Večeras je, kako je i najavljeno, održan Plenum cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika ispred spomenika Lovćenska vila u 17.26 sati u znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ koji zbog tragedije na Cetinju, u kojoj je ubijeno 13 ljudi traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za sigurnost i odbranu Alekse Bečića.&nbsp; Stefan Todorović, saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, se na samom početku zahvalio građanima što su se odazvali pozivu prosvjetnih i kulturnih radnika i radnica Cetinja i došli na plenum podrške neformalnoj studentskoj grupi Kamo śutra. - Povod koji nas je okupio, dobro je svima poznat. To su užasni masovni zločini počinjeni na Cetinju u posljednje dvije i po godine u kojima je živote izgubilo dvadeset troje naših sugrađana i sugrađanki među kojima i četvoro đece. Pred takvim zločinima čovjek zanijemi i riječi postaju nemoćne pred nesnosnim bolom i gubitkom koji je zadesio porodice stradalih, njihove rođake, kumove, prijatelje i cijelo naše Cetinje - kazao je Todorović.&nbsp; Dodaje da je teško pronaći riječi utjehe, i ono što ostaje jesu podrška solidarnost i zajedništvo.&nbsp; Nažalost, ističe, podrška i solidarnost su najviše izostale od onih koji navodno treba da brinu o našim životima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219170244_75174ee65c0a7189456930799c4033d2a2f68eafd4725803ad0f02480aab26e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219170244_75174ee65c0a7189456930799c4033d2a2f68eafd4725803ad0f02480aab26e5" data-rendition-name="original" width="1013" height="1800" loading="lazy" alt="Povorka na Ct"> </figure>  - I to je još jedan razlog zbog čega smo se večeras okupili i koji nam ne dozvoljava da ćutimo i ostanemo nijemi na neodgovorno i neprofesionalno postupanje policije i nosilaca najviših bezbjednosnih i državnih funkcija. Ne možemo i ne smijemo ostati nijemi na njihovu nebrigu i nečinjenje u produženom trajanju. Kako u periodu prije tragedija, tako i vremenu između tragedija, u kojima nijesu uradili ništa kako nam se masovni zločin ne bi ponovio. Zatim ne smijemo ostati nijemi na njihovo neadekvatno postupanje tokom trajanja masovnih zločina i na kraju na njihovo trenutno ponašanje i potpuno odsustvo ośećaja odgovornosti i empatije - istakao je Todorović.&nbsp; On je kazao i da su studenti danas rijetki svjetionik u posrnulom građanskom društvu Crne Gore i zato je obaveza svih nas, kao slobodnih građana Crne Gore, da im pružimo neophodnu pomoć i ohrabrenje, te da nam njihovo djelovanje govori da živimo u vremenu i društvu u kojem gubitak nevinih ljudskih života ne povlači nikakvu odgovornost. Zatim, dodaje, da živimo u društvu u kojem postoji dilema da li podržati studente koji traže pravdu za nevino stradale ljude i đecu. - I zaista se moramo zapitati – u kakvom to društvu živimo. Ko su ti ljudi, ko su ti profesori, intelektualci, umjetnici, javni djelatnici, političari koji se premišljaju da li podržati studente? Kako uopšte može postojati dilema da li podržati borbu da nam se masovni zločini više ne dešavaju - istakao je Todorović.&nbsp; I zato poručuju studentima da su u pravu i da ne dozvole da ih pokoleba truli sistem, nezdravo i moralno posrnulo društvo u kojem živimo.&nbsp; - I poruka za kraj je – što ćutnja odgovornih bude duže trajala, to će naša građanska neposlušnost biti glasnija - zaključuje Todorović.&nbsp; Predstavnik neformalne grupe studenata "Kamo śutra", Petar Mrdak kazao je u svom govoru da nijesu došli kao gosti nego kao oni koji dijele tugu i bijes sa građanima.&nbsp; - Tuga neće nikad proći, ali ovo što osjećamo i to što smo nebezbjedni može i mora da prestane, a može prestati samo ako dobijemo odgovore na pitanja – zbog čega nakon Medovine niko nije izvukao lekcije, zbog čega se nijesu dali odgovori tada, kako se sve ponovo prvog dana ove godine ponovilo po još strašnijem obimu - rekao je Mrdak.&nbsp; On je kazao da se nikada nećemo vratiti normalnome života, ali da pokušavaju da svima koji će živjeti ovđe u budućnosti obezbijedimo takav život.&nbsp; - Prijestonica mora biti mjesto zajedništva svih koji žive u Crnoj Gori - poručio je Mrdak.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBHzzHYoyA9A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ističe da zahtijevaju samo jedno, da se svi osjećamo spokojno i bezbjedno. Mrdak je na kraju pozvao sve građanke i građane da se pridruže na protestu u Podgorici u subotu, u 19:30 sati.&nbsp; - Jer ne želimo da živimo u strahu - zaključio je Mrdak. Nakon održanih govora, građanke i građani Cetinja su započeli povorku tišine do stanice policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021918028_d5f7375ee6689b28e43647bedfb8b5ee5474ae9ddafc9e5ecf11822a389ea08a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025021918028_d5f7375ee6689b28e43647bedfb8b5ee5474ae9ddafc9e5ecf11822a389ea08a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sudenti Kamo sjutra"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021918024_dbef27bcfdbