Crna Gora je danas zemlja koja ima velikih bezbjednosnih problema - ocijenio je istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik (FCJK) Boban Batrićević.
On je u Drugačijoj radio vezi kazao da je ključni problem to što Demokrate zloupotrebljavaju policijski sektor i prave od njega platformu koja će da se obračunava sa kritički nastrojenim intelektualcima, građanskim aktivistima i novinarima.
- Smatram da je, pored svih problema koje Crna Gora ima, veliki problem i Demokratska Crna Gora, jer je ta partija ekstenzija jedne opasne politike na Balkanu i ta partija Crnu Goru vodi u propast - ističe Batrićević.
Riječ je, kaže, o grupi fanatika, a dovoljno je, dodaje, pogledati pojedine lidere te partije, koji pokrivaju najviše državne funkcije.
- Vi ćete naići na osobe poput izvjesnog Borisa Bogdanovića. Ovaj čovjek iz svojih narativa koje produkuje liči na Ensta Rema, dakle na jednu terorističku organizaciju nacističke Njemačke koja je progonila svoje neprijatelje. Pogledajte slast sa kojom je on proslavljao maltretiranje turskih građana u Crnoj Gori, pogledajte slast s kojom napada nezavisne novinare. Ako pogledate gospodina Koprivicu, vidi se da je sticao obrazovanje na slavama, liči na onog najstarijeg za trpezom koji priča kako je Vojislav Šešelj doktorirao u 24. godini i rekao Titu 'kuc-kuc doktore, evo ti ga majstore'. Kad pogledate gospodina Šaranovića, vidi se da je to produkt SNP-a, onog najgoreg. On se rodio stariji nego što je danas. I ta kamarila vodi bezbjednosni sektor! Pa možete li da zamislite da Crnu Goru neko napadne i da je ministar odbrane gospodin Krapović? - navodi Batrićević.
Habitus Demokrata je politika pokušaja zavođenja straha među onima koji se bune, ocjenjuje Batrićević i dodaje da su to naslijedili od SNP-a. Suština je ista, samo su mu, kaže, dali novu retoričku formu.
Na Zapadu je, ističe, jasno šta se u Crnoj Gori dešava, i mi ćemo ući u EU jer je to potrebno upravo EU. Naš najveći problem je, naglašava Batrićević, kako crnogorsko nacionalno pitanje postaviti kao pitanje evropske bezbjednosti. Stub evropske politike u Crnoj Gori je, pojašnjava, crnogorska nacija.
- Jer oni, nacionalni Crnogorci, najdominantnije to vide kao perspektivu zemlje. Naravno, sa ostalim narodima koji tu žive, ali ovdje supstancu nosi taj narod koji je najbrojniji. Taj narod iz popisa u popis postaje najugroženiji. Jer nijedna nacionalna skupina u Crnoj Gori nema toliki pad u procentima. To se gotovo prepolovljava i to je katastrofa. Ako shvatite ko raste i onda pogledate kako stoji taj nacionalni korpus u odnosima prema vrijednostima Evrope, prema vrijednostima zapadnih demokratija, prema vrijednostima NATO-a, vi ćete shvatiti, zapravo, da gubite osnovno proevropski tkivo. Jer ako nema građana koji će da iznose tu ideju, nema onda perspektive - naglašava naš sagovornik.
Srpskom korpusu političkih stranaka u Crnoj Gori je interes da zemlju unište i zloupotrijebe je za velikosrpsku politiku.
- Sada je pitanje, mogu li oni to raditi ako Crna Gora uđe u EU? Ja kažem da mogu. A kako mogu? Zato što kad Mandić kaže da je za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, on drugim rječima kaže da je on za EU u kojoj prevladavaju AFD, Orban, Fico. I tu dolazimo do odgovora. To je isti Andrija Mandić kao 2016. ili 1999, kad se borio protiv NATO-a. To je isti Mandić koji je pekao prasad ispred Skupštine i palio zastave, ali nije ista retorika Andrije Mandića. To je ključ. On je jednostavno naučio da se utiša i to ga razlikuje od bratije iz njegove ili koalicionih partija. Jer on, za razliku od njih, umije samo da zaćuti kad treba i da čuje savjete mlađih političara iz njegovog okruženja. A ti mlađi političari su ga naučili da nije pametno govoriti onako kako je govorio do 2022, već da može isto to što on politički želi ostvariti samo sa mekšom retorikom - pojašnjava sagovornik Antene M.
Alarmantno je, naglašava Batrićević, stanje povodom opstanka crnogorske nacije i to, dodaje, mora biti ključni prioritet u narednom periodu. A rješenje leži, uvjeren je, u organizovanju Crnogorskog kongresa.
- Ne u onom smislu koji bi doveo do etnofederalizacije Crne Gore ili koji bi poremetio građanske strukture crnogorskih partija, već ga vidim kao nešto što je zapravo debata svih pro-crnogorskih snaga u državi. Ne da se stvara tijelo koje će da diriguje kako će neko da se ponaša i kako će nešto da radi, već upravo samo da se stvori jedno tijelo koje je vrlo važno kao društveni faktor i unutar kojeg će se moći voditi debata između ljevičara i desničara, vjernika i ateista, između ljudi koji su jedne ili druge nacije. Ali sa jasnim zadatkom, nedvosmisleno pro-evropski, nedvosmisleno za građansku Crnu Goru i građansko uređenje države - pojašnjava Batrićević.
Kongres će, zaključuje, biti mjesto za debate o tome kako da se sačuvamo kao nezavisna država i kao nacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Batrićević: Crnogorski kongres ključan za opstanak nacije, Demokrate Crnu Goru vode u propast

Crna Gora je pet koraka bliže ostvarenju ključnog strateškog cilja-članstva u Evropskoj uniji, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
On je u emisiji „Kontakt“ na Radio Televiziji Nikšić poručio da vjeruje da ukoliko Crna Gora iskoristi ovu, kako je kazao, istorijsku šansu, da bi bio najbolji garant budućeg političkog i ekonomskog razvoja države.
- Pogledajte kako je Hrvatska profitirala od članstva u EU. Tako da ja nemam nikakvu dilemu da je to za nas najvažnije političko pitanje. Bez obzira na političke razlike koje se jasno manifestuju, kada je riječ o evropskim integracijama mislim da moramo svi da budemo iznas dnevno-političkih tema, i dati svoj maksimum kako bi Crna Gora do kraja 2026. godine pokušala da ovaj važan proces privede kraju - istakao je Vuković.
Ko god da je učestvovao u diplomatskoj akciji prema Francuskoj, koja je prvobitno najavila da bi mogla da blokira dva poglavlja, Vuković mu čestita.
- Bilo da se radi o predsjedniku države, predsjedniku Vlade i njegovom timu. I mi smo pomogli sa kontaktima koje imamo i u Berlinu i Parizu. Ja ovo doživljavam kao zajednički posao svih nas, zajedničku obavezu prema ljudima koji u ogromnom procentu žele da vide Crnu Goru kao narednu članicu Evropske unije, ne smijemo ih iznevjeriti - dodao je Vuković.
Parlamentarce čeka puno posla do kraja godine, oko 70 zakona dolazi na dnevni red, kazao je Vuković.
- Opet je to na vrat- na nos, u minut do dvanaest. Opet će biti da nemamo dovoljno vremena da se udubimo, ali opet nemamo kud bez da glasamo za te zakone znajući šta to znači za evropske integracije -istakao je Vuković.
Posebno će biti izazovna 2026. godina jer kako kaže, niko nikad nije približno toliko poglavlja zatvorio tokom jedne godine, odnosno 20 pregovaračkih poglavlja.
- Potpuno je jasno da ne smijemo izgubiti jedan jedini dan. Prije svega Vlada Crne Gore, ljudi koji u okviru različitih pregovaračkih struktura nose ovaj proces. Znajući kako ti izgleda iznutra, imam razloga i za optimizam, jer ima sjajnih i posvećenih ljudi, ali i za zabrinutost, znajući kako se neki ministri ophode prema poslu koji rade - dodaje Vuković.
Nada se da će premijer Milojko Spajić znati da odgovori tim izazovima, a što se tiče opozicije, zaključuje, biće podrška naporima da Crna Gora postane dio Evropske unije.

Vuković: Crna Gora pet koraka bliže EU, opozicija će dati punu podršku članstvu

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović oštro je kritikovao aktuelnu vlast zbog, kako je naveo, potpunog izostanka odgovora na ozbiljno zagađenje vazduha u Pljevljima.
– Dok se Pljevlja guše u dimu, mitropolit Joanikije i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš se, sasvim „logično“, bave kapelom Karađorđevića – poručio je Vujović.
On je naveo da se istovremeno i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, umjesto rješavanja problema koji ugrožavaju zdravlje građana, fokusira na identitetske teme.
– Vojvoda Mandić, u isto vrijeme, „daje primat“ temi trovanja građana Pljevalja tako što se bavi promjenama Ustava u dijelu koji se odnosi na jezik – kazao je Vujović.
Kritikujući energetski sektor, Vujović je naveo da je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, kako je rekao, „kao glavni energetski mag oslobodilačke vlasti, uradio sve“ da zaštiti građane Pljevalja od nikada većeg zagađenja – ironično aludirajući na izostanak konkretnih mjera.
– Vidimo koliko i kako brinu o Srbima u Crnoj Gori, kojih u značajnom broju ima i među građanima Pljevalja. To je, naravno, najmanje važno za svakog politički dobronamjernog čovjeka, ali ne i za njih, kojima je jedina politika podjela po etničkom ključu – istakao je Vujović.
On je dodatno problematizovao postupanje policije prema građanima koji protestuju zbog zagađenja.
– Za sve to vrijeme, njihova policija prijeti građanima koji protestuju zbog alarmantne situacije u tom gradu – rekao je Vujović.
Na kraju je zaključio da je riječ o, kako je naveo, „slici i prilici otuđene, bahate i nacionalizmom zatrovane vlasti“.

Vujović: Dok se Pljevlja guše u dimu, vlast se bavi kapelom i identitetskim temama

Povodom 17. decembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad osobama koje se bave seksualnim radom, NVO Juventas upozorava da su ove osobe u Crnoj Gori i dalje izložene sistemskoj diskriminaciji, dok za institucije ostaju gotovo nevidljive.
Kako navode iz Juventasa, istraživanja pokazuju da se osobe koje se bave seksualnim radom suočavaju sa izrazito visokom socijalnom distancom u gotovo svim aspektima društvenog života. One spadaju među društvene grupe koje opšta populacija najteže prihvata, što direktno utiče na njihovu ličnu bezbjednost, mentalno zdravlje i pristup osnovnim pravima.
Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore, prikupljeni 2022. godine u saradnji sa NVO Juventas, pokazuju da je više od polovine osoba koje se bave seksualnim radom tokom života doživjelo neki oblik nasilja, dok je više od trećine bilo izloženo nasilju u posljednjih godinu dana. Uprkos tome, svega 12,8 odsto njih obratilo se institucijama za pomoć, što, kako ističu, ukazuje na duboko nepovjerenje u sistem i osjećaj da institucionalna zaštita nije dostupna.
Posebno zabrinjavaju rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je Juventas sproveo krajem 2023. godine. Skoro četvrtina ispitanika (25,9 odsto) ne smatra da policija treba da štiti osobe koje se bave seksualnim radom u slučaju nasilja, dok 50,6 odsto građana podržava njihovo kažnjavanje. Ovakvi stavovi, navode iz Juventasa, odražavaju snažne moralne i kulturne predrasude koje normalizuju nasilje, obeshrabruju obraćanje institucijama i produbljuju društvenu isključenost.
Iz Juventasa upozoravaju da je institucionalna podrška osobama koje se bave seksualnim radom izuzetno ograničena. Zdravstveni i socijalni sistemi se percipiraju kao nedovoljno dostupni i nedovoljno senzibilisani, naročito u oblasti mentalnog zdravlja, psihološke i socijalne zaštite. U praksi, podrška se najčešće svodi na neformalne mreže, dok jedini kontinuirani servis, ali obimom nedovoljan, pruža civilni sektor, kroz Juventasov drop-in centar.
– Ovim putem pozivamo na hitno pokretanje mehanizama koji će zaustaviti fizičko, institucionalno i psihološko nasilje nad osobama koje se bave seksualnim radom. Nasilje kojem su izložene nije izolovan incident, već posljedica društvene stigme, visoke socijalne distance i nedostatka sistemskih mehanizama zaštite – poručuju iz Juventasa.
Oni ističu da borba protiv nasilja nad osobama koje se bave seksualnim radom mora podrazumijevati jasnu institucionalnu odgovornost, zaštitu ljudskog dostojanstva i pravo na sigurnost svake osobe.
Juventas predlaže sljedeće mjere:
Pokretanje dugoročnih nacionalnih kampanja protiv nasilja, stigme i diskriminacije, sa posebnim fokusom na osobe koje se bave seksualnim radom;
Unapređenje obrazovnih kurikuluma na svim nivoima, kroz sistemsko obrađivanje tema ljudskih prava, socijalne inkluzije i prava marginalizovanih grupa;
Kontinuirane obuke za policiju, zdravstvene i socijalne radnike, sudije, tužioce i novinare o radu sa osobama koje se bave seksualnim radom;
Uvođenje jasnih protokola protiv diskriminacije u institucijama i dosljedno sankcionisanje diskriminatornih praksi i institucionalnog nasilja;
Uspostavljanje specijalizovanih timova povjerenja, po uzoru na postojeće modele saradnje sa LGBTIQ+ zajednicom;
Obezbjeđivanje besplatnog psihološkog savjetovanja i linija za hitnu psihološku podršku kao standardne javne usluge;
Unapređenje dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga, posebno u oblasti mentalnog zdravlja i dječije zaštite;
Razmatranje modela dekriminalizacije i regulacije seksualnog rada, u skladu sa međunarodnim preporukama i dobrim praksama, uz fokus na zaštitu ljudskih prava, sigurnosti i zdravlja.
– Nasilje nad osobama koje se bave seksualnim radom rezultat je političkih odluka, društvenih vrijednosti i institucionalne neodgovornosti – i zato se može i mora zaustaviti – zaključuju iz NVO Juventas.

Juventas: Osobe koje se bave seksualnim radom u Crnoj Gori izložene sistemskoj diskriminaciji i nasilju

Važna poruka jedinstva iz Skupštine Crne Gore, napisao je na Iks mreži ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler povodom današnjeg predstavljanja Rezolucije o evropskim integracijama u Parlamentu.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković je danas ranije <a href="https://x.com/pg_citizen/status/2001275690046431600?s=20">istakao </a>da je ponosan na činjenicu da je svaki član/ica ovog Odbora potpisom podržao/la prijedlog, te da domaćoj i međunarodnoj javnosti šalju poruku evropskog jedinstva Crne Gore.
- Proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa i ohrabrujuće je vidjeti da su predstavnici sa svih strana političkog spektra to prepoznali podrškom Rezoluciji o EU integraciji Crne Gore - dodao je Satler.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F2001338628421959995%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Važna poruka jedinstva iz Skupštine, proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Tag: srpski-korpus

Batrićević: Crnogorski kongres ključan za opstanak nacije, Demokrate Crnu Goru vode u propast

Vuković: Crna Gora pet koraka bliže EU, opozicija će dati punu podršku članstvu

Vujović: Dok se Pljevlja guše u dimu, vlast se bavi kapelom i identitetskim temama

Juventas: Osobe koje se bave seksualnim radom u Crnoj Gori izložene sistemskoj diskriminaciji i nasilju

Satler: Važna poruka jedinstva iz Skupštine, proces integracije u EU nije moguć bez nacionalnog konsenzusa

PRATITE TVe UŽIVO