Policija je jutros u Botunu, u crnogorskoj opštini Zeta, rasturila blokadu mještana koji su tijelima sprječavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što se čini kao lokalno komunalno pitanje izazvalo je burne reakcije u susjednoj Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar kulture Nikola Selaković javno su stali uz lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je učestvovao u blokadi, a predsjednica parlamenta Ana Brnabić iskoristila je ovaj incident za napad na Evropsku uniju.
Predstavnici Vodovoda stigli su rano jutros, oko četiri sata, sa mašinama u Botun kako bi otpočeli radove na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali su ih mještani spriječili da priđu lokaciji.
Nakon više sati, policija je rasterala građane i građanke koji su tijelima branili početak radova. Privedeno je više građana, među njima i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević samovoljno ušao u policijsku maricu i poručio da će njegova stranka izaći iz vladajuće koalicije.
- Milan Knežević je branio samo na referendumu jasno iskazanu volju građana i zbog toga je uhapšen- rekla je predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, koja se zbog dešavanja u susjednoj Crnoj Gori telefonski uključila u program prorežimske televizije Informer.
U Srbiji, samo tokom ove godine, imamo preko 23.000 neprijavljenih skupova, blokada i terora nad stanovništvom, i EU nam svaki put spočitava prekomjernu upotrebu sile. Vjerujem da će ovo što se desilo u Crnoj Gori, nažalost, biti pohvaljeno od strane EU. To su vam te evropske vrijednosti i to su vam ti dupli standardi. Dakle, ako radite kako neko drugi svira, onda ste dobri. Ako pokušavate da poštujete institucije, vladavinu prava i volju građana i naroda, ali ne igrate kako neko drugi svira, onda ste uvijek krivi, ocijenila je Brnabić.
Zatim je svoje kritike usmjerila prema Evropskoj uniji, poručujući da je sada sasvim jasna odluka predsjednika Vučića da Srbija ovog mjeseca ne učestvuje na Samitu EU i Zapadnog Balkana u Briselu.
- Ovo što se danas desilo, što se jutros desilo Milanu Kneževiću i drugima koji su privedeni i maltretirani — iako, ponavljam, samo su branili volju većine iskazanu na demokratskom referendumu — dokazuje da je Aleksandar Vučić bio u pravu kada nije otišao. Ovo je ogromna sramota: sramota za EU, sramota za Crnu Goru i sramota uopšte za neke ljude koji nam svakog dana spočitavaju vladavinu prava i demokratske vrijednosti, a ovako se ponašaju prema izabranim zvaničnicim- aporučila je Brnabić.
Osvrnula se i na raniju izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića da će njegova zemlja 2028. godine čekati Srbiju u EU.
- Samo ako takva bude EU, čekaće nas dugo. Nijesam sigurna da Srbija uopšte želi da uđe u takvu EU. Svaka im čast. I njima i Evropskoj uniji- kazala je predsjednica parlamenta i ocijenila da su današnja dešavanja u Zeti „nažalost, dobar način da se pokaže kako izgleda vladavina prava u zemlji kandidatu za članstvo 2028. godine“.
Podršku Kneževiću prethodno je pružio i predsjednik Vučić, koji je ocijenio da je predsjednik Demokratske narodne partije branio volju naroda iskazanu na referendumu.
- Danas je u Crnoj Gori uhapšen lider Demokratske narodne partije i, što je važnije, lider srpskog naroda Milan Knežević. Branio je volju naroda iskazanu na referendumu. U teškim trenucima uvijek sam bio i biću uz svoje prijatelje. Milan to jeste i ponosim se našim drugarstvom i nadam se da će uskoro biti na sloboda- napisao je Vučić na Instagram nalogu BudućnostSrbijeAV.
Reagovao je i ministar kulture Nikola Selaković, koji je ocijenio da privođenje Kneževića predstavlja grubo kršenje volje naroda i nasilje nad čovjekom koji se za prava svog naroda bori bez kompromisa i zazora.
- Izražavam punu podršku mom dragom bratu, prijatelju i saborcu, uz očekivanje da pravda bude što prije ispunjena njegovim puštanjem na slobodu i da Srbi u Crnoj Gori napokon postanu ravnopravni građani- &nbsp;rekao je Selaković.
U mjestu Botun, u crnogorskoj opštini Zeta, nadomak glavnog grada Podgorice, planirana je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u industrijskoj zoni nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP).
Ipak, ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, naišao je na protivljenje lokalnog stanovništva koje, kako je izvijestio BBC na srpskom, strahuje da bi zastarjela tehnologija mogla ugroziti njihove živote. Zećani su na nedavnom lokalnom referendumu ubjedljivo rekli „ne“ ovom projektu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Komentarišući današnja dešavanja u Botunu, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da u čitavom procesu nema poraženih, već da su svi akteri izašli kao pobjednici.
On je istakao da će se, kada se strasti smire, shvatiti da je današnjim aktivnostima započeta realizacija projekta koji je ugovorna obaveza Glavnog grada i države.
- Svako dalje odlaganje značilo bi gubitak najvećeg evropskog granta i izlaganje Podgorice velikim finansijskim kaznama. Sve smo to izbjegli i na taj način zaštitili interese grada. Vjerujem da ćemo vrlo brzo shvatiti da je riječ o ključnom kapitalnom projektu- kazao je Mujović.
Gradonačelnik je posebno pohvalio postupanje policije tokom današnjih dešavanja.
- Policija je bila na visini zadatka i postupala profesionalno- rekao je Mujović.
On je rekao da su poruke političkih subjekata bile očekivane, te da su svi predstavnici opozicionih partija imali spremna "dva govora u džepu, tj. dva narativa".
- Da nismo uspjeli da krenemo sa realizacijom projekta, odmah bi počele priče kako je ova vlast inertna, nesposobna, kako je u kandžama Kneževića, Vučića... To bi nam spočitavali. Kada smo, započeli ovaj projekat, onda imamo narativ da je policija prekoračila ovlašćenja, da se nije krenulo u nekom vremenskom periodu koji je njima bio očekivan- rekao je Mujović.
On je pozvao sve političke subjekte da budu odgovorni u ovoj situaciji i naglasio da nije vrijeme za političko profiterstvo.
Komentarišući da li priča oko postrojenja može dovesti do pada vlasti u Podgorici, Mujović je rekao da to moguće.
- Volio bih da nastavimo rad sa timom koji je do sada radio, zato što smo postigli rezultate koje ni najveći optimisti nisu mogli da očekuju za godinu dana rada. Ali, spreman sam za svaki scenario i uvijek sam pristalica toga da je bolje na vlasti biti godinu dana i imati rezultate, nego biti duži vremenski period bez vidljivosti i ne biti koristan za narod. To je najgora opcija i ne želim da budem dio takve priče- kazao je Mujović.

Mujović: U Botunu svi smo pobjednici, policija na visini zadatka

Specijalno državno tužilaštvo je saopštilo da je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv okrivljenog I.Lj. zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, učinjenog u saizvršilaštvu.
Predmet optužnice je osnovana sumnja da je okrivljeni, u 2020. godini, postao član kriminalne organizacije koju su organizovali Duško Golubović i Sander Stanaj.&nbsp;
- A čiji su pripadnici postali i druga lica, sa ciljem da se, tokom 2020. i 2021.godine, bavi prenošenjem prekocarinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, te da je, u julu 2020. godine, izvršavajući svoju ulogu i zadatke u kriminalnoj organizaciji i za njen račun, teretnim vozilom iz Crne Gore u Italiju prevezao određenu količinu neocarinjenih cigareta i preuzeo novac za koji su prodate - navodi SDT.
Prethodno je Specijalno državno tužilaštvo, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage, predalo optužnicu protiv organizatora i još 13 optuženih (N.S., A.P., A.P., V.V., Đ.Lj, M.S., A.S., V.B., P.P., P.M., D.M., R.D. i I.T.), zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i više produženih krivičnih djela krijumčarenje, učinjenih u saizvršilaštvu.

Podignuta optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje

Evropski proizvođač aviona Airbus obezbijedio je narudžbe vrijedne više od osam milijardi USD od dvije kineske avio-kompanije, čime dodatno jača tržišni udio u ovoj zemlji, pokazao je izvještaj sa Šangajske berze.
Kompanija Juneyao Airlines planira kupovinu 25 aviona tipa A320 u vrijednosti 4,1 milijardu USD, dok je niskobudžetna Spring Airlines najavila nabavku 30 aviona istog modela, takođe procenjenih na 4,1 milijardu USD, prenosi Tanjug.
U oba slučaja vrijednosti su zasnovane na kataloškim cijenama, bez dodatnih detalja o popustima ili rokovima isporuke, javlja Bloomberg.
Airbus posljednjih godina kontinuirano povećava prodaju u Kini, djelimično zahvaljujući završnoj montažnoj liniji za seriju aviona A320 u gradu Tjenđinu.
&nbsp;Nasuprot tome, američki Boeing nije dobio značajniju narudžbu iz Kine još od 2017. godine, prije svega zbog trgovinskih tenzija i internih problema kompanije.

Kinezi naručili Airbus-ove avione za osam milijardi USD

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić saopštio je da je otvorio predmet „Botun“, prenosi RTCG.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije, i pored činjenice da je na isteku mandata ovog saziva, po sopstvenoj inicijativi, otvorio je predmet ‘Botun’ u uvjerenju da će budući saziv ovog građanskog tijela tretirati ovaj slučaj - saopštio je Čelebić.

Savjet za građansku kontrolu rada policije otvorio predmet „Botun“

Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sjedištem u toj zemlji, saopštili su juče italijanski tužioci.
Operaciju su koordinisale jedinice za borbu protiv mafije i terorizma, prenio je Rojters.
Kako se navodi u saopštenju tužilaštva u Đenovi, osumnjičeni su optuženi za pripadnost i finansiranje palestinskog pokreta Hamas.
Uhapšene osobe su u posljednje dvije godine preusmjerile oko sedam miliona eura prikupljenih navodno u dobrotvorne svrhe, navelo je tužilaštvo.
Policija je zaplijenila sredstva u ukupnoj vrijednosti od više od osam miliona eura.
Istraga je počela nakon uočenih sumnjivih finansijskih transakcija, a proširena je saradnjom sa holandskim vlastima i drugim zemljama EU, uz koordinaciju agencije Eurodžast.
Premijerka Đorđa Meloni zahvalila je vlastima na posebno kompleksnoj i značajnoj operaciji kojom je otkriveno finansiranje Hamasa preko takozvanih dobrotvornih organizacija.
Izraelski ambasador u Italiji Džonatan Peled takođe je pohvalio rad policije i izrazio zahvalnost italijanskoj vladi.

U Italiji uhapšeno devet osoba osumnjičenih za pripadnost i finansiranje Hamasa

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva planira da pokrene program "godina za pauziranje" (gap year - pauza između školovanja) koji bi maturantima i studentima omogućio da steknu iskustvo u Vojsci, Kraljevskoj mornarici ili RAF-u bez dugoročne obaveze.
Vojni rok je namijenjen osobama mlađim od 25 godina i dio je napora da se riješe dugoročni problemi sa regrutovanjem i zadržavanjem kadra u oružanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva.
Prijave za prvu grupu od 150 regruta otvaraju se na proljeće, uz planove da se taj broj poveća na 1.000 mladih ljudi godišnje.
Program će biti plaćen, ali zvaničnici još nisu objavili visinu plate.
Ministar odbrane Džon Hili rekao je da će program mladima ponuditi „nevjerovatne vještine i obuku“. Međutim, konzervativci su kritikovali mali broj regruta.
Regruti u okviru programa „gap year“ neće biti raspoređivani u aktivne operacije, a sadržaj kurseva se, kako se navodi, još razvija.
Regruti bi trebalo da dobiju 13 nedjelja osnovne obuke u okviru dvogodišnjeg angažmana, dok bi program u Mornarici trajao godinu i pružao opštu obuku za mornare.
Program RAF-a je manje razrađen.
U okviru posebnog programa, Vojska trenutno nudi 30 „gap year“ mjesta za mlade prije, tokom ili neposredno nakon univerziteta, i to samo za one koji razmatraju oficirsku obuku – iako se u prošloj akademskoj godini prijavilo manje od 10 ljudi.
Očekuje se da novi program „gap year“ bude otvoren za širi krug kandidata.
Ministarstvo odbrane (MoD) saopštilo je da će oni koji se pridruže programu učiti vještine liderstva, timskog rada i rješavanja problema, koje će ih pripremiti „za cijeli život“, bez obzira na to da li će nastaviti karijeru u oružanim snagama ili ne.
Zvaničnici se nadaju da će program privući širi spektar ljudi u oružane snage i da će neki odlučiti da ostanu i nastave vojnu karijeru.
Program „gap year“ u Ujedinjenom Kraljevstvu dio je niza prijedloga za povećanje broja ljudi sa vojnim iskustvom. Vlada se takođe nada da će povećati broj kadeta za 30 odsto.
Druge evropske zemlje – poput Francuske i Njemačke – nedavno su ponovo uvele neki oblik dobrovoljne nacionalne službe.

Ujedinjeno Kraljevstvo će ponuditi vojnu "godinu za pauziranje" kako bi povećalo broj regruta

Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Naš sastanak je bio odličan. Mislim da smo pokrili više od 95 odsto (pitanja) i da napravili progres ka tome da okončamo ovaj rat, najkrvaviji od Drugog svjetskog rata - kazao je američki predsjednik Donald Tramp nakon održanog sastanka sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Floridi gdje su razgovarali o najnovijiem mirnovnom prijedlogu za Ukrajinu.
Oni su sinoć imali i telefonski razgovor sa liderima država Evropske unije iz Trampovog odmarališta na Floridi. Tramp je uoči sastanka izjavio da vjeruje da i Kijev i Moskva žele da postignu dogovor i da su pregovori blizu završnih faza.
Američki predsednik rekao je sa kim su se sve čuli nakon svog sastanka - od čelnika NATO-a Marka Rutea do lidera EU.
Zelenski je bio konkretniji, navodeći da su postigli velike rezultate u mirnovnom planu od 20 tački, te da je 90 odsto dogovoreno. 
- Američko-ukrajinske bezbjednosne garancije su 100 odsto dogovorene. Bezbjednosne garancije između SAD-a, Evrope i Ukrajine su gotovo dogovorene. Vojna dimenzija je 100 odsto dogovorena. Plan za prosperitet se finalizuje. Razgovarali smo i o redosljedu narednih akcija. Saglasni smo da su bezbjednosne garancije ključna tačka u postizanju trajnog mira i naši timovi će nastaviti da rade na svim aspektima - rekao je Zelenski.
Dodao je da je Ukrajina spremna za mir i da će možda ukrajinska delegacija i evropski lideri posetiti Vašington u januaru.
Tramp je priznao da sudbina istočne Donbas regije, koju Rusija zahtijeva da Ukrajina preda, ostaje neriješeno pitanje.
- Sigurno je da je to jedno od velikih pitanja i mislim da smo bliže (rješenju) - naveo je Tramp.
SAD su predložile stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u djelovima Donbas regije, iz kojih bi Ukrajina povukla svoje trupe u okviru pregovaranog mira sa Rusijom.
Tramp nije precizirao kada bi pregovori mogli da budu zavšreni, ali je rekao da ćemo "za nekoliko nedjelja znati - na jedan ili drugi način".
Dodao je da se mogu pojaviti neočekivana pitanja koja bi mogla da poremete cijeli proces.
- Može se desiti da jedan element, na koji trenutno ne mislite, bude veliki problem i poremeti sve. Vidite, ovo su veoma teški pregovori, razgovaramo o ovome već nedjeljama - istakao je Tramp.
<h2>Tramp: Kada ne bombarduje Zaporožje, Putin radi sa Ukrajincima na tome da otvoren nuklearku</h2>
Na pitanje da li je nuklearna elektrana Zaporožje bila predmet razgovora, Tramp je odgovorio potvrdno, te da je nuklearka u dobrom stanju i može početi s radom odmah.
- Može početi gotovo odmah. I to je jedna od stvari o kojima sam razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovarali su o nuklearnoj elektrani koja je vjerovatno najveća na svijetu. I predsjednik Putin zapravo sarađuje sa Ukrajinom na tome da je otvore. Bio je veoma dobar u tom smislu. Želi da je vidi otvorenu. I nije je gađao raketama, nije je gađao ničim. To bi bila velika opasnost. Ali oni rade zajedno kako bi je otvorili. Znate, imaju 5.000 ljudi u toj elektrani. To je veliki korak kada je ne bombarduju. To je veliki korak - ocijenio je Tramp.
Rekao je da je sa Putinom telefonom razgovarao oko dva i po sata.
<h2>Tramp: Rusija bi pomogla u obnovi Ukrajine</h2>
Na pitanje da li može da vidi trilateralni sastanak između Rusije, SAD i Ukrajine, Tramp kaže da to može biti „u pravo vrijeme“.
- Putin želi da se to dogodi. Vrlo mi je jasno rekao, vjerujem mu - dodao je Tramp.
Ostavio je otvorenom mogućnost da dođe u Ukrajinu, na šta mu je Zelenski odgovorio da je uvijek dobrodošao.
Tramp je rekao da mu je Putin rekao da će "Rusija pomoći u obnovi Ukrajine".
- Zvuči pomalo čudno, ali objašnjavao sam predsjedniku (Putinu). Rusija želi da Ukrajina uspije, uključujući snabdijevanje energijom, električnom energijom i drugim stvarima po vrlo niskim cijenama. Mnogo dobrih stvari proizašlo je iz tog poziva danas - naveo je Tramp sinoć.
Upitan da li bi Rusija pristala na prekid vatre da bi se u Ukrajini održao referendum, Tramp kaže da na prekid vatre Rusija ne bi pristala.
- To je jedna od stvari na kojima radimo. Oni ne žele da stanu da se bore, za slučaj da će ponovo morati da počnu, što je mogućnost. Razumijem Putinovu poziciju. Ja sam na strani zaustavljanja rata, na strani mira. Mislim da je to problem koji će biti riješen - rekao je Tramp.
<h2>Šta se desilo uoči sastanka?</h2>
Bilo koji potencijalni mirovni sporazum zahtijevaće saglasnost Putina, koji je danas telefonom razgovarao sa Trampom. Dva lidera su se dogovorila da ponovo razgovaraju nakon sastanka Tramp-Zelenski, prenosi SiEnEN (CNN).
Tramp je Zelenskog dočekao u nedjelju popodne po lokalnom vremenu, rekavši novinarima da vjeruje da i Zelenski i Putin žele da postignu mirovni sporazum.
Na pitanje da li vjeruje da je Putin ozbiljan po pitanju mira, Tramp je za SiEnEn odgovorio potvrdno.
- Vjerujem - mislim da jeste, mislim da su obojica - dodao je Tramp.
Međutim, na pitanje da li sastanak može dovesti do dogovora, bio je oprezniji.
- Zavisi - vjerujem da imamo osnove za dogovor - rekao je Tramp, dodajući da je konflikt Rusije i Ukrajine „teško riješiti“, ali da će to završiti.
Tramp je odbio da spekuliše da li očekuje dogovor prije kraja godine.
Na pitanje o nastavku ruskog vazdušnog bombardovanja Ukrajine, Tramp je sugerisao da je Putin i dalje ozbiljan u namjeri da okonča rat, ističući da je i Ukrajina izvela sopstvene napade na Rusiju.
- Putin je veoma ozbiljan, mislim da to mogu reći. Vjerujem da je i Ukrajina izvela neke vrlo jake napade, i to ne kažem negativno, mislim da je vjerovatno moralo tako - kazao je Tramp.
Reporteri su mogli da slikaju dvije delegacije uoči ručka, gdje ih je Tramp pitao da li žele i oni da jedu i rekao im kako će "zatvoriti glavnu zgradu Mar-a-Laga radi sastanka".
To može signalizirati opušteniju atmosferu za današnje razgovore, koji se održavaju u raskošnoj trpezariji Trampovog kluba, umjesto u Ovalnoj kancelariji, ocjenjuje SiEnEn (CNN).

Tag: reakcije-iz-srbije

Vučić i Selaković podržali Milana Kneževića; Brnabić: Sramota za EU, sramota za Crnu Goru

Mujović: U Botunu svi smo pobjednici, policija na visini zadatka

Podignuta optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje

Kinezi naručili Airbus-ove avione za osam milijardi USD

Savjet za građansku kontrolu rada policije otvorio predmet „Botun“

PRATITE TVe UŽIVO