Građani Crne Gore će moći da uzmu učešće u retail obveznicama -saopštio je ministar finansija Novica Vuković na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.
- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.
Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda.&nbsp;
- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.
Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.
- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.
Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...
<h2>Pokretači ekonomskog rasta</h2>
On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.
- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.
Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.
- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.
On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.
- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj po godinama: 3.8 2024; 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.
Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde i 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.
- Planirani na nivou sedam milijardi 965.4 miliona, što je u odnosu na procjenu za 2024. veći za 101.8 miliona ili 3.7 procenata. I pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, tj smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost, akciza, dohodak, dobit, igara na sreću, kao i donacija - naveo je on.
Ukupni izdaci budžeta veći su u odnosu na budžet za 2024. godinu veći su za 505.5 miliona eura.
<h2>Izdvajanja</h2>
- Najznačajnije izdvajanje odnosi se na mandatornu potrošnju u infrastrukturne projekte. Dakle, sektor javnih finansija planiran je na nivou &nbsp;1.206.000.000 što predstavlja 347 miliona i uvećanje se odnosi na uvećanje mandatornih troškova države za otplatu glavnice prethodnog duga u iznosu od 820.9 miliona i pripadajućom kamatom od 160 miliona. To je 346 miliona više u odnosu na 2024. godinu - naveo je on.
U okviru socijalne zaštite planiran je, kaže, 221 milion, a za oblast penzijskog i invalidskog osiguranja 777 miliona i obuhvataju redovna tri usklađivanja u 2025. godini.
- Za potrebe sektora saobraćaja opredijeljena su 242 miliona, dodatnih 43 miliona koja se odnose na značajno izdvajanje za putnu infrastrukturu i otpočinjanje dionice autoputa Mataševo - Kolašin. Za sektor zdravlja opredijeljena su dodatna sredstva od 474 miliona eura. Obezbijeđena su dodatna sredstva u iznosu od 310 miliona eura za potrebu izgradnje četiri nove zdravstvene ustanove: Opšte bolnice u Pljevljima, izgradnje klinike za hematologiju u okviru Kliničkog centra, izgradnje Doma zdravlja u Siti kvartu i potrebe finansiranja i opremanja univerzitetskog kliničkog centra. Za potrebe sektora obrazovanja i nauke opredijeljena su sredstva od 362 miliona, takođe obezbijeđena su sredstva za ekonomiju, turizam, javnu bezbjednost i odbranu, &nbsp;pravosuđe i zaštitu prava, poljoprivredu, prostorno planiranje, zaštitu životne sredine, kulturu... - naveo je on.
Kroz kapitalni budžet obuhvaćena je realizacija, kaže, 341 kapitalnog projekta.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama

Nakon jučerašnje izjave predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore Dejana Savićevića povodom zahlađenja odnosa sa navijačima da su oni pogriješili, oglasili su se iz grupe Ultra Crna Gora.
Podsjetimo, Savićević je juče istakao kako nije dobro što su iz grupe Ultra Crna Gora prestali sa navijanjem nakon 30 minuta utakmice protiv Češke, pri čemu je naglasio da je FSCG u niz navrata plaćao kazne zbog upotrebe pirotehnike s njihove strane.
Navijači su se, sa druge strane, obratili "do skora dragom, a danas poštovanom predsjedniku".
- Radi crnogorske javnosti, i ovih koji žive od donacija raznoraznih sportskih entiteta i grebu se na svakom ćošku - a kako nikom ni dlaka ne bi pomislila da od nekih vaših donacija profitira- molimo da u roku od odmah i bez odlaganja objavite javno koliko je Ultra CG “koštala” Savez. Pošto znamo da mislite na kazne zbog pirotehnike i drugih neizostavnih elemenata navijanja - odmah to lansirajte, da vidi svijet kako se piljarski odnosite prema tome što imate nezapamćenu podršku u odnosu na veličinu zemlje i finansijske mogućnosti njenog stanovništv a- a u isto vrijeme da se tačno vidi kako mislite da radite nešto što ni jedan drugi savez ne sprovodi kada su kaznene politike UEFA i FIFA u pitanju- naglasili su oni.
Oni su Savićevića zamolili i da objavi na koje je sve načine FSCG podržavao njihov rad.
- Kad smo kod toga, molimo Vas da objavite i sve ostale vidove podrške - željno to iščekujemo, pa onda ćemo odgovoriti kako valja i trebuje - da se vidi koliko platimo mi, a koliko se vi opučiste od podrske. Do sljedećeg Vašeg javnog izleta u nebrano groždje, srdačan i nesportski pozdrav- dodali su oni.

Ultra Crna Gora poručili Savićeviću: Saopštite koliko ste nam pomogli, pa ćemo onda odgovoriti kako valja

Nijesam toliko glup da ne primijetim kakve sve teorije zavjere o Srbiji kruže, kazao je predsjednik te države Aleksandar Vučić.
On je dodao kako je, uoči današnje vojne parade, "krenula hajka kada su najavili da neki specijalni gosti dolaze na paradu".
- Imali smo pozive iz svih zapadnih ambasada u Srbiji. Krenula je hajka. Pa sam rekao da mene zovu. E kad mene treba da zovu, onda pola njih neće da zove. Ohlade se od svojih namjera. Nijesam glup koliko neko zamišlja da jesam. Još sam manje glup kada me neko ubjeđuje da su Tirana i Podgorica bolje od Beograda. Ali poštujem naše komšije. Voditi državu je malo komplikovanije nego voziti čamac ili brod- navodi on.
Kazao je i kako su "na Zapadu frustrirani i da imaju komplekse pošto ne mogu da pobijede Ruse na frontu".
On je to saopštio tokom sjednice Savjeta za saradnju Republike Srbije i Republike Srpske u proširenom sastavu, a prenose tamošnji mediji.

Vučić: Ubjeđuju me da su Tirana i Podgorica bolje od Beograda, ali nijesam ja glup

Informativnu emisiju 24 sata pratite od 19 sati večeras na Televiziji E .
Gost emisije je istoričar Miloš Vukanović.
U emisiji ćemo se baviti sljedećim temama: "Ne branimo imovinu, branimo državu" - poruka sa skupa u Donjim Brčelima 
 
Ozbiljne primjene na zakon o ANB-u dolaze od specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija 
 
Prije 34 godine na Žabljaku usvojena deklaracija o ekološkoj Crnoj Gori
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

24 sata na TV E: O skupu u Donjim Brčelima, zakonu o ANB-u, gost Miloš Vukanović

Finalna bodovna regata, održana u Boki Kotorskoj, bila je u skladu sa čitavim izdanjem The Ocean Race Europe - spektakularna! Biotherm je slavio, potvrđujući svoju nevjerovatnu dominaciju tokom cijelog ljeta- saopštili su organizatori ovog svjetski popularnog događaja.
- Završivši danas popodne kao drugi, Arkéa Paprec je učvrstio svoje drugo mjesto u generalnom plasmanu. Holcim-PRB zauzeo je treće mjesto, Team Malizia završio je kao četvrti, peti na ukupnoj listi je tim Allagrande Mapei Racing, na šestom mjestu je Canada Ocean Racing – Be Water Positive i na posljednjem tim Amaala- navodi se u saopštenju.
Kako ističu, od samog starta, Paprec Arkéa je preuzeo prednost na prvoj bovi, pa onda i na drugoj, diktirajući tempo na čelu regate. Iza njih, Holcim-PRB je izgubio priključak nakon neuspjelog manevra i morao je žestoko raditi da se vrati. Ono što je impresioniralo gledaoce je čitava flota poravnata između bova. Na Paprec Arkéi, Mariana Lobato je bila pozicionirana na pramcu kako bi posada bila što preciznija u manevrima. Nakon treće bove, lider je počeo da „leti“ i da se blago udaljava od Biotherma. Malo dalje, Allagrande Mapei Racing je djelovao kao da je malko u zaostatku iza Team Malizia.
- A na kraju – Biotherm pobjeđuje! U drugom krugu Biotherm je postepeno sustizao Paprec Arkéu do te mjere da ga je pretekao prolaskom s unutrašnje strane oko bove. Lider je, uz nevjerovatnu staloženost, preuzeo vođstvo i više ga nije ispuštao. Dok su se pozicije na čelu zadržale, poredak pozadi se uzdrmao. Holcim-PRB je, naime, pogriješio u jednom manevru što ih je natjeralo da dodatno pojačaju ritam- objasinili su tok dešavanja organizatori.
Poslije četiri pobjede u pet etapa i četiri bodovne kapije koje su prošli kao prvi još od Kila, tim Pola Mejla još jednom je prvi prešao ciljnu liniju, dodajući završnu, prestižnu pobjedu (55 poena).
- Toliko smo srećni. Dva mjeseca smo živjeli zajedno s ovim ciljem. Ova pobjeda je čisti bonus i sreća- rekao je na kraju Mejl.
Paprec Arkéa, sigurni vicešampion
Iza njih, Paprec Arkéa je brzo prošao kroz cilj. Drugi u Boki Kotorskoj i drugi tokom čitavog takmičenja još od prve etape, Žoan Rišom i njegov tim nagrađeni su za svoju konstantnost (40 bodova).
&nbsp;- Zaista fantastična regata, predivan je osjećaj pokazati potencijal brodova ovdje. Krenuli smo na dobar foil od samog starta, nisam to očekivao- rekao je Rišom uz šalu da “Biti drugi iza vanzemaljaca – nije loše!“
Rosalin Kuiper ispred tima Holcim-PRB nije krila razočaranje, rasplakala se po završetku trke. Oni su trku završili na trećem mjestu (38,5 bodova).
- Istina, nije to pozicija kojoj smo se nadali, ali mnogo smo radili. Kad vidim kroz šta smo sve prošli od starta, baš sam ponosna na svoj tim. Srećna sam kad vidim gdje smo sada, šta smo naučili i šta smo postigli- poručila je Kuiper.
Nakon njih, stigao je i Team Malizia. Posada Borisa Hermana iskoristila je priliku da ugrabi četvrto mjesto u generalnom poretku (27 bodova). Jer jedno od velikih iznenađenja ovog finala je nastup Canada Ocean Racing – Be Water Positive.&nbsp;
Skot Šer i njegov tim uspjeli su da uzmu peto mjesto. Sjajan rezultat koji je, kao posljedicu, Allagrande Mapei Racing (6. u trci) spustio na peto mjesto generalnog poretka. Team Amaala trku je završio kao sedmi.&nbsp;
- Tako se, uz osmijehe svih ovih mornara, pod blistavim suncem Boke Kotorske, završila ova nevjerovatna avantura širom Evrope- ponosni su organizatori.

The Ocean Race Europe u Boki Kotorskoj: Biotherm i zvanično pobijedio, tim Paprec Arkéa osvojio drugo mjesto

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Tag: retail-obvenznice

Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama

Ultra Crna Gora poručili Savićeviću: Saopštite koliko ste nam pomogli, pa ćemo onda odgovoriti kako valja

Vučić: Ubjeđuju me da su Tirana i Podgorica bolje od Beograda, ali nijesam ja glup

24 sata na TV E: O skupu u Donjim Brčelima, zakonu o ANB-u, gost Miloš Vukanović

The Ocean Race Europe u Boki Kotorskoj: Biotherm i zvanično pobijedio, tim Paprec Arkéa osvojio drugo mjesto

PRATITE TVe UŽIVO