Onome ko savjesno obavlja dužnost nije potreban imunitet koji će ga štititi od odgovornosti pred zakonom, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na mreži Iks.
Spajić se oglasio nakon što je Vlada juče usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Prijedloga za izmjenu člana 86 Ustava, kojim se precizira da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela povezana sa korupcijom, na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2027268829349343648%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Onome ko savjesno obavlja dužnost nije potreban imunitet

Da li se iza namjere prvog čovjeka Skupštine i lidera NSD Andrije Mandića da funkcionera NSD i bivšeg direktora Rudnika uglja Pljevlja, Milana Lekića „ugura“ u poslaničke klupe krije plan da ga imunitetom zaštiti od eventualnog krivičnog gonjenja? Ovo pitanje nametnulo se kao logično nakon što je Nova srpska demokratija odlučila da njihov novi poslanik bude Lekić umjesto Marka Kovačevića, koji je podnio ostavku na tu funkciju. Da li je ovo politička kalkulacija Mandića u cilju zaštite Lekića, Portal ETV pitao je poslanicu DPS Aleksandru Despotović. Ona je jasna i kategorična – povratak Milana Lekića u parlament predstavlja očiglednu namjeru Andrije Mandića da ga, uz pomoć poslaničkog imuniteta, sakrije od gonjenja u slučaju izazivanja udesa zbog vožnje u pijanom stanju, te eventualnog postupka u slučajevima prodaje mrkog uglja Elektroprivredi Srbije i kupovine dampera dok je bio izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja. Kako dodaje, umjesto da vlast obezbijedi uslove u kojima će nadležni organi nesmetano raditi svoj posao, vlastodršci koriste poslaničke mandate kao utočište za pojedince za koje se sumnja da su izvršili krivična djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720230736_e85e193a7f10a9c1e1fc76d993df2f952a03f3f49508f8f2b0d1cf1be58ab939.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250720230736_e85e193a7f10a9c1e1fc76d993df2f952a03f3f49508f8f2b0d1cf1be58ab939" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="Aleksandra Despotović"><figcaption>Aleksandra Despotović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  - Dakle, vlast koristi poslanički imunitet kao lični i politički štit, onemogućavajući krivično gonjenje svojih eksponenata uz poruku građanima da u ovoj državi nijesu svi jednaki pred zakonom, te da nekima može biti da budu počinioci krivičnih djela, a da za ista ne odgovaraju- navela je ona. Kako je dodala, najupečatljiviji primjer brutalne zloupotrebe vladavine prava od strane parlamentarne većine predstavlja slučaj sinovca Andrije Mandića, koji vlast pokušava da zataška preko svojih povjerenika u policiji i tužilaštvu. - Podsjećanja radi, Danilo Mandić je prvobitno optužen za pokušaj dvostrukog ubistva, i to teškog, kada je iz automobila Skupštine, kojeg je neovlašćeno koristio, pucao po Podgorici. Međutim, naknadno je izvršena prekvalifikacija krivičnog djela, pa se, valjda, zato što je sinovac šefa parlamentarne većine, sad tereti samo za izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih naprava - poručuje poslanica Despotović u izjavi za Portal ETV. Važno je, takođe, podvlači, da napomene da je Demokratska partija socijalista uvijek bila principijelna kada je u pitanju odnos prema poslaničkim imunitetima. - Glasala je u Skupštini da se ukine imunitet poslanicima iz naših redova, kao i poslanicima drugih političkih partija, tada kad je to tražilo prethodno tužilaštvo, kao i danas kad to traži tužilaštvo za koje smatramo da postupa selektivno i po listi prioriteta koju mu je dostavila aktuelna vlast. S druge strane, svjedočili smo nebrojeno puta da predstavnici aktuelne vlasti, ne samo da nijesu skidali imunitete svojim poslanicima, nego u Skupštinu vraćaju pojedince koji su pod optužbama tužilaštva, ne bi li onemogućili nadležne da, u konkretnim slučajevima, postupaju - ocijenila je ona. Prema njenim riječima, Klub poslanika DPS-a nikad neće biti prepreka nadležnim organima da rade svoj posao, dok navodnim borcima za pravdu iz redova parlamentarne većine imunitet služi kao sredstvo da se izbjegne pravda. - Takav pristup ne obezbjeđuje funkcionalnost vladavine prava, već šalje poruku da je vlast iznad zakona – zaključila je poslanica Despotović u izjavi za Portal ETV. Prema Ustavu, protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti mu se može odrediti pritvor bez odobrenja najvišeg zakonodavnog doma, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora. Osnovni sud u Pljevljima uskoro će, kako su objavile Vijesti, tražiti od Skupštine Crne Gore da funkcioneru Nove srpske demokratije (NSD) Milanu Lekiću ukine poslanički imunitet, kako bi moglo da se nastavi krivično gonjenje tog parlamentarca zbog udesa koji je prošle godine izazvao u pijanom stanju.

Miraš Dušević

Poslanički imunitet kao plan B; Despotović: Mandić spašava Lekića od krivičnog gonjenja

Nakon što je Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo inicijativu za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na prostoru Latinske ćuprije, reagovao je načelnik Opštine Stari Grad Irfan Čengić.
- U Starom Gradu neće biti podignut spomenik Francu i Sofiji Ferdinandu. Čak i kada bi postojala potpuna saglasnost, potrebne dozvole je u praksi gotovo nemoguće dobiti - rekao je Čengić.
Istakao je da pojedini odbornici predlažu inicijative za koje nijesu nadležni, kao i da Gradsko vijeće usvaja zaključke mimo svojih ovlašćenja. Međutim, to, navodi Čengić, ne znači da će se takve stvari realizovati.
- Pozivam Gradsko vijeće da se bavi svojim nadležnostima i što prije donese Odluku o mostovima od značaja za Grad Sarajevo, što je obaveza propisana Ustavom Kantona Sarajevo - poručio je Čengić.
Inicijativa Kluba Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju na kojoj se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsarajevo-vraca-spomenik-ferdinandu-i-sofiji-gradsko-vijece-usvojilo-inicijativu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čengić: U Starom Gradu neće biti podignut spomenik Ferdinandu i Sofiji

Ako zakon postaje sredstvo za retroaktivno kažnjavanje i eliminaciju nepodobnih kadrova, onda govorimo o modelu organizovanog pritiska na bezbjednosni sektor, a ne o reformi, kazao je advokat Veselin Radulović, ističući da Predlog izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima sa amandmanima, koji se ponovo stavlja u skupštinsku proceduru, predstavlja nastavak zabrinjavajuće i očigledno namjerne politike potpunog urušavanja bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori.&nbsp;
On je podsjetio da je gotovo identičan predlog bio upućen u proceduru u julu prošle godine, ali je povučen nakon snažne reakcije stručne i šire javnosti, kao i nakon što je Evropska komisija saopštila da joj taj tekst nije dostavljen na mišljenje.&nbsp;
- Umjesto da se iz te situacije izvuče pouka i otvori transparentan i inkluzivan proces usaglašavanja sa evropskim standardima, isti koncept se sada vraća — suštinski neizmijenjen, bez mišljenja Evropske komisije i bez javne rasprave - dodaje Radulović.
Prema njegovim riječima, ovakvo postupanje jasno ukazuje da cilj predlagača nije unapređenje sistema bezbjednosti niti usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, već stvaranje normativnog okvira koji omogućava političku kontrolu nad policijom.
- Predložena rješenja uvode široke i neprecizne kategorije „bezbjednosnih smetnji“, omogućavaju trajni gubitak zvanja i prestanak radnog odnosa na osnovu neprovjerenih i nepotvrđenih operativnih procjena i tajnih mišljenja, isključuju efektivnu mogućnost odbrane i osporavanja navoda i omogućavaju automatske posljedice bez utvrđene krivice. Posebno zabrinjava činjenica da se zakon ponovo gura u proceduru iako Evropska komisija još nije dala mišljenje. Time se šalje poruka da evropski standardi nijesu obavezujući, već samo formalni dekor u političkoj komunikaciji - ističe Radulović u saopštenju medijima.&nbsp;
Ako, dodaje, ministar i njegove komisije mogu, bez kontradiktornog postupka i bez jasnih kriterijuma, odlučiti ko „ispunjava bezbjednosne uslove“,onda više ne govorimo o profesionalnoj policiji, već o modelu koji otvara vrata formiranju partijske policije.
- Najopasniji dio predloga odnosi se na retroaktivnu primjenu novih odredbi na postupke koji su već pokrenuti i koji nijesu pravnosnažno okončani. U obrazloženju se otvoreno navodi da se to čini kako procesuirani službenici „ne bi izbjegli odgovornost“. Ovakvo obrazloženje je skandalozno. Država koja raspolaže validnim dokazima i zakonito vodi postupke nema potrebu da retroaktivno mijenja pravila igre kako bi „osigurala“ ishod koji odgovara jednoj političkoj partiji koja upravlja policijom. Ako je potrebno naknadno mijenjati zakon da bi se neko sankcionisao, to upravo predstavlja priznanje da postojeći postupci nijesu zasnovani na čvrstim i zakonito pribavljenim dokazima - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, retroaktivnost u ovom kontekstu ruši načelo pravne sigurnosti, krši zabranu povratnog dejstva nepovoljnijih propisa, obesmišljava pravo na pravično suđenje i pretvara zakon u instrument obračuna.&nbsp;
Još je, dodaje, ozbiljnije to što se zakonodavna intervencija koristi kako bi se unaprijed obezbijedio ishod u konkretnim, već pokrenutim predmetima.&nbsp;
- Time se Skupština pokušava instrumentalizovati kako bi se očiglednim zloupotrebama i kršenjima ljudskih prava dao privid zakonitosti i institucionalnog legitimiteta. Kada se zakon mijenja sa jasno iskazanom namjerom da se određena grupa službenika liši prava i statusa, bez obzira na tok i ishod započetih postupaka, to prevazilazi političku odgovornost i ulazi u zonu ozbiljne sumnje na zloupotrebu službenog položaja i druga teža krivična djela, posebno ako se takvo djelovanje sprovodi koordinisano i sa unaprijed utvrđenim ciljem. Zato ovdje više nije riječ o pitanju tumačenja normi, ovo je pitanje elementarne zaštite ustavnog poretka. Ako zakon postaje sredstvo za retroaktivno kažnjavanje i eliminaciju nepodobnih kadrova, onda govorimo o modelu organizovanog pritiska na bezbjednosni sektor, a ne o reformi - kazao je Radulović.&nbsp;
Advokat je pozvao sve poslanike da pokažu minimum političkog i ličnog integriteta i da se suprotstave ovom opasnom i duboko problematičnom zakonskom rješenju. Danas je meta policijski službenik koji je proglašen „bezbjednosnom smetnjom“ bez prava na odbranu.&nbsp;
Sjutra će to biti bilo koji državni službenik, novinar čija pitanja nijesu prijatna direktoru policije ili ministru, sudija čije presude se ne sviđaju političkoj partiji koja kontroliše bezbjednosni sektor ili bilo koji njihov politički neistomišljenik. Jednom kada se uspostavi princip da je dovoljno administrativno označiti nekoga kao „rizičnog“ kako bi ostao bez posla i profesionalnog statusa, granice više ne postoje. Jednom prihvaćen, takav mehanizam ne zaustavlja se na prvom krugu. Poslanici moraju biti svjesni da glasanjem o ovom skandaloznom predlogu glasaju o modelu koji normalizuje proizvoljnost i retroaktivnost. A sistem koji omogućava etiketiranje i eliminaciju „nepodobnih“ po skraćenoj proceduri ne garantuje zaštitu nikome — pa ni onima koji ga danas podržavaju. Ovo nije tehnička izmjena zakona. Ovo je pitanje karaktera države. Zato je izbor pred poslanicima jednostavan. Ili će pokazati da su za državu zasnovanu na pravu i odgovornosti institucija, ili će otvoriti vrata modelu u kojem zakon postaje instrument u rukama nesposobnih i zlonamjernih - zaključio je Radulović:&nbsp;

Radulović: Zakon otvara vrata političkoj kontroli policije i retroaktivnom kažnjavanju službenika

Povodom 27. februara, Svjetskog dana nevladinih organizacija, važno je istaći da crnogorsko društvo ima veliko povjerenje u civilni sektor, na šta ukazuju sve ankete iz posljednje decenije. Građani vjeruju da će civilni sektor uspjeti da odradi neke stvari koje vlasti neće, a sama uloga nevladinih organizacija je da budu korektivni faktor i podstiču Vladu da bolje radi, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E Petar Knežević iz Centra za razvoj nevladinih organizacija.
U istraživanjima koja se rade posljednjih desetak godina, navodi Knežević, nevladine organizacije uživaju jednako ili veće povjerenje građana od većine dijelova vlasti koji se navode kao kategorije u tim istraživanjima.
- Organi vlasti prije svega nemaju dovoljno povjerenje građana, a s druge strane, građani iz svoje perspektive vide da nevladine organizacije jesu značajan činilac u društvu i rade neke stvari koje vlast ne uspijeva da odradi. Ovo je pozitivno, i dobro bi bilo kada bi se povećalo i jedno i drugo povjerenje. Ne bi trebalo da bude neka vrsta takmičenja, nego da civilno društvo – nevladine organizacije – podstiču Vladu da podiže svoje povjerenje insistiranjem na boljim politikama i boljem vođenju države. S druge strane, vlast svojim djelovanjem treba da uklanja prepreke za rad civilnog društva, podsticajno djeluje i izbjegava opasne narative koji mogu ugroziti integritet civilnog društva, bilo sistemski ili incidentalno - rekao je Knežević.
On podsjeća da je Savjet za saradnju organa državne uprave i NVO jedno od ključnih tijela za praćenje saradnje ta dva sektora, jer ima obavezu da se umiješa u druge dijelove vlasti kad nešto nije u redu, poput neraspisivanja javnih poziva, donošenja uredbi ili odluka.
- Ovo tijelo broji 12 predstavnika nevladinih organizacija iz raznih oblasti i tek treba da vidimo kakav će biti njegov uspjeh. Da li će doći do pomaka, napretka ili iskoraka – ne samo u radu ovog tijela, nego i u načinu funkcionisanja drugih radnih tijela? Treba da imaju proaktivnu ulogu i više slobode, naročito imajući u vidu njihov značaj za sektor. Posebno je važna njihova uloga u zakonodavnom procesu, primjerice u izradi Zakona o nevladinim organizacijama i drugih akata. Njihova uloga je da budu glas civilnog društva i da utiču na što kvalitetniji zakon, koji će obezbijediti slobode i adekvatne kontrole, naročito u pitanjima finansiranja iz budžeta - zaključio je Knežević.

Knežević: Nevladine organizacije značajan činilac u društvu

Nedopustivo je da se za danas zakazuje glasanje o dva važna sistemska zakona u sektoru bezbjednosti, čiji su važni amandmani usvojeni juče, objavljeni sinoć, poslanicima dostavljeni jutros, nakon početka sjednice, kazali su na mreži Iks iz Instituta Alternativa.
Podsjećaju, kako navode, da oba zakona tretiraju jako osjetljiva pitanja i za rad ANB-a i za rad MUP-a, a prije svega status zaposlenih u ovim institucijama.

Institut Alternativa: Nedopustivo da se za danas zakazuje glasanje o dva važna sistemska zakona u sektoru bezbjednosti

Da li je Predrag Šuković progonom Gorana Mitrovića štitio biznismene bliske vlasti?

Politika

Krivokapić i Bratić - od “hvala na predanom radu“ do “prsta obraza“

Hronika

U akciji Europola uhapšeni Željko, Tamara i Đorđe Martinović

Vujović: EU donijela odluku da integriše Crnu Goru u svoj sastav, taj proces će ići brzo, bez obzira na nedostatke sa naše strane