Iako je ove godine, prema podacima Nacionalne turističke organizacije, zimska sezona uspješnija od prethodne, iz Ministarstva turizma su saopštili da je važnost vještačkog osnježavanja jasna.&nbsp;
- Još u septembru prošle godine pokrenute su aktivnosti usmjerene ka uvođenju prvih sistema za vještačko osnježavanje na državnim skijalištima Crne Gore. Tako je na skijalistu Savin kuk prvi dio ovog projekta u fazi realizacije, pa bi u narednom periodu trebalo da budu postavljena tri topa- kazali su iz Ministarstva turizma.
To je, kako su istakli iz ministarstva, saopšteno na trećoj sjednici Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona.
- Ono što je bitno je da je Ministarstvo turizma odmah u septembru prošle godine počelo sa ovim projektom, da je na Žabljaku već u fazi realizacije, da je izuzetno važno da ga kompletiramo i naravno radimo na tome i u Kolašinu gdje je situacija komplikovanija. To je samo prvi korak u cilju minimalizovanja uticaja klimatskih promjena na odvijanje zimske turističke sezone i stimulisanju razvoja infrastrukturnih kapaciteta- kazala je ministarka turizma Simonida Kordić.
Takođe, kako su naveli u saopštenju, Kordić je obavijestila prisutne da je danas objavljen i Javni poziv za podsticanje razvoja poslovanja skijališta u Crnoj Gori za 2025. godinu, radi obezbjeđivanja kvalitetnog turističkog proizvoda u skladu sa strateškim dokumentima i stimulisanja daljeg rada i razvoja postojećih ski centara.
Kako je istakla, rok za dostavljanje prijava privrednih subjekata je 20. februar, a cilj je dalja diverzifikacija ponude.
- Kroz Javni poziv želimo da zainteresovani subjekti unaprijede postojeće poslovanje i doprinesu ne samo povećanju ekonomske aktivnosti, već i podizanju kvaliteta i standarda na skijalištima. Podaci NTO pokazuju rast prometa tokom ove zime, ali znate da su ti rezultati usko povezani sa vremenskim uslovima, koji su ove godine bili nešto bolji, ali i dalje ne sjajni- poručila je Kordić.
Prema njenim riječima, resorno ministarstvo je već krenulo i sa pripremama za ljetnju turističku sezonu.
S tim u vezi, akcentovano je pitanje vizne politike, jedno od najvažnijih pitanja za stimulaciju turističkog prometa, koje uz pitanje adekvatne aviodostupnosti sa kojim je uzročno-posljedično vezano, za Crnu Goru predstavlja jedan od najvećih prioriteta.
- Jedna od ključnih stvari za ljetnju sezonu jeste način na koji ćemo se opredijeliti prema emitivnim tržištima sa kojih smo imali dosta gostiju u proteklim godinama, a za koji važi vizni režim. Imali smo više razgovora sa Ministarstvom vanjskih poslova gdje je naročito akcentovano da moramo donijeti na vrijeme odluku o liberalizaciji viznog režima ili nekom drugom modelu- kazala je Kordić.
Ministarka turizma apelovala je da je kasno da se ta odluka donese u maju ili junu, već je važno da je imamo sada jer imamo uvećanu tražnju i potencijalno povećan broj letova iz tih zemalja.
Ona je dodala da je važno naći rješenje koje neće naštetiti evropskom putu ali ni ugroziti turizam i sveukupnu ekonomiju Crne Gore.
Kako su zaključili iz Ministarstva turizma, na današnjoj sjednici odlučeno je i da se predloži pokretanje inicijative čišćenja i održavanja prioritetnih putnih pravaca uz magistralne i regionalne puteve, nacionalne parkove i plaže.
- Ovo nije jednokratna akcija, već projekat koji bi trajao šest mjeseci, od aprila do septembra- poručili su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MT: Na skijalištu Savin kuk u narednom periodu treba da budu postavljena tri topa za vještačko osnježavanje

