Kampanja "Jedan lijek za duži životni vijek" je osmišljena kako bi ljudi sa rijetkim bolestima ostvarili osnovno pravo - pravo na liječenje, te će građani sjutra moći da se upoznaju sa istom u Kuslevovoj kući u 17 sati, te su svi pozvani - kazala za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;Milena Dabanović. Video je objavila prije dvije godine, podsjeća Dabanović, da bi osvijestila potrebu nabavke lijeka za rijetku bolest cističnu fibrozu, od koje su, oboljeli ona i njen brat. Lijek koji se koristi u terapiji cistične fibroze Trikafta je dostupan u Crnoj Gori, poručuje Dabanović, već skoro pola godine, i ona je presretna kad vidi svog brata kome je ovaj lijek omogućio normalan život. - Cistična fibroza je genetska rijetka bolest, koja je progresivna i nije izlječiva, ali sa nekim održavanjem prirodnih parametara u našem organizmu mi možemo da funkcionišemo normalno…Cijela priča meni nije krenula zbog mene, zato što sam se ja uvijek, od sve djece u Crnoj Gori , osjećala bolje, ali moj brat je u dosta perioda života bio u top tri najkritičnije osobe, mislim da je cijela moja motivacija i snaga, konkretno, da se ja borim za nešto i tražim pravo na nešto, krenula iz toga što je on bio pored mene svakog dana …Naš život je film raznih žanrova, a naša glavna uloga je da budemo ljudi - naglasila je Dabanović. Kampanju "Jedan lijek za duži životni vijek" je osmislila &nbsp;sa svojim prijateljem Damjanom, objašnjava Dabanović, iz razloga da pomognu ljudima oji možda imaju sličnu priču kao oni. Video kampanje je poruka da ljudi ne treba da je sramota da pričaju o svom problemu, kaže Dabanović, već je potrebno praviti promjene, i potrebno je da država čuje i mnoge ljude i da rješava i njihove zdravstvene probleme. - Tema je krenula tako prirodno! Htjeli smo da napravimo neki projekat, koji je vezan za motivaciju, koji je povezan sa zdravstvom, sa mentalnom higijenom, koju smatramo da je jako bitna u današnje vrijeme. Krenula je realizacija, sigurno oko godinu dana da to već traje- rekla je Dabanović. Sagovornica Budilnika kaže da od malena ima podršku svojih roditelja, na kojoj je neizmjerno zahvalna, posebno &nbsp;što su oni od njenog problema napravili da je to prirodno i da nije ni u čemu hendikepirana. - Mala Milena nije ni toliko svjesna, do petnaeste godine, bila šta ima. Iz prostog razloga što je to najvećim naporom radila majka, a imala &nbsp;dvoje, i znala je u 4h se ustaje, sve što treba oko naših lijekova, inhalacija, sve se završi i onda nama dan teče normalno. Takođe, nijesu nas sputavali, ili kako da kažem, zatvarali, išli smo u školu, družili se, gdje god smo htjeli da idemo, prehlada je prehlada, ali nekako smo i ojačali organizam…Meni niko nije znao do videa, samo najbolji drugovi i porodica. Ne zato što me bilo sramota, nego nijesam htjela da se ograničim, htjela sam da guram i svoje ocjene i svoje ciljeve , ono što sam ja. Ne definiše me ova bolest! Definiše me nešto drugo, i samim tim imam je, nosim se sa njom, nije me sramota nje, mislim da me stvarno ne sputava u mnogim stvarima - zaključila je Dabanović. <h2>Tomić: Moja poruka svima je da se bore i da se nadaju boljem sjutra&nbsp;</h2> Jedan lijek za duži životni vijek je ideja koja nadilazi sam naziv lijeka, ulazi u život koji treba da nas iznutra osnaži, jer kako kažu, u zdravom tijelu zdrav duh, ako mi svoje misli i svoja nadanja ustremimo ka dobrom , da ćemo samo isijavati dobro - kazao je za Budilnik &nbsp;jedan od kreatora kampanje ,, Jedan lijek za duži životni vijek” Damjan Tomić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014201016_804ac36f604fceb95f0fe4b3b808209453260ff077e09f9323ae691dfc922e67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014201016_804ac36f604fceb95f0fe4b3b808209453260ff077e09f9323ae691dfc922e67" data-rendition-name="original" width="1050" height="577" loading="lazy" alt="Damjan Tomić"> </figure>  Ideja za video se rodila na fakultetu, kaže Tomić, ali toliko velika da je nadrasla predmet i fakultet, &nbsp;podršku neizmjernu su imali od profesora Nikole Simanića. - Tema se tiče lijekova i zdravlja, logičan slijed nam je bio, mene i moje koleginice, da pitamo Fond za zdravstvo, na čijem je čelu, trenutno, Vuk Kadić, za saradnju. I prošle godine, baš u ovom nekom periodu, su održani prvi sastanci, gdje je ideja predstavljena, opisani su detalji kampanje, a oni su bili vrlo predusretljivi, vrlo entuzijastični, povodom svega toga, rekli su da im se sviđa, samo da uobličimo sve to i kad je sve to spakovano oni su dali zeleno svijetlo i podržali nas - rekao je Tomić. Za snimanje spota su ih odbile mnoge klinike, podsjeća Tomić, ali uvijek se nađe neka iskra humanosti u ljudima, te se odazvala poliklinika Moj lab, zatim KIC, Valentina Mitrović i zvjezdice i prijatelja puno. - Čitava ideja nadilazi sam naziv lijeka, ulazi u život koji treba da &nbsp;nas iznutra osnaži, jer kako kažu, u zdravom tijelu zdrav duh, ako mi svoje misli i svoja nadanja ustremimo ka dobrom , da ćemo samo isijavati dobro. Ako smo u problemu bolesti i radimo na tom unutrašnjem ja, bodrimo sebe, svakako da će biti bolje. To je jedna od poruka, da nijesmo sami, da treba da se borimo i da uvijek postoji nada i u nama i u ljudima oko nas - poručio je Tomić. Pošto i sam ima rijetku bolest, za koju još nije dostupan lijek, nada se da će kampanjom i sebi i drugima pomoći da se izbore za sebe. - Ja se nadam da će ova kampanja doprinijeti, da će biti lijepa reakcija ljudi, koji će se javiti, istupiti, ispričati svoje priče, da se neće zatvarati u sebe, biti &nbsp;hrabriji da kažu svoje osjećaje, i da idemo ka nekom boljem i sigurnijem sjutra. To je moja poruka svima koji gledaju, da se bore i da se nadaju boljem sjutra - zaključio je Tomić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8mFOgWvkiDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dabanović: Naš život je film raznih žanrova, a naša glavna uloga je da budemo ljudi

