Prve obveznice za građane biće emitovane u oktobru, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
On je za Radio Crne Gore kazao da će vrijednost biti 50 miliona EUR, a građani će ostvariti veću dobit nego u bankama prilikom oročenja.
Partneri Vladi u ovom poslu biće šest banaka, a postupak trgovine, prema riječim Vukovića, biće jednostavan i bez naknada, jer će ih finansirati resorno ministarstvo.
Ovom emisijom Crna Gora će se pridružiti zemljama regiona gdje država koristi obveznice kao efikasan model za mobilizaciju ušteđevine građana, prenosi portal RTCG.
Vuković je podsjetio da se na projektu emisije obveznica za građane radilo tokom ove godine, i prvi put će se ovakav proizvod naći na crnogorskom tržištu.
"Kod komercijalnih banaka u ovom trenutku nalazi se blizu tri milijarde depozita. Banke su visoko likvidne. Apsolutno se ne ugrožava koeficijent likvidnosti, bilo strukturni ili dnevni. Dolazimo do činjenice da višak likvidnih sredstava, građani Crne Gore imaju opciju da ulože u državu. Vjerujem da je to najbolje", kazao je Vuković.
Benefit za građane, kako je istakao, je sigurno ulaganje u državu, ali i ostvarivanje veće dobiti nego što klijenti dobijaju prilikom oročenja novca u bankama, koji je, kako ocjenjuje, simboličan.
"A gdje će biti mnogo povoljnija kamatna stopa za građane, a za državu takođe povoljnija u odnosu na onu cijenu koju nudi inostrano tržište”, dodao je Vuković.
Prva emisija obveznica realizovaće se preko banaka. Država je kao partnere u projektu izabrala šest – NLB, Erste, CKB, Prvu, Hipotekarnu i Universal Capital. Proces će biti jednostavan, a Ministarstvo finansija platiće sve naknade za građane.
"Pođete do komercijalne banke, od šest banaka koje su partneri u ovom postupku, na svoj račun uplatite iznos, ili ako se on već tu nalazi, ta sredstva dalje banka transferiše ka državi, a vi dobijete potvrdu da ste vlasnik hartija države Crne Gore", objasnio je Vuković.
Vuković je objasnio da će kamate biti definisane početkom oktobra, kao i detalji o roku dospijeća na godinu i po ili dvije, a isplata takozvanih kupona biće polugodišnja.
Inače, emisija takozvanih retail obveznica postala je praksa u državama regiona.
Hrvatska emituje narodnu obveznicu sa rokom dospijeća od dvije godine i godišnji kupon od preko tri odsto. Nudi ih i Slovenija na tri godine sa prinosom od 3,4 odsto, ali i Sjeverna Makedonija razvojnu obveznicu sa rokom dospijeća na 24 mjeseca. Srbija plasira štedne obveznice, uglavnom u dinarima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prve obveznice za građane u oktobru

Vesna Pejović primila je Nagradu za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu u ime svih onih koji su preko 300 dana stajali na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu i odgovornost zbog dva zločina na Cetinju, u kojima je život izgubilo 23 ljudi - među kojima četvoro djece.
Ovu nagradu dodjeljuje Centar za građansko obrazovanje u okviru festivala „Ubrzaj“ tokom kog se prokazuju filmovi koji kao glavnu potku imaju borbu za ljudska prava i njihovo kršenje, a uručila joj je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica te NVO.
U potresnom govoru, koji je obavio muklom tišinom prepunu salu KIC-a Budo Tomović, Pejović je kazala da je tokom mukotrpne borbe shvatila da ima dobrih ljudi.
Govorila je o svojim padovima, o tome da je uzdizao cilj da traži pravdu za svu djecu, i odgovornost onih koji treba da obezbijede normalno djetinjstvo.
Kazala je da nije tražila nemoguće, da vrati one koji su nastradali, već da je boli svako dijete koje doživljava tešku sudbinu u ratu.
- A kad gubite nešto na pravdi Boga u jednoj državi, u jednoj lijepoj Crnoj Gori, gdje nema rata, onda se pitate gdje ste živjeli, zašto ste se borili. Glasala bih uvijek da život ima pravo, a to pravo bi bilo - da se ide redom. Ali, taj red kod mene nije imao pravila – rekla je ona.
Od svih institucija u Crnoj Gori izdvojila je Ombudsmana, jer je to, kako je kazala jedina koja je toj borbi krenula pravim putem.
- Da ja nisam vidjela da su napravljeni propusti, ne bih krenula u tu borbu. Bilo je strašno, bilo je užasno. Nije meni bilo da deset mjeseci stojim po najvećem nevremenu i kiši, nije meni bilo da stojim na ulici... Ali, upravo mi je sistem ostavio tu jedinu alternativu, da tu stojim – rekla je ona.
Istakla je da to nikada ne bi mogla sama, bez onih koji su uz nju stajali na Kruševom ždrijelu, koji je nikada nijesu ostavili.
Poručila je da je samo htjela da institucije rade svoj posao kako treba.
- Nije tu bilo ničeg izmišljenog, sve je očigledno, ali su ljudi zažmurili. A ja sam od njih tražila samo malo, za ovo moje mnogo. Ali, nijesu nam se udostojili pojedini, niti to odobravali – kazala je Pejović.
Poručila je da im je kazala da je stavila tačku.
- Jer, ja sam izgubila, a ne vi – rekla je ona.
Kazala je i da djeci Cetinja treba vratiti osmijeh i da je na Kruševom ždrijelu stajala upravo zbog toga – jer cetinjski parkovi više nijesu oni sa dječijim smijehom.
- Oni se boje od pucnja, jer taj grad je ranjen. I svima koji su komentarisali kako ne treba, opraštam, jer nisu znali što su pričali. I ne daj Bože niko moju ranu da nosi – rekla je Pejović i uputila izraze neizmjerne zahvalnosti
Kazala je da želi da živi toliko dok ne stavi tačku na sve za što se borila i završila sa citatom Dostojevskog
- Svi ideali svijeta nijesu vrijedni suze jednoga djeteta – poručila je ona.
Muk u sali je razbio gromoglasni, dugotrajan aplauz, kao znak podrške zbog istrajnosti i snage koju su pokazali.
Daliborka Uljarević je, otvarajući festival kazala da je ovogodišnji moto festivala „osvijetli sijenke“ koji poručuje da se krupne stvari odvijaju van reflektora politike i javnosti, ljudi koji najčešće ćute jer su naučili da ih niko ne sluša.
- Danas svjedočimo društvu u kojem se pravda mjeri različitim aršinima, u kojem se vrijednosti povlače pred pragmatizmom, a institucije ćute upravo onda kada bi morala najglasnije da govore. Ta tišina koja se unutar sistema doživljava možda kao politički najbezbijednije, za društvo je najopasnija – kazala je Uljarević.
Istakla je da kroz film pokazujemo ono što se krije iza statistika, saopštenje i fraza.
- Jer film ne prihvata izgovore. Film pamti, svjedoči, razotkriva. Crna Gora živi u sjenkama neprocesuiranih nepravdi, duboko ukorijenjenoj korupciji, revizionističkih narativa, govora mržnje i političkih eksperimenata koji se prelamaju preko lica i leđa građana i građanki – kazala je ona.
Istakla je da se ispod privida stabilnosti kriju pokotine sistema, institucionalne slabosti, društvena podijeljenost, normalizowana diskriminacija i umor građanstva o stalnih prevara i nispunjenih obećanja.
- Ako to ne osvijetlimo, , pretvoriće se u mrak koji puta sve pred sobom – rekla je Uljarević.
Gocvoreći o borcima za ljudska prava, istakla je da Crna Gora ima takve ljude - a to su građani i građanke koji su postali simbol dostojanstva, nepokolebljive borbe za istinu, pravdu i odgovornost.
- Ljudi koji su izabrali otpor nepravdi i gubitku koji bi većinu slomio. Njihova borba ogolila je institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i solidarnosti i otvorila pitanja na koje država i dalje čuti. Pitanja u kojima vidimo koliko je Crna Gora danas strana sama sebi – rekla je ona.
Poručila je da su ti ljudi umjesto zaštite dobili terat, umjesto podrške tišinu...
- Zbog njihove snage i istrajnosti i brige za javno dobro, zbog toga što su u trenutku kolektivne ranjivosti bili glas razuma, nepokolebljivost i solidarnosti, građani i građanke sa Kruševog Ždrijela nesporni su dobitnici nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu – rekla je ona.

Pejović: Ćutnja institucija mi je ostavila jedinu alternativu – da stojim na ulici

Odbojkaši Budve nijesu uspjeli da se plasiraju u osminu finala CEV Čelendž kupa.
Budvanski tim je večeras u dvorani George Tadići u revanš meču šesnaestine finala, poražen od rumunske ekipe Zalau 3:0 (25:16, 25:18 i 25:21).
Lider šampionata Rumunije bio je bolji i u jučerašnjem prvom duelu 3:0 (25:15, 25:19 i 25:21).
Dugovorom klubova oba meča odigrana su u Rumuniji.
Ekipa Adriana Nikolaea Fehera kontrolisala je meč, tek u trećem setu Budva je uspijevala da priprijeti, ali ne i da ga osvoji.
Samo je Lazar Dodić bio dvocifren u ekipi Budve sa 11 poena, Miro Miljanić imao je devet, šest je osvojio mladi Vuk Stanojević, a poen manje kapiten Balša Radunović.
Kod Zalaua izuzetno raspoložen bio je nekadašnji crnogorski reprezentativac i član Budvanske rivijere, Božidar Ćuk sa 15 poena, koliko je imao Rene Tepan igrajući u uvodna dva seta.
Budva je učešće u Čelendž kupu završila sa po dvije pobjede i dva poraza, a u prvom kolu eliminisala je luksemburški Štrusen.
Zalau čeka boljeg iz dvomeča češkog Brna i švajcarskog Nafelsa u osmini finala.

Budva bez osmine finala

Venecuelanska dobitnica Nobelove nagrade María Corina Machado napustila je zemlju u utorak brodom i otputovala na karipsku otočnu državu Curaçao, rekli su američki zvaničnici, u putovanju koje su njeni saveznici pokušali zadržati u tajnosti radi njene sigurnosti.
Opoziciona liderka nije mogla lično preuzeti Nobelovu nagradu za mir na ceremoniji u srijedu, ali je rekla da će otputovati u Oslo, otklonivši zabrinutosti za svoju sigurnost nakon što je Nobelov komitet saopštio da ne zna gdje se nalazi.
Putovanje u norvešku prijestolnicu nosi rizik da Machado bude prisiljena u egzil. Veći dio protekle godine provela je skrivajući se u Venecueli kako bi izbjegla hapšenje.
U telefonskom razgovoru s predsjednikom Nobelovog komiteta Jørgenom Watneom Frydnesom, objavljenom na web stranici Nagrade za mir, Machado je rekla da je mnogo ljudi rizikovalo svoje živote kako bi ona doputovala u Oslo.
- Jako sam im zahvalna. I to pokazuje šta ovo priznanje znači narodu Venecuele. Osjećamo veliku emociju i veliku čast, i zato sam veoma tužna i žao mi je što vam moram reći da neću moći stići na vrijeme na ceremoniju, ali ću biti u Oslu, i upravo sam na putu za Oslo - rekla je, dodajući da je pred ukrcajem na avion.
Nobelov komitet nije naveo kada se razgovor održao, niti gdje se Machado nalazila u tom trenutku. Ranije tog dana, direktor instituta Kristian Berg Harpviken rekao je za norvešku javnu televiziju NRK da je bilo složenije nego očekivano dovesti Machado u Oslo.
- Ona živi pod prijetnjom smrću od režima, jednostavno rečeno. Ta prijetnja prelazi granice Venecuele, dolazi od režima i njegovih saveznika širom svijeta - rekao je.
U Norveškoj će se Machado, dugogodišnja istaknuta protivnica vlada Huga Cháveza i Nicolása Madura, ponovo ujediniti sa svo troje svoje djece, koja žive izvan Venecuele radi vlastite sigurnosti.
- Čim stignem moći ću zagrliti cijelu svoju porodicu i svoju djecu koju nisam vidjela dvije godine, i toliko mnogo Venecuelanaca i Norvežana za koje znam da dijele našu borbu i našu misiju - rekla je.
Njena kćerka, Ana Corina Sosa, primila je nagradu u Gradskoj vijećnici Osla u njeno ime.
- Gotovo devet miliona Venecuelanaca bilo je primorano napustiti zemlju, a ono što nas pokreće svakog dana jeste ljubav prema porodici i ideja da ćemo se uskoro ponovo ujediniti u slobodnoj zemlji. I to je ono što se nadam učiniti sa svojom majkom, koju takođe nisam vidjela dvije godine - rekla je Sosa na ceremoniji.
Machado je nedavno rekla za NRK da čini sve što može kako bi otputovala u Norvešku i vratila se u svoju zemlju, uprkos izazovima i pri izlasku i pri povratku u Venecuelu.
Machado je bila neustrašiva zagovornica demokratije u zemlji koja je u posljednjih 20 godina od poluautoritarnog sistema postala brutalna diktatura. Najavljujući nagradu, predsjednik Nobelovog komiteta Frydnes opisao ju je kao "hrabru i predanu" i kao "borca za mir koji održava plamen demokratije u rastućem mraku".
Brojni američki zvaničnici i zakonodavci, kao i strani lideri, uključujući argentinskog predsjednika Javiera Mileija, ekvadorskog predsjednika Daniela Nobou i panamskog predsjednika Joséa Raúla Mulina, okupili su se u Oslu očekujući njen dolazak.

Filmski put dobitnice Nobelove nagrade za mir: U posljednjem trenutku brodom napustila Venecuelu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbacio je aluzije da rat koristi kao izgovor da ostane na vlasti, rekavši da je spreman za izbore ako SAD i drugi saveznici pomognu u obezbjeđivanju bezbjednosti biračkih mjesta i ako se može izmijeniti izborni zakon.
Petogodišnji mandat Zelenskog trebalo je da se završi u maju 2024. godine, ali su izbori zakonski odloženi zbog invazije Rusije. To je postalo izvor tenzija sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji je kritikovao odlaganje dok vrši pritisak na Zelenskog da prihvati njegove prijedloge za okončanje rata.
Zelenski je odgovorio na tu kritiku u utorak, rekavši da je spreman za izbore.
- Štaviše, sada tražim – i to otvoreno kažem – od Sjedinjenih Država, moguće zajedno s našim evropskim kolegama, da mi pomognu da obezbijedim bezbjednost za održavanje izbora“, rekao je novinarima na WhatsAppu. „A onda, u narednih 60–90 dana, Ukrajina će biti spremna da ih održi - poručio je on.
Do sada je Zelenski odbijao da održi izbore dok se ne proglasi prekid vatre, što je u skladu s ukrajinskim zakonom koji sprečava održavanje izbora dok je na snazi vanredno stanje. Ukrajinci uglavnom podržavaju tu odluku.
Ukrajina je pod vanrednim stanjem od februara 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju. Ustav Ukrajine predviđa vanredno stanje u ratno vrijeme, a poseban zakon zabranjuje održavanje izbora dok je ono na snazi.
Osim što je nezakonito, svako glasanje širom zemlje predstavljalo bi ozbiljne bezbjednosne rizike jer Rusija bombarduje ukrajinske gradove raketama i dronovima. S jednom petinom zemlje pod ruskom okupacijom i milionima Ukrajinaca raseljenih u inostranstvo, organizovanje glasanja širom zemlje takođe se široko smatra logistički nemogućim.
Takođe bi bilo teško naći način da na prvoj liniji fronta glasaju ukrajinski vojnici.
Iako je mandat Zelenskog formalno istekao u maju 2024. godine, Ustav mu dozvoljava da legitimno ostane na funkciji dok novoizabrani predsjednik ne položi zakletvu.
U intervjuu za Politico objavljenom u utorak, Tramp je rekao da je vrijeme da Ukrajina održi izbore.
- Oni koriste rat da ne bi održali izbore, ali mislim da bi ukrajinski narod… trebalo da ih ima. Možda bi Zelenski pobijedio. Ne znam ko bi pobijedio - kazao je Tramp.
Kazao je da „dugo nisu imali izbore. Znate, pričaju o demokratiji, ali dođe do tačke gdje to više nije demokratija“.
Te ocjene Trampa odražavaju stav Moskve, koja je Zelenskog zbog ostanka na vlasti poslije isteka mandata predstavljala kao nelegitimnog lidera.
Zelenski je ponovio prethodne izjave da je odluka o tome kada će se održati izbori stvar ukrajinskog naroda, a ne njegovih međunarodnih saveznika.
Prvo pitanje, rekao je, jeste da li se izbori mogu bezbjedno održati dok je Ukrajina pod napadom Rusije. Ali, u slučaju da SAD i drugi saveznici mogu garantovati bezbjednost biračkih mjesta, Zelenski je rekao da traži od poslanika da predlože zakonske izmjene koje bi omogućile da se izbori održe pod vanrednim stanjem.
- Čuo sam da se sugeriše da se držimo vlasti ili da se ja lično držim predsjedničke stolice, da se držim za nju i da je to navodno razlog zašto rat ne prestaje. Ovo je, iskreno, potpuno apsurdna priča - kazao je on.
Zelenski je rekao da bi održavanje izbora usred rata takođe posijalo podjele u ukrajinskom društvu u vrijeme kada bi zemlja trebalo da bude ujedinjena protiv Rusije.
Jedan potencijalni kandidat koji bi mogao izazvati Zelenskog na izborima jeste bivši načelnik Generalštaba Oružanih snaga Valerij Zalužni, sada ambasador u Velikoj Britaniji. Zalužni je negirao da planira ući u politiku, iako ankete javnog mnijenja pokazuju da je on potencijalni rival Zelenskog.
Lider najveće opozicione stranke Petro Porošenko takođe je ključni politički rival Zelenskog, ali, prema riječima analitičara, malo je vjerovatno da će se ponovo kandidovati. Kažu, ipak, da bi Porošenkova podrška nekom kandidatu bila značajna na izborima.

Zelenski: Ukrajinski zakon zabranjuje izbore tokom rata

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: u-oktobru

Prve obveznice za građane u oktobru

Pejović: Ćutnja institucija mi je ostavila jedinu alternativu – da stojim na ulici

Budva bez osmine finala

Filmski put dobitnice Nobelove nagrade za mir: U posljednjem trenutku brodom napustila Venecuelu

Zelenski: Ukrajinski zakon zabranjuje izbore tokom rata

PRATITE TVe UŽIVO