mandića, Kneževića i Bečića perosnama non grata u Hrvatskoj prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Skupštini Crne Gore, nepun mjesec ranije. Kako smo objavili prije dva dana, Spajić je Predsjedništvu PES-a najavio i mogućnost rekonstrukcije Vlade.

Mirsad Nurković kandidat za ministra odbrane

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

KATNIĆ: „Nećete zatrijeti pravdu i istinu, luča slobode i pravde odagnaće sile mraka i tame!“

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama (ODT) formiralo je predmet povodom jutrošnjeg postavljanja spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, a zbog toga je uhapšen Beranac V.D.
To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka beranskog ODT-a Jadranka Mićović.
- Osumnjičeni protiv koga je podnijeta krivična prijava lišen je slobode i biće sproveden na saslušanje postupajućem državnom tužiocu, u zakonskom roku - kazala nam je Mićović.
Prema njenim riječima, radi se o krivičnom djelu povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.
Osim toga, Ministarstvo kulture i medija (MKM) obaviješteno je da je spomenik četničkom komandantu podignut bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura. Oni su, kako je rečeno Vijestima, na teren poslali inspektora koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmkm-salje-inspekciju-na-teren-trazice-od-opstine-berane-da-ukloni-spomenik-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kazali su i da će najvjerovatnije izdati nalog Opštini Berane da ga ukloni - budući da nijesu dali nikakvu saglasnost za podizanje spomenika.
Crna Gora je Zakonom o spomen-obilježjima obavezana da spriječi njihovo podizanje licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.&nbsp;
Iz Ministarstva su ranije upozoravali da bi svaki pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta kroz spomeničku simboliku predstavljao direktno kršenje Zakona i Ustava Crne Gore, koji se temelji na antifašističkoj borbi.

Tag: vulkan-marapi

Vulkan Marapi u Indoneziji ponovo eruptirao, izbacio pepeo 1.000 metara uvis

Perović: U Crnoj Gori se intenzivno i planski radilo na razvoju domaće kinematografije

Arsović: Knežević dao zeleno svijetlo, odluka o kolektoru u Botunu donijeta na sastanku sa ambasadorom EU

„Sedam sati sunčeve svetlosti“ na „Barskom ljetopisu“ – snažne poruke i presudna uloga publike

Metodije drži liturgiju u blizini spomenika Đurišiću: Okupljeni nisu dozvolili uklanjanje

PRATITE TVe UŽIVO