Granična policija uhapsila je Baranina S.K. (62) kod kojeg su pronašli preko 25.000 eura, 46 šteka cigareta raznih marki bez akciznih markica i osam kilograma rezanog duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050111050_4cbf95af29cdd71b2adcd2aa2efaa19f284b041deb4e2902a9cd27aab5af3068.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050111050_4cbf95af29cdd71b2adcd2aa2efaa19f284b041deb4e2902a9cd27aab5af3068" data-rendition-name="original" width="1148" height="960" loading="lazy" alt="Baranin"> </figure>  Policija je isprva kontrolisala njegovo vozilo i pronašla 46 šteka cigareta raznih marki bez akciznih markica i osam kilograma rezanog duvana, a kako su saopštili, postupajući po naredbi suda, pretresli su i njegovu kuću i druge prostorije koje koristi i pronašli 556 šteka cigareta raznih marki bez akcizne markice, 12 kilograma rezanog duvana, kao i 25.350 eura u raznim apoenima, 50 američkih dolara i 10 švajcarskih franaka za koje nije imao dokaz o porijeklu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050111050_89bcb17d29a2c4b777e08e3a7cac6e5a0972ebd5e72cda4cdf8f12592c6b2b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025050111050_89bcb17d29a2c4b777e08e3a7cac6e5a0972ebd5e72cda4cdf8f12592c6b2b24" data-rendition-name="original" width="961" height="1280" loading="lazy" alt="poliicjc"> </figure>  - Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru S.K. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina - istakli su u policiji.

Uhapšen Baranin: Pronađeno više od 25 hiljada eura, cigarete bez markica i rezani duvan

Diskriminacija na radu u posljednjih godinu dana &nbsp;je bilo dominantno područje u kojima je povrijeđeno pravo građana i građanki - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, glavna savjetnica Ombudsmana Dina Knežević.
Ona je precizirala da je bilo 104 pritužbe, te da se time nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti.
Pravo na rad kao takvo proklamovano je brojnim međunarodnim dokumentima, kaže Knežević, od Univerzalne deklaracije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Međunarodnim paktom, navodi ona, za zaštitu kulturnih i ekonomskih prava i, naglašava ona, Ustavom Crne Gore.
- Moram reći da nije zagarantovano pravo na posao, već je zadatak države da stvori konkretne uslove da bi se to pravo moglo ostvariti. Institucija Zaštitnika kao institucija koja je tip nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, svakako je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, postupa po pritužbama građana i u sektoru za zaštitu od diskriminacije, ovo je jedan od najčešćih vidova diskriminacije, odnosno najčešće područje u kojem se diskriminacija dešava, što pokazuju statistički podaci koje imamo, a kažemo da u posljednjih godinu dana ovo je bilo dominantno područje u kojima &nbsp;je povrijeđeno pravo građana i građanki i bilo je 104 pritužbe, čime se nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti - rekla je Knežević.
Najveći broj pritužbi se odnosio, podsjeća Knežević, na konkursne procedure, izmjene uslova rada i, dodaje ona, anekse ugovora o radu, dok je osnov diskriminacije, ističe ona, najveći dio bez osnova.
Često navođeni osnovi diskriminacije, kaže Knežević, su bili pripadnost grupi ili političkoj organizaciji, te da je bilo čak 21 pritužba po tom osnovu. Vrlo često je, kaže, bilo navođenih osnova diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti.
- Diskriminacija kao fenomen je jedan od fenomena koji je najmanje poznat i mehanizam zaštite od diskriminacije, pa je tako najveći broj pritužbi ovih koji su bili u radu u instituciji Zaštitnika u sektoru zaštite diskriminacije ostao bez diskriminatornog osnova, ali to nije značilo da Zaštitnik nije postupao po ovim pritužbama, već ako Zaštitnik ne nađe da se radi o diskriminaciji on ide korak dalje i eventualno utvrđuje neku drugu povredu prava koliko postoji - zaključila je Knežević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.

Knežević: Najčešći osnovi diskriminacije na radu su pripadnost grupama, političkim partijama i po nacionalnoj pripadnosti

Državljanka Srbije B.M. uhapšena je nakon što je autoputem vozila 173 na sat - saopšteno je iz Uprave policije u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1917852653343645839&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Procesuiran je, kako su dodali, i Nikšićanin A.D. koji je na putu Danilovgrad - Nikšić vozio 166 na sat, i to u dijelu gdje je ograničenje 60.
Osim toga, kotorska policija je uhapsila turskog državljanina C.U. koji je vozio pod dejstvom marihuane.
- Kažnjen je od strane sudije za prekršaje novčanom kaznom od 1000 eura, zabranom upravljanja vozilom na četiri mjeseca i kaznenim bodovima - dodali su u policiji.

Državljanka Srbije autoputem vozila 173 na sat, Nikšićanin 166 u mjestu gdje je ograničenje 60

Glavni inspektor za zaštitu na zdravlja na radu iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Zlatko Popović ocijenio je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, da bi bilo značajno da se predmet zaštite zdravlja na radu uvede u obrazovni sistem Crn Gore.
On je istakao da je Crna Gora u proteklih desetak godina harmonizovala kompletnu regulativu iz oblasti zaštite i zdravlja na radu sa pravnom tekovinom Evropske unije, te da je pravni okvir u Crnoj Gori identičan kao u Evropskoj uniji.
- Završno mjerilo u zatvaranju programa 19 - socijalna politika i zapošljavanje, kada je u pitanju zaštite zdravlja na radu, podrazumijeva implementaciju propisa u oblasti zaštite i zdravlja na radu i iz godine u godinu izvještaju Evropske komisije po tom pitanju govore da mi imamo vidan napredak u pogledu izmjene propisa iz zaštite i zdravlja na radu - rekao je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, jedan od pokazatelja je dio koji se odnosi na povrede na radu u odnosu na 2008. godinu kada smo imali najveći broj.&nbsp;
- U odnosu &nbsp;na period 2008. - 2024. 74,83 odsto je manji broj povreda na radu. 2024. godine u odnosu na 2023. je 18,8 odsto manji. Iz godine u godinu se taj broj smanjuje - rekao je Popović dodajući da ima prostora za dalje djelovanje - a naročito, kako je istakao, u pogledu evidentiranja samih povreda.
Pravni okvir je uređen i u tom dijelu ne bi trebalo, cijeni on, ništa mijenjati.
- Ali pravna tekovina Evropske unije je živa materija i neke norme se mijenjaju, pa u skladu sa tim se i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radi na transponovanju takvog propisa u nacionalno zakonodavstvo - istakao je Popović.
Uvijek se, kaže, vodi računa da budu zastupljeni stručnjaci baš iz te oblasti - pored opštih znanja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.
- Ako se radi na transponovanju iz oblasti eksplozivnih materija onda je neko pozvan iz MUP-a, a ako se radi o građevini onda iz Ministarstva prostornog planiranja, tako da je ta multisektorska saradnja jako plodotvorna i daje adekvatne rezultate. Primjena je nešto što je veći izazov, imamo nekih izazova koji ne zavise samo od našeg ulaska u EU, nego nešto što treba da uradimo na nacionalnom nivou, a jedna od značajnih stavki je da se predmet zaštite zdravlja na radu unese u obrazovni sistem Crne Gore, iako je to zakonom definisano, mali su pomaci u tom dijelu se svakako dešavaju - naveo je Popović.
Ako postoji problem na radnom mjestu, objašnjava Popović, potrebno se obratiti Inspekciji zaštite zdravlja na radu u pogledu primjene propisa zaštita zdravlja na radu.
- Tradicionalan način prijave je da se preda inicijativa za inspekcijski nadzor &nbsp;na arhivu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, ili putem pošte. A moderniji način tako što je otvorena prilikom prelaska Inspekcije zaštite zdravlja na radu iz nekadašnje Uprave za inspekcijske &nbsp;poslove koja je rasformirana krajem septembra, prešli smo u resorno Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, pa je u startu otvorena mail adresa za podnošenje tih inicijativa na <a href="mailto:inspekcije@mrzs.gov.me">inspekcije@mrzs.gov.me</a> i objavljena je lista svih inspektora zaštite na radu sa njihovim kontakt mail adresama - zaključio je Popović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Popović: Značajna stavka je da se predmet zaštite na radu uvede u obrazovni sistem Crne Gore

