Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana (TIA) Piervittorio Farabbi (Pjervitorio Farabi) saopštio je za Bankar da crnogorski putnici sve češće biraju Tiranu zbog bogate ponude letova, naročito low-cost opcija koje višestruko premašuju mogućnosti Podgorice i Tivta. - Prema podacima Albanske granične policije, oko 76.000 crnogorskih pasoša registrovano je na Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) u prvoj polovini 2025, što je rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine – kazao je Farabi za Bankar. Podsjećanja radi, tokom cijele prošle godine je više od 120.000 građana Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani, a broj je vjerovatno i veći jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja. Aerodrom u Tirani, inače, zabilježio je rast prometa putnika od 268 odsto u odnosu na 2019. godinu, a kako za Bankar kaže Farabi, crnogorski putnici predstavljaju značajan dio ovog trenda, gdje i partnerstvo sa Goopti-jem olakšava putovanja iz Crne Gore, jer ta kompanija preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a" data-rendition-name="original" width="794" height="401" loading="lazy" alt="Aerodrom tirana brojke"></figure>  Podsjetio je i da u tipičnoj avgustovskoj sedmici, aerodromi Podgorica i Tivat zajedno imaju 16 sedmičnih polazaka ka londonskim aerodromima, dok Tirana (TIA) ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo 3 sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Kada je riječ o potencijalnoj saradnji sa crnogorskom stranom, Farabi ističe da je TIA uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana, jer uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764" data-rendition-name="original" width="860" height="572" loading="lazy" alt="Pjervitorio Farabi"><figcaption>Pjervitorio Farabi</figcaption></figure>  Aerodrom u Tirani ostvario je rekordne rezultate proteklih dana – možete li podijeliti i podatke (ili procjene) o tome koliko je putnika iz Crne Gore, ili sa crnogorskim pasošem, prošlo kroz TIA u prvoj polovini 2025. godine? Podatke o pasošima prikuplja Albanska granična policija na našim kontakt tačkama (bilo na fizičkim šalterima ili eGates kapijama) i, do sada, oni pokazuju da je oko 76.000 crnogorskih pasoša prešlo granicu na Međunarodnom aerodromu Tirana (TIA), bilo dolaskom ili odlaskom, tokom januara–juna 2025. godine. Ovo predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vrijedi napomenuti da ovaj broj ne uključuje putnike koji koriste TIA kako bi stigli do Crne Gore: naša istraživanja i analiza O-D tržišta sugerišu da dodatnih tri do sedam odsto međunarodnih dolazakana TIA navodi Crnu Goru kao krajnju destinaciju. Da li ste primijetili porast interesovanja ili neke nove trendove među putnicima iz Crne Gore i šireg regiona, poput rasta broja letova niskotarifnih kompanija, novih destinacija ili promjena u učestalosti letova iz Tirane? Naši kanali na društvenim mrežama i osoblje zaduženo za korisničko iskustvo svakodnevno dobijaju upite i iz Crne Gore o operacijama TIA, naročito nakon najava novih linija (u posljednja tri mjeseca imali smo ih oko deset). Sa oko 120 direktnih linija i više od 1.500 sedmičnih letova, TIA nudi obilje opcija za putovanja, bilo turistička ili poslovna, ne samo za Albance već i za goste iz susjednih zemalja Zapadnog Balkana, poput Crne Gore. Naši podaci pokazuju da su Rim, Barselona i Brisel među najpopularnijim destinacijama crnogorskih putnika preko TIA. Kako bismo im olakšali putovanje, sklopili smo partnerstvo sa kompanijom Goopti, koja preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu. Poznato nam je da ponuda ultra-niskotarifnih (ULCC) i niskotarifnih (LCC) letova na TIA, od strane kompanija poput Wizz Air i Ryanair, značajno nadmašuje trenutnu low-cost ponudu u Podgorici i Tivtu, kako po broju linija, tako i po učestalosti letova. Na primjer, u tipičnoj avgustovskoj sedmici, TGD i TIV zajedno imaju 16 sedmičnih polazakaka prema londonskim aerodromima, dok TIA ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo tri sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Dostupnost direktnih linija i veća sedmična učestalost (često i svakodnevni letovi) predstavljaju jasnu konkurentsku prednost, na kojoj planiramo da gradimo i u budućnosti. Recite nam nešto više o investicijama TIA, a koje bi mogle biti interesantne čitaocima iz Crne Gore i regiona, kao i mogućnosti potencijalnoj saradnje? Sa programom kapitalnih ulaganja vrijednim preko 100 miliona eura, najavljenim još 2021. godine, fokusiranim prvenstveno na agresivno proširenje kapaciteta aerodroma u svim ključnim elementima (pista, platforma, terminal i parking), TIA je nedavno pokrenula još jedan značajan infrastrukturni razvojni program s ciljem unapređenja iskustva putnika i kvaliteta usluga. Svi projekti realizovani su u skladu sa vizijom našeg jedinog akcionara, Kastrati Grupe, i stvorili su uslove za nevjerovatan razvoj u posljednje tri godine (u prvoj polovini 2025. promet putnika na TIA je +268 odsto u odnosu na isti period 2019.). Rane kapitalne investicije i naša efikasna marketinška strategija prema avio-kompanijama, i tradicionalnim i low-cost, stvorile su osnovu za današnje rekordne brojke. Naravno, krajnji cilj je obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti direktne interkontinentalne letove, posebno ka Sjevernoj Americi, pri čemu je Njujork prva prirodna destinacija. Kada je riječ o potencijalnoj saradnji, TIA je uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana. Uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj. Protekle sedmice, iz Međunarodnog aerodroma Tirana objavili su informaciju o istorijskom prometu. U ponedjeljak je, po prvi put u istoriji, kroz terminal TIA prošlo preko 50.000 putnika u jednom danu – tačnije 51.000, čime je oboren dnevni rekord aerodroma. - Ovo je prvi put da Tirana International Airport premašuje 50 hiljada putnika u roku od 24 sata. Ponosan sam na sve naše timove koji su profesionalno, požrtvovano i koordinisano odgovorili na ovaj izazov - naveo je Farabi, istakavši doprinos svih operativnih sektora – od aerodromskih i bezbjednosnih službi do zemaljskog opsluživanja i korisničke podrške, kazao je tada Farabi. Pored dnevnog, aerodrom u Tirani postavio je i mjesečni rekord – tokom prošlog mjeseca jeveć do 25. jula kroz TIA prošlo gotovo 1,3 miliona putnika, što predstavlja najveći broj putnika ikada zabilježen u jednom mjesecu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

Stonoteniser Luka Bakić najuspješniji je crnogorski paraolimpijac u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Paraolimpijskog komiteta (POK). 
On je prvo priznanje za sportistu godine zaslužio osvajanjem srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu. 
To je njegovo prvo pojedinačno odličje sa najvećih svjetskih takmičenja.
Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istom gradu, sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
- Ostvario sam najveći i najznačajniji rezultat u mojoj karijeri. Naravno, uz ekipnu medalju 2019. godine u istom gradu. Taj Helsingborg nam nekako odgovara, puno velikih rezultata je tamo ostvareno. Prezadovoljan sam igrom i rezultatom, to je kruna karijere. Glava je bila presudna, jer igrao sam i ranije četvrtfinala najvećih takmičenja i uglavnom gubio. Turnir je protekao u lijepom ambijentu, nijesam očekivao ništa, fokus je bio na igru i rezultat - rekao je Bakić.
On je naglasio da mu stoni tenis znači puno više od rezultata. 
- Vraćao sam mu se i kada sam gubio i kada su se urušavali neki snovi - rekao je Bakić. 
Za najboljeg trenera proglašen je Čedomir Damjanović, koji je predvodio Bakića do uspjeha karijere.
- Bakić je odradio takmičenje u grupi kako treba, nakon poraza od Matea Bohasa imao je ozbiljan meč protiv Njemca Mia Vagnera. Imali smo malo sreće i na žrijebu u nokaut fazi, jer smo na startu dobili Španca Marlona Lopeza. U polufinalu dobili smo Poljaka Igora Mištala, u brilijantnom meču, u kojem je Bakić dominirao - rekao je Damjanović. 
On je naglasio da je to njegov najbolji rezultat ostvaren kao trener u paraolimpizmu. 
„U redovnom stonom tenisu sa Filipom Radovićem postigao sam velike ratultate. Radović je bio u timu svjetskih nada do 13 i selekciji Evrope do 13 godina”, rekao je Damjanović.
Najuspješnija ekipa je golbal reprezentacija Crne Gore, koja je osvajanjem sedmog mjesta na Evropskom prvenstvu A divizije u Pajulahtiju izborila opstanak u eliti.
Uspješnu godinu crnogorskih golbalista upotpunila je ekipa Nikšića osvajanjem bronzanog odličja na finalnom turniru Lige šampiona u portugalskom Matozinjošu i četvrtog mjesta na klupskom prvenstvu svijeta u finskom Espu.
- Moramo biti zadovolji, ne možemo reći da su to mali rezultati. Što se tiče EP ciljali smo bolji plasman, na žalost nijesmo uspjeli. Priznanje znači i predstavlja podstrek za još bolji i jači rad - rekao je kapiten Marko Nikolić.
Najuspješniji mladi sportista, četvrtu godinu uzastopno, je plivačica Iskra Dedivanović, koja je obarala lične rekorde na Evropskim igrama mladih para sportista u Istanbulu i finalima Svjetske serije u Linjanu.
Osvajala je medalje u Pragu, kao i na bronim regionalnim paraplivačkim takmičenjima. 
- Zadovoljana sam godinom, bila je uspješna. Imala sam uspona i padova, ali je odličan nastup na mitingu u Zagrebu sve to zatvorio. Uspjesi i vremena koja sam islivala su mi važni i srećna sam zbog toga. Za sljedeću godinu cilj je da budem bolja nego ove. Kreće sakupljanje bodova za Los Anđeles i plasman na Paraolimpijske igre je moj cilj - rekla je Dedivanović.
Priznanjem za izuzetan sportski rezultat nagrađen je šahista Predrag Nikač, a priznanja za ostvareni rezultat dobili su golbalista Nikola Nikolić i parastrijelac Milan Đinović. 
Nikač je trofejnu karijeru upotpunio osvajanjem bronzanih medalja u klasičnom i brzopoteznom šahu na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
Sa reprezentacijom Crne Gore bio je 11. na Olimpijadi za slijepe i slabovide u Vrnjačkoj Banji, a bio je i dio IBCA tima koji je osvojio četvrto mjesto na Šahovskoj paraolimpijadi u Astani.
Nikolić je predvodio crnogorsku reprezentaciju do sedmog mjesta i opstanka u A diviziji Evropskog prvenstva.
Bio je najbolji strijelac finalnog turnira Lige šampiona u Matozinjošu, na kojem je ekipa Nikšića bila trećeplasirana.
Važan doprinos dao je i osvajanju četvrtog mjesta na finalnom turniru klupskog prvenstva svijeta u Espu.
Đinović je osvojio deveto mjesto na Evropskom prvenstvu u Osijeku i svega 0,6 dijela kruga odvojilo ga je od plasmana u finale u disciplini R3 – vazdušna puška ležeći stav, deset metara.
Bio je sedmoplasirani u finalu Gran prija u Novom Sadu, a ove sezone debitovao je u disciplini malokalibarska puška ležeći stav (R6). 
Predsjednik Igor Tomić je, obraćajući se Bakiću, kazao da je rezultat iz Helsingborga rezultat 25 godina treninga i druženja sa stonoteniskim reketom. 
- Od hladnih podgoričkih sala, Budućnosti, Njemačke, Luksemburga, Španije, do Banata i ravne Vojvodine, sa osmijehom koji je i toliko širok čak i u teškim trenucima. Sjećam se tvojih poraza u mečevima za medalju, sve si to s osmijehom prebrodio i bio istrajan. Ljudi treba da znaju koliko traje naš put, da to nije 20 dana, već više od 25 godina i dočekao si ono što svi sportisti sanjaju - rekao je Tomić.
On je naglasio da je Bakić bio veličanstven u Helsingborgu I da je odigrao nestvarne mečeve. 
- Svi moramo da budemo ponosni na tebe i samo treba da nastaviš tako, zajedno sa Filipom Radovićem jer vi ste tim i u pobjedama i u porazima. To je smisao naše paraolimpijske porodice. Ponos, slika i prilika kako treba da izgleda naše društvo - rekao je Tomić.
Generalni direktor direktorata za mlade Darko Stojanović kazao da je da nigdje nije, kao u sportu, mjreljivo ono što se uradi.
- Ono što se radi najbolje se mjeri rezultatima, a vaši rezultati to pokazuju. Siguran sam da ćemo imati dobru saradnju, da će te u Ministarstvu sporta imati ozbiljnog partnera, a da ćemo mi uradi sve da u narednom periodu suslovi budu još bolji. Sve kako bi i dalje ostvarivali sjajne rezultate. Došli smo na nivo da Crna Gora, iako površinski mala, ima sjajne rezultate i na tome vam veliko hvala - rekao je Stojanović. 
Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivan Asanović kazao je da je čast biti uz Paraolimpijski komitet od njegovog osnivanja i obilježavati godine uspjeha, hrabrosti i zajedništva.
- POK postao je simbol istrajnosti, a vi, naši sportisti-simbol nadahnuća, jer svakim svojim korakom mijenjate sliku društva. Partnerstvo koje njegujemo od prvog dana više je od sponzorstva – to je istinska podrška, zajednički razvoj i vjera u vrijednosti koje stvaramo zajedno. Dragi paraolimpijci, nijeste samo sportisti – vi ste pokretači promjena kojim pokazujete šta znači snaga volje i duha - rekao je Asanović.
On je naglasio da su u CGES-u veoma srećni što godinama dajemo vjetar u leđa crnogorskom paraolimpijskom pokretu i što sa ponosom pratimo put na kojem se njihovi snovi pretvaraju u rezultate koji inspirišu cijelu državu.
Prema njegovim riječima, paraolimpijci su dokaz koliko se daleko može stići kada vjeruju jedni u druge. 
- Zato, danas, ne slavimo samo rezultate, već ljude koji ih stvaraju. Jer, naša zajednička misija je da gradimo društvo u kojem je sport prilika za sve i u kojem se istinske vrijednosti prepoznaju i cijene - zaključio je Asanović.
Svečanost u podgoričkom hotelu Ramada okupila je čelnike predstavnike Crnogorskog olimpijskog komitetai Ministarstva sporta i mladih, čelnike nacionalnih sportskih saveza, predstavnike Glavnog grada, sponzore i prijatelje pokreta osoba sa invaliditetom. 
Uveličali su je i brojni sportisti, paraolimpijci, nosioci medalja sa najznačajnijih međunarodnih takmičenja.

Bakić najuspješniji paraolimpijac Crne Gore

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Nikšiću, Baranin Lazar Vulević, saslušan je u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon što je uhapšen u izolovanom objektu u Baru.
Načelnik Regionalnog centra bezbjednosti (RCB) „Zapad“ Darko Radusinović kazao je za RTNK da su nikšićki policajci 8. decembra, oko 19:20 sati, primili informaciju od člana šire familije M.P. (74), da već dva dana nemaju nikakav kontakt sa njim i da ne znaju gdje se isti nalazi.&nbsp;
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su odmah preduzeli niz konkretnih operativno-taktičkih mjera u cilju pronalaska ovog lica i došli do informacije o stanu u Peka Pavlovića za koji smo sumnjali da se isti u njemu nalazi. S obzirom da nije niko otvarao, policija je, shodno svojim zakonskim ovlašćenjima, ušla u stan i u stanu pronašla dva beživotna tijela, lica M.P, koje sam već spomenuo, i lice M.V, stare 41 godinu, sa vidnim ranama nastalim od hladnog oružja, odnosno noža. Odmah je o događaju obaviješten nadležni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici koji je, zajedno sa policijskim službenicima, izvršio uviđaj na licu mjesta i preduzeo niz drugih daljih policijsko-tužilačkih mjera sa ciljem identifikacije počinioca objašnjava Radusinović.
Nakon što su preduzetim mjerama identifikovali mogućeg izvršioca ovog teškog krivičnog djela, odmah je, ističe Radusinović, &nbsp;inicirana potraga, a osumnjičeni je uz pomoć službenog psa Sparte u veoma kratkom roku i lociran.
- S obzirom da su postojale indicije da je isti napustio, odnosno da nije na teritoriji Nikšića, alarmirani su svi resursi Uprave policije sa ciljem njegovog pronalaska i u dogovoru sa višim državnim tužiocem, preduzet je niz drugih mjera sa ciljem njegovog lociranja. On je pronađen u Baru. Menadžment Uprave policije stavio je na raspolaganje sve resurse Uprave policije sa ciljem pronalaska ovog lica koje smo u tom trenutku smatrali aktivnom opasnošću za ostale građane, tako da smo kroz angažovanje kolega iz Regionalnog centra Jug, Sektora granične policije i drugih jedinica Uprave policije uspjeli da lociramo lice, odnosno da dođemo do moguće lokacije na teritoriji opštine Bar, gdje smo nizom drugih operativno-taktičkih mjera došli do njegove bliže lokacije. Juče, manje od 12 sati od samog saznanja mogućeg izvršioca, isti je lišen slobode i danas će tokom dana biti priveden nadležnom Višem državnom tužilaštvu na dalje postupanje - dodaje Radusinović.
On je istakao da je motiv ovog teškog krivičnog djela poznat nadležnim organima. Međutim, zbog očuvanja privatnosti kako oštećenih tako i samog osumnjičenog, Radusinović kaže da u ovoj fazi istrage ne mogu davati više detalja.
- A tokom dalje istrage će se utvrditi i potvrditi motiv za koji policija sumnja da je bio ključan za izvršenje ovog teškog krivičnog djela - kazao je on.
U Nikšiću je u posljednjem periodu primjetan i porast broja saobraćajnih nezgoda, a kao dominantan uzrok izdvaja se ljudski faktor. Prema podacima policije, sve je više slučajeva u kojima učesnici u saobraćaju, nakon konzumiranja alkohola, sjedaju za volan, i tako ugrožavaju i sebe i druge. Iz nikšićke policije apeluju na sve vozače da poštuju propise.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su dana 1. decembra zaprimili informaciju da se desila saobraćajna nezgoda gdje je oboren biciklista sa teškim tjelesnim povredama, opasnim po život, gdje se vozač udaljio sa lica mjesta ne pružajući pomoć. Dana 9. decembra policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su identifikovali i pronašli lice i vozilo sa kojim je isti upravljao i izazvao saobraćajnu nezgodu. Isti je juče priveden Osnovnom državnom tužiocu u Nikšiću koji je protiv njega pokrenuo krivični postupak zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja - poručili su-
Iz policije zaključuju da ostaju posvećeni unapređenju bezbjednosti u Nikšiću i da će javnost o svim daljim koracima biti blagovremeno obaviještena.

Radusinović: Policija efikasno okončala potragu za osumnjičenim u slučaju dvostrukog ubistva u Nikšiću

Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ne samo da prenosi znanje i vještine, već oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u crnogorskom pravosuđu, gradeći jedinstven prostor za stručno usavršavanje i predstavljajući strateški stub modernog pravosudnog sistema.
To je poručeno na jubileju povodom obilježavanja 25 godina postojanja i deset godina samostalnog djelovanja Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore.
Predsjednica Upravnog odbora Centra Ljiljana Lakić istakla je da jubilej predstavlja trenutak zahvalnosti, ali i odgovornog pogleda u budućnost.
- Ovo je prilika da odamo priznanje svim generacijama koje su gradile Centar, ali i trenutak da sagledamo izazove sa kojima se susreće savremeno pravosuđe - poručila je Lakić.
Podsjetila je da je Centar osnovan 2000. godine, kao ustanova namijenjena obuci sudija, navodeći da je kroz dug i dinamičan razvoj proširio djelokrug i izrastao u ključnu instituciju za usavršavanje u oblasti prvosuđa u Crnoj Gori“.
Lakić je ukazala na značaj 2015. godine, kada je Centar stekao status samostalne i nezavisne institucije.
- Taj korak je omogućio da Centar postane strateški stub profesionalnog usavršavanja nosilaca pravosudnih funkcija - istakla je Lakić.
Govoreći o ulozi Centra u pravosudnom sistemu, Lakić je naglasila da se njegov doprinos ne mjeri samo brojem obuka, već i vrijednostima koje izgrađuje.
- Centar ne samo da prenosi znanje i vještine, već oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u crnogorskom pravosuđu - poručila je Lakić.
Dodala je da su programi obuka u međuvremenu prošireni i na druge pravne profesije.
- Danas su programi obuka usmjereni ne samo sudije i državne tužioce, već i advokate, notare, izvršitelje, sudske vještake, tumače i druge profesionalce. Na taj način gradimo jedinstven prostor za stručno usavršavanje u pravnom sistemu Crne Gore - rekla je Lakić.
Smatra da je nacionalna, regionalna i međunarodna saradnja temelj uspjeha Centra.
Posebnu zahvalnost uputila je Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, navodeći da je njihova podrška bila presudna za unapređenje tehničkih kapaciteta Centra i kvalitet obuka, naročito u oblastima međunarodne pravne pomoći i borbe protiv organizovanog kriminala.
Takođe je istakla dugogodišnju saradnju sa institucijama Evropske unije i Savjeta Evrope, uključujući Horizontalni mehanizam, HELP program, ERA Akademiju i Evropsku mrežu za obuku u pravosuđu.
Vrhovni državni tužilac, Milorad Marković, istakao je da savremeno pravosuđe više ne podrazumijeva samo poznavanje propisa, već i dubinsko razumijevanje složenih i sve modernijih oblika kriminaliteta, visok nivo stručnosti u radu sa dokazima i predmetima različite složenosti, uključujući i međunarodnu dimenziju.
Od sudija i tužilaca se, kako je rekao, očekuje sposobnost odlučivanja u uslovima pojačane javne odgovornosti, uz institucionalnu ozbiljnost i transparentnost.
Marković je poručio da znanje predstavlja najpouzdaniju garanciju stabilnosti pravnog sistema.
- Bez kontinuirane i ciljano usmjerene edukacije, pravda zaostaje za kriminalom, a to sebi nijedna ozbiljna država ne smije dozvoliti - jasan je Marković.
Govoreći o reformskim procesima u tužilaštvu, Marković je naveo da je uveden novi sveobuhvatni model procjene potreba za obukom, usklađen sa metodologijom Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu. Time su, po prvi put, stvarne potrebe tužilaca i savjetnika povezane sa strateškim prioritetima institucije.
- Obuke se više ne planiraju formalno. Planiraju se ciljano, u skladu sa izazovima u praksi, nivoom odgovornosti, složenošću predmeta i razvojnim potrebama svakog pojedinca. Ovakav pristup već daje rezultate i, uvjeren sam, dovešće do modernog i održivog sistema profesionalnog usavršavanja - kazao je Marković.
On je podsjetio da tužilaštvo nosi jednu od najzahtjevnijih ustavnih funkcija – zaštitu zakonitosti i javnog interesa.
- Ali tužilaštvo ne smije tražiti autoritet samo u normama. Autoritet se svakodnevno zaslužuje stručnošću, integritetom i rezultatima - poručio je Marković, dodajući da isto važi za cijeli pravosudni sistem.
Marković je podsjetio i na ključne prioritete koji stoje pred pravosuđem: digitalizaciju sistema, snaženje borbe protiv svih oblika kriminala, unapređenje regionalne i međunarodne saradnje i dodatnu zaštitu ljudskih prava kroz etičke i efikasne postupke.
- U svim tim procesima, Centar za obuku mora ostati intelektualni stub pravosudnog sistema - zaključio je Marković.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, je ukazala da je značaj pravosudne obuke danas veći nego ikada, s obzirom na ubrzane globalne promjene i rastuću složenost slučajeva sa kojima se suočavaju tužioci i sudije.
Navele je da tehnološki razvoj, posebno vještačka inteligencija, kao i sve snažnija međupovezanost društava, donose i nove izazove i nove mogućnosti.
- Neophodno je da te promjene iskoristimo za unapređenje efikasnosti institucija, olakšavanje razmjene podataka i pojednostavljenje procedura. Moramo stalno jačati znanje, kako bi naše institucije ostale centri stručnosti i izvrsnosti - poručila je Rajzing Rajnke.
Posebno je izdvojila važnost borbe protiv organizovanog kriminala, ističući da je riječ o jednom od najviših prioriteta Sjedinjenih Američkih Država.
- Nijedna država ni institucija ne može sama odgovoriti na izazov transnacionalnog organizovanog kriminala. Uspjeh zavisi od naše sposobnosti da sarađujemo, dijelimo iskustva i zajednički gradimo kapacitete. Nijedan pravosudni sistem ne funkcioniše izolovano, a međunarodna saradnja je ključna - naglasila je Rajzing Rajnke.
Ministar pravde Bojan Božović poručio je, obraćajući se putem video poruke, da je 25 godina postojanja Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ostavilo snažan trag u razvoju pravničke profesije, pravne nauke i pravne misli u Crnoj Gori.
Istakao je da predstoje godine koje će, kako je rekao, obilježiti jedan od najvažnijih perioda u savremenoj istoriji države.
- Pred nama je ključan korak, posebno za nas pravnike, a to je zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 23. Ne možemo govoriti o vladavini prava bez efikasnog pravosuđa. A da bismo imali efikasno pravosuđe, moramo kontinuirano ulagati u znanje, edukaciju, razvoj i razmjenu mišljenja - poručio je Božović.
On je naglasio da su stručno usavršavanje i profesionalno sazrijevanje pravnika neophodni za kvalitetan i odgovoran rad u pravosudnom sistemu.
- To je put kojim moramo ići kako bismo osigurali pravničko sazrijevanje i uspješan, odgovoran rad svih koji doprinose pravdi - zaključio je Božović.
Predsjednik Sudskog savjeta, Radoje Korać, naglasio je da 25 godina rada Centra nije veliki jubilej u poređenju sa državama u kojima se takve institucije grade decenijama, ali da je ovaj jubilej riječ svakako važan iskorak ka savremenim pravosudnim standardima.
- Prvi korak u osposobljavanju za rad sudija i tužilaca počinje upravo u ovom Centru. Ipak, moramo se podsjetiti da temelj postavljaju pravni fakulteti - kazao je Korać, ukazujući na problem edukacije mladih pravnika.
On je ocijenio da su ranije generacije studenata bile bolje pripremljene nego današnje i postavio pitanje da li je način implementacije Bolonjskog procesa u Crnoj Gori doprinio padu kvaliteta obrazovanja.
- Ideja mobilnosti studenata i profesora je dobra, ali način na koji je sprovedena kod nas nije dao očekivane rezultate. Posebno u studijama prava, gdje koncept završetka fakulteta bez usmenih ispita jednostavno nije prihvatljiv - istakao je Korać.
Prema njegovim riječima, u toku su određene korekcije obrazovnog sistema, što je, kako smatra, važno za stvaranje kvalitetnijih pravnika.
Pozvao je Centar za obuku da ostane otvoren za nove programe, inovacije i prilagođavanja potrebama savremenog društva.
- Centar mora stalno dobijati povratne informacije od onih koji su prošli inicijalnu i kontinuiranu obuku, kako bi program bio unapređivan. Neznanje je najšira oblast i mora se stalno sužavati - poručio je Korać.
On je naglasio da je kvalitet edukacije direktno povezan sa kvalitetom sudskih odluka, efikasnošću postupaka i povjerenjem građana u vladavinu prava.
- Zato edukacija mora biti stalna obaveza i na nivou Centra, i na nivou fakulteta - rekao je Korać.
Direktor Akademije za evropsko pravo (ERA) Žan Filip Ražad naglasio je da ERA intenzivira saradnju sa regionom, što potvrđuje i činjenica da su Albanija i Srbija postale članice akademije, dok se očekuje pridruživanje i drugih država Zapadnog Balkana.
- Neću nagađati koje zemlje će se pridružiti, ali ko zna, možda to bude i Crna Gora. Zaista se nadam da će biti tako - poručio je Ražad.
Kazao je da sa velikom pažnjom prati Izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore, posebno u oblasti vladavine prava.
Podsjetio je na izjavu evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, da Crna Gora može završiti pregovarački proces do kraja 2026, odnosno 2027. godine.
- Mnogo posla je pred vama, ali perspektiva članstva u Evropskoj uniji sada je jasnije postavljena nego ikada - istakao je Ražad.

Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u pravosuđu

Portparol Evropske Komisije Gijom Mersije saopštio je za TVCG izgradnja novog postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane Evropske unije, predstavlja savremeni, bezbjedan objekat usklađen sa pravilima EU, koji ne predstavlja prijetnju okolnim zajednicama.
- Naprotiv, on pruža ključnu zaštitu javnog zdravlja i životne sredine. Projekat je ispunio sve nacionalne administrativne, pravne i ekološke zahtjeve. Njegova izgradnja je od suštinskog značaja da Crna Gora ispuni svoje obaveze u skladu sa evropskim ekološkim standardima. Pozivamo sve aktere da se uzdrže od širenja neistina o navodnim ekološkim ili zdravstvenim posljedicama projekta. Daleko od toga da bude zagađivač, postrojenje predstavlja ključno rješenje dugogodišnjeg problema neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana koji zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more - kaže on.
Dodaje da su upoznati sa opredjeljenjem vlasti u Podgorici da obezbijede javni pristup relevantnoj projektnoj dokumentaciji i odgovore na zabrinutosti lokalnih zajednica.
- Na kraju, podsjećamo da su pokušaji zastrašivanja ili diskreditacije predstavnika Evropske unije neprihvatljivi i suprotni jasno definisanom strateškom nacionalnom prioritetu evropskih integracija. Evropska unija stoji uz svog ambasadora, koji svoj mandat obavlja transparentno i u potpunosti u skladu sa politikama i vrijednostima EU - zaključio je.

Portparol Evropske Komisije: Postrojenje za preradu otpadnih voda savremen i bezbjedan projekat

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Tag: putnici-iz-crne-gore

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

Bakić najuspješniji paraolimpijac Crne Gore

Radusinović: Policija efikasno okončala potragu za osumnjičenim u slučaju dvostrukog ubistva u Nikšiću

Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu oblikuje standarde profesionalnosti, integriteta i nezavisnosti u pravosuđu

Portparol Evropske Komisije: Postrojenje za preradu otpadnih voda savremen i bezbjedan projekat

PRATITE TVe UŽIVO