Sunčan prvi dan 2025. godine izmamio je veliki broj domaćih i stranih turista na skijališta širom Crne Gore, a na Žabljaku velike saobraćajne gužve otežavaju skijašima pristup Savinom Kuku.
Iako su novogodišnje gužve tradicionalno najveće na primorju, gdje na trgovima goste zabavljaju regionalne i domaće muzičke zvijezde, čini se da i sjever Crne Gore ovih dana bilježi veliki broj turista.
Na Žabljaku se traži mjesto više, a do skijališta Savin Kuk danas nije bilo lako doći, jer je sunčan dan izmamio turiste, a &nbsp;velike gužve izazvale su saobraćajni kolaps.&nbsp;

Žabljak: Saobraćajni kolaps na putu ka skijalištu Savin Kuk

Vlada Crne Gore opredijelila je 182.000 eura za finansiranje izgradnje i održavanja višenamjenske sportske i rekreativne infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke 2024/2025 i sportske sezone u podnožju skijališta Savin kuk.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o finansiranju izgradnje i održavanja višenamjenske sportske i rekreativne infrastrukture na prostoru skijališta Savin kuk, Durmitor.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, projekat razvoja skijališta na Savinom kuku je zamišljen kao višegodišnji projekat koji se finansira kroz Kapitalni budžet Crne Gore i kojim se obezbjeđuje modernizacija skijališta, a sve u cilju pažljivo planirane turističke valorizacije prostora i unapređenja kroz modernizaciju kapaciteta jednog od značajnijih planinskih i tradicionalnih skijaško-sportskih centara.&nbsp;
Planirana višenamjenska sportsko-rekreativna infrastruktura bi bila komplementarna postojećoj sportskoj infrastrukturi na prostoru Savinog kuka na Durmitoru, i sastojala bi se od savremenih tehnoloških instalacija za proizvodnju snijega koje omogućavaju bavljenje sportom i rekreaciju na skijalištu Savin kuk.
- Zbog nedostatka sniježnih padavina u posljednje dvije sezone, pokrenute su aktivnosti na pripremi i realizaciji projekta izgradnje tehnološki savremenog sistema za vještačko osnježavanje jednog dijela skijališta na Savinom kuku, posebno uzimajući u obzir da je na lokalitetu već izgrađena vještačka akumulacija. U tom smislu, Vlada je opredijelila 182.000 eura za finansiranje izgradnje i održavanja višenamjenske sportske i rekreativne infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke 2024/2025 i sportske sezone u podnožju skijališta Savin kuk - navedeno je u saopštenju Vlade.

Za izgradnju i održavanje višenamjenske sportske i rekreativne infrastrukture na Savinom kuku 182.000 eura

Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), kazali su ambasadorima Kvinte da trebaju povesti računa o onome što se dešava u crnogorskoj Skupštini i da će, ako oni nijesu u stanju da „zauzdaju“ vladajuću većinu, to morati da uradi opozicija. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Ivan Vuković.
- Jer ako bi se realizovali planovi ljudi na vlasti, to bi podrazumijevalo da oni imaju potpunu kontrolu nad životima svih građana - rekao je on.
Premijer Milojjko Spajić u kontinuitetu, kako kaže, pokazuje neozbiljnost i nepoštovanje Skupštine, koja ga je birala na tu funkciju.&nbsp;
- Juče je trebalo da bude prvi premijerski sat nakon četiri mjeseca. Od marta nijesmo bili u prilici da premijeru i ministrima postavljamo pitanja i na taj način se onemogućava ono što je jedan od osnovnih postulata u političkim sistemima svih demokratskih država, a to je kontrolna funkcija parlamenta u odnosu na izvršnu vlast. Predsjednik Vlade je juče došao nonšalantno, gotovo dripački i za govornicom kazao da on neće da odgovara na pitanja poslanika, što, koliko ja znam, a pratim aktivno politički život u Crnoj Gori, se nikad nije desilo - rekao je Vuković.
Prema njegovom mišljenju, premijer i ministri izbjegavaju obaveze prema najvišem zakonodavnom organu koje bi morali imati po Ustavu i zakonu i po Poslovniku Skupštine Crne Gore.
- U prethodnom periodu su nas poslanici iz vladajuće većine onemogućavali u namjeri da koristimo mehanizme kontrole, kao što su kontrolna saslušanja, pa nam nijesu davali kvorum na sjednicama odbora, pa su nas preglasavali, a sve je to nepoznato u političkoj praksi iole ozbiljnih demokratskih država. Siguran da je to bio dio nekog unaprijed pripremljenog plana - kazao je Vuković.&nbsp;
Podsjeća i kako juče u Skupštini bilo vrlo neprijatno, te da je predsjednik DPS-a Danijel Živković reagovao i kazao kako DPS kao državno odgovorna, konstruktivna opozicija u kontinuitetu daje doprinos političkim uspjesima Crne Gore.
- Uključujući i izbornu reformu koje ne bi bilo bez Demokratske partije socijalista, ili bez potpredsjednika Skupštine &nbsp;- odnedavno Nikole Rakočevića - i da nam predsjednik Vlade na ovaj način vraća, odnosno pokazuje jedno nepoštovanje prema poslanicima parlamentarne opozicije. Rekli smo to je to, od sada ćemo razgovarati drugačije sa njim, jer očito da tu nešto ozbiljno nedostaje na planu, prije svega, lične kulture - istakao je Vuković.
Loš utisak koji je ostavio premijer, podsjeća Vuković, nastavio se i u nastavku zasjedanja, u dijelu u kojem su ministri odgovarali poslanicima.&nbsp;
Od 1. januara do 17.jula mi u maloj Crnoj Gori imamo 19 ubistava, svakih pet dana se desi neki incident u centru Podgorice i nemamo reakciju nadležnih - podsjeća on i dodaje da za sve što se dešava po pitanju bezbjednosti u Crnoj Gori ministar ne odgovara nikome i ne osjeća bilo kakvu vrstu moralne ili profesionalne odgovornosti.&nbsp;
Izbjegavajući da odgovori na pitanje kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je, kaže, pokušao da skrene sa teme čitajući „nekakav papir koji je dobio ko zna od koga“ i sa neprovjerenim informacijama.&nbsp;
- Pokazao je strašno nepoštovanje prema ljudima koji su to slušali, među kojima je puno onih koji su nažalost doživjeli lične i porodične tragedije u proteklom periodu, a koje smo mi, pored ostalih, imali priliku da sretnemo na Kruševom ždrijelu prije nekoliko dana - rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima čelnici bezbjednosnog sektora su se uživjeli u uloge, pa dolaze u Skupštinu sa idejom da projektuju moć od koje bi valjda trebalo nekoga da bude strah.
- Važnije od toga je da je sve više kompromitujućih podataka vezano za rad tih ljudi, ono što su pravne posljedice, koje će doći na naplatu jednoga dana. Što se tiče tog političkog subjekta meni djeluje da su oni sve karte bacili na ovu priču oko politizacije bezbjednosnog sektora, u formi usvajanja Novog zakona o unutrašnjim poslovima, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), tog famoznog vetinga, jer očigledno je jedino to preostalo. Njima koji su do prije dvije godine bili možda i najpotentnija politička partija u Crnoj Gori, danas su nešto iznad cenzusa i procjenjuju da jedino to može da ih vrati u život, u smislu zloupotrebe funkcija koje trenutno pokrivaju, a za šta su im potrebna ova nova zakonska rješenja - istakao je Vuković.
Zakonska rješenja koja predlaže vladajuća većina, objašnjava on, svojstvena su više poluautoritarnim režimima i huntama, nego zemlji koja ima ambiciju da završi pristupne pregovore i bude prva naredna &nbsp;članica Evropske unije (EU).
Reformom ANB-a bi bilo omogućeno da direktor ANB prikuplja podatke o bilo kome, naglašava on, bez odobrenja suda, što je siguran put u autokratiju, koju moraju zaustaviti ne samo u patlamentu, poručuje on, nego i svi građani.
- Umjesto da pričamo o tome šta nas čeka do kraja godine, koja poglavlja treba zatvoriti, šta ćemo sa evidentno propalom turističkom sezonom, mi se bavimo nečijom ambicijom da zaslijepljen političkom mržnjom i željom za revanšizmom stavi šapu i na policiju, i na dijelove tužilaštva, i na ANB i da, u krajnjem, disciplinuje sudove kako bi mogao da sprovodi nekakvu revolucionarnu pravdu. Mi smo na to skrenuli pažnju našim međunarodnim partnerima - poručio je Vuković.
Prvo se počelo sa resorom prosvjete, podsjeća on, u kome su čistke Vesne Bratić dovele do toga da je Crna Gora isplatila već pola milona odštete, nastavilo se sa zdravstvom, što će tek izaći na vidjelo i na kraju se preliva na sektor bezbjednosti.&nbsp;
- Uklonjeni su ljudi koji su bili politički nepodobni iz policije, Ministarstva unutrašnjih poslova. Mislim da se i na taj način kumovalo bezbjednosnoj situaciji koju imamo u Crnoj Gori. Sklonili su najiskusnije ljude iz sistema zato što su im politički smetali, neke od njih samo zato što su bili Crnogorci i zato što nijesu htjeli da pogaze nekakve principe koji ih vode u profesionalnom radu, pa su one koje su ostali sa nekim iskustvom angažovali da čuvaju štićene ličnosti, a na ulici su ostali ljudi koji su tek završili Policijsku akademiju. Onda se čudimo što imamo ovakvu bezbjednosnu situaciju u zemlji! Odgovorni se neće zaustaviti dok, ponavljam, sistem u potpunosti ne podrede svojim političkim interesima, što bi značilo da mogu da pokreću procese istrage protiv onih koje oni vide kao političku prijetnju, da onda kroz pritisak na tužilaštvo mogu da izdjejstvuju neke optužnice i na kraju dana se niko u sudu ne usudi da sudi protivno njihovim očekivanjima. Ovo nije samo naša politička bitka u parlamentu, nego nešto što bi morao biti poziv na buđenje cjelokupne crnogorske javnosti - zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhlJd_ZbGx1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Ako Kvinta nije u stanju da zauzda vladajuću većinu, to će morati da uradi opozcija

Prema prognozi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u Crnoj Gori se sjutra očekuje promjenljivo oblačno vrijeme, s dužim sunčanim intervalima na jugu i uglavnom suvim uslovima, dok će na sjeveru ponegdje pasti slaba kiša.&nbsp;
Ujutru je na sjeveru moguća magla i niska oblačnost u kotlinama. Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan, uglavnom sjevernih smjerova. Jutarnje temperature kretaće se između 10 i 22 stepena, dok će najviše dnevne iznositi od 18 do 32 stepena.
U Podgorici će sjutra biti malo do umjereno oblačno uz duže sunčane periode. Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, dok se u jutarnjim i noćnim satima očekuju umjereni do pojačani udari sjevernog vjetra. Minimalna temperatura biće oko 21, a maksimalna dnevna 31 stepen.
I za četvrtak meteorolozi najavljuju slične vremenske prilike – promjenljivo sa dužim sunčanim periodima, ali i mogućnošću za mjestimičnu prolaznu kišu uz umjeren do pojačan razvoj oblačnosti. Vjetar će i dalje biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, dok se na jugu ponegdje očekuju pojačani udari sjevernog vjetra. Jutarnje temperature biće u rasponu od 10 do 22 stepena, a najviše dnevne od 19 do 32 stepena.
U glavnom gradu očekuje se pretežno sunčano uz povremenu oblačnost i mogućnost kratkotrajne kiše. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, a u jutarnjim i noćnim satima povremeno umjeren sjeverni. Minimalna temperatura ostaće oko 21, dok će maksimalna iznositi 31 stepen.

Promjenljivo sjutra i u četvrtak: Sunčani periodi, ali ponegdje moguća i kiša

Iz Opšte bolnice Nikšić demantovali su navode nikšićanina Spasoja Krunića koje smo u subotu objavili u tekstu <a href="https://etv.me/drustvo/krunic-cetiri-dana-sam-strahovao-za-dijete-jer-nije-bilo-tetanus-vakcine-da-li-smo-dotakli-dno">Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?</a> uz tvrdnju da je riječ o „gnusnim lažima“ i obavještenje da je zbog širenja panike prijavljen nadležnim državnim organima.
Demanti u nastavku prenosimo integralano:
Dana 26.07.2025. godine na Portalu ETV objavljen je uznemiravajući tekst sa naslovom &nbsp;„Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?“.
Sve navode iz teksta javno demantujemo, jer su apsolutno netačni i radi se o gnusnim neistinama, za koje smo zbog uznemirenja javnosti i obraćanja više građana Nikšića – nakon objave teksta, bili primorani da prijavimo nadležnim organima, zbog širenja panike.
Pacijent je u Bolnici dobio apsolutno sve što mu je bilo potrebno, odnosno saniranje povrede od strane dežurnog ljekara specijaliste, izdat mu je medicinski izvještaj, sa kojim je upućen u Dom zdravlja – odnosno kod izabranog doktora, radi dalje terapije koja je preporučena, a to su antibiotici i eventualno tetanus, odnosno tetanusova vakcina, ukoliko pacijent u zdravstvenom kartonu nema podataka o redovnoj vakcinaciji. Primanje vakcine protiv tetanusa, kao i svih drugih vakcina je zakonski regulisano i vakcinacija se ni u jednom slučaju ne sprovodi u stacionarnom dijelu Bolnice. Što se tiče seruma protiv tetanusa, isti se takođe prima u Domu zdravlja, odnosno u hitnim slučajevima u službi hitne pomoći Doma zdravlja. Kako pacijent zbog prirode povrede nije zadržan u Bolnici, već otpušten na dalje kućno liječenje, potrebna terapija se primenjuje u Domu zdravlja.
U konkretnom slučaju, pacijent je upućen u Dom zdravlja da bi se prvenstveno kroz zdravstveni karton provjerilo da li je primio ovu vakcinu sa svojih 18 godina, te nakon te provjere, izabrani ljekar će odrediti da li ima potrebe, da pacijent prima pomenutu vakcinu. Ukoliko je pacijent primio ovu vakcinu sa 18. godina, TZ zaštita mu je potpuna, imajući u vidu da je starost 18 godina granica pokrivenosti TZ zaštitom kroz redovnu vakcinaciju.
Ukoliko se utvrdi da pacijent nije primio navedenu vakcinu, te da postoji potreba da se obavi dodatna provjera, to se obavlja takođe u Domu zdravlja, preko izabranog doktora, između ostalog i radi pravilne evidencije vakcinacije u zdravstvenom kartonu pacijenta. Dakle, vakcinacija se nikada nije sprovodila u Jedinici urgentnog bloka Bolnice.
Indikativno je da se autor teksta osvrnuo na nedostatak ostalih medicinskih sredstava, koji nemaju veze sa liječenjem njegovog člana porodice, a kojih je u tom momentu u Bolnici bilo u dovoljnim količinama, o čemu imamo dokaz stanja Centralne Apoteke.
Posebno moramo napomenuti, da od strane autora teksta nije podnijeta bilo kakva pritužba Zaštitniku prava pacijenata Bolnice, kako bi eventualne propuste otklonili, ukoliko su postojali, odnosno pojasnili pacijentu ono što on kao laik ne zna (što je objašnjeno u prethodnom tekstu), kao ni većina građana, već su se isti nakon objave teksta uznemirili.
Takođe, prije objave navedenog teksta u medijima od urednika, nijesmo dobili mogućnost ni da se izjasnimo kao strana na koju se objavljenim informacijama odnosi, te smatramo da je isto navedeno predstavljalo ozbiljne posljedice i u konačnom je dovelo do stvaranja panike i uznemiravanja javnosti posebno, pacijenata kojima je navedena terapija potrebna.
S poštovanjem,
DIREKTOR 
mr sci. dr Zoran Mrkić

Opšta bolnica Nikšić: Krunić iznio gnusne neistine, prijavili ga nadležnim organima zbog širenja panike

Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uključujući i „omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona“, saopštio je Portparol Evropske komisije Gijom Mersije „Vijestima“.
Mersije je naglasio da su zabilježili zabrinutosti, koje su tim povodom iznijele domaće organizacije civilnog društva.
- Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava - kazao je on.
Mersije je naveo da se posebno očekuje da Crna Gora – kao država kandidat za članstvo u EU „dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.9091%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-o-prijedlog-zakona-o-anb-u-ovo-je-cistka-nepodobnih-mikic-povucite-zakon-iz-procedure&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-nakon-sjednice-odbora-za-bezbjednost-i-odbranu-na-elektronskoj-sjednici-utvrdila-osam-amandmana-na-zakon-o-anb&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

EK: Vlada da pojasni izmjene Zakona o ANB-u

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Tag: skijaliste-savin-kuk