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Ponašanje i postupci Danila Mandića 19. aprila rano izjutra neće se u potpunosti razotkriti pregledom sa obližnjih nadzornih kamera! Prema informacijama Televizije E iz crnogorske policije, kamere koje su snimale uži prostor mjesta zločina - neće biti od velike koristi u istrazi. Makar ne za dokazivanje krivičnog djela dvostruko ubistvo u pokušaju, za što se tereti Danilo Mandić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici "> <figcaption>KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IMA, PA NEMA SNIMAKA?! &nbsp; Sinovac Andrije Mandića i član privatnog, nelegalnog, obezbjeđenja predsjednika Skupštine osumnjičen je da je tog 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama. &nbsp; U saopštenju od 23. aprila Uprava policije nije imala dileme da posjeduje video snimke Mandićevog napada u gluvo doba noći. &nbsp; -Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. – ističe se u saopštenju Uprave policije. &nbsp; Međutim, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?! &nbsp; &nbsp;Očito da je onih nekoliko sati, kada policija nije tragala za Danilom Mandićem, iskorišćeno za sakrivanje ili uništavanje dokaza. Osumnjičeni Mandić se tek uveče 19. aprila prijavio policiji i došao je u stanicu sa advokatom Mirojem Jovanovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d" data-rendition-name="original" width="850" height="566" loading="lazy" alt="ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije"> <figcaption>ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije</figcaption> </figure>  POLICIJSKO ,,TIHOVANJE” &nbsp; Prema informacijama Televizije E, u kritičnom periodu - od časa incidenta do pojave Mandića u policijskoj stanici – policija, osim što nije ni tragala za osumnjičenim, nije čak ni pretresala Mandićevu kuću u Zagoriču, niti je rađena analiza snimaka sa video nadzora. &nbsp; Zato su inspektori su bili prilično iznenađeni kada su počeli da pregledaju izuzeti video materijal. &nbsp; -Kako je policija službenu radnju izuzimanja i pregleda video zapisa sa kamera preduzela neblagovremeno, operativna saznanja ukazuju da je bilo uticaja na vlasnike objekata kako bi u cilju opstrukcije istrage brisali ili učinili nedostupnim videonadzore. Teško je povjerovati da su vlasnici objekata - koji su instalirali nadzorne kamere – držali ih isključene ili bez mogućnosti snimanja – ističe izvor Televizije E i Portala ETV iz Uprave policije. Kako kaže naš sagovornik, sa manjeg broja objekata je izuzet videonadzor ali do sada nije viđeno mnogo korisnog materijala. Riječ je o kamerama sa udaljenih objekata, tako da se na izuzetim snimcima ili ne vidi jasno sporni događaj ili se vidi manji segment koji ne doprinosi indetifikaciji Danila Mandića kao počinioca krivičnog djela. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742" data-rendition-name="original" width="2500" height="1543" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici "> <figcaption> ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: Savo Prelevic) </figcaption> </figure>  Na osnovu dosadašnjih snimaka jedino je moguće, ističu naši sagovornici, identifikovati džip ,,rendž rover” i zato policija ne odustaje od verzije da je Mandić koristio službeno vozilo Skupštine Crne Gore. &nbsp; DRŽAVNA ,,OMERTA” &nbsp; Očigledno da je nekoliko sati policijskog mirovanja, kada – iz nepoznatog razloga - nije ni potraživan Danilo Mandić, iskorišćeno da se zametnu tragovi koji bi ukazivali na njegovo učešće u kriminalnom činu. Istovremeno, i dvojica oštećenih su uspjeli da usaglase svoje iskaze a da ni jednom riječju ne ukažu da je vinovnik incidenta sinovac predsjednika parlamenta. &nbsp; <blockquote>Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp;</blockquote> Crnogorska javnost i danas ne zna istinu zbog čega je osnovno tužilaštvo bilo o događaju 19. aprila obaviješteno nakon sat i dvadeset minuta, a Više državno tužilaštvo tek poslije puna četiri sata. Nije poznato i ko je iz vrha policije naredio da se ne traga za Mandićem i da se ne ide u pretres kuće u kojoj stanuje. Iz Generalnog sekretarijata Skupštine nijesu se udostojili da odgovore ko je i kada zadužio službenog džipa ,,range rover”...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića"> <figcaption>PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp; Bilo bi dobro da se u međuvremenu što prije oglasi i nadležno više tužilaštvo i saopšti: da li možda Danilo Mandić - višestruki kriminalni povratnik, registrovan za više krivičnih djela sa elementima nasilja – nevin leži u tridesetodnevnom pritvoru?! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: trikafta

Dabanović: Naš život je film raznih žanrova, a naša glavna uloga je da budemo ljudi

Uhapšen Baranin: Pronađeno više od 25 hiljada eura, cigarete bez markica i rezani duvan

Knežević: Najčešći osnovi diskriminacije na radu su pripadnost grupama, političkim partijama i po nacionalnoj pripadnosti

Državljanka Srbije autoputem vozila 173 na sat, Nikšićanin 166 u mjestu gdje je ograničenje 60

Popović: Značajna stavka je da se predmet zaštite na radu uvede u obrazovni sistem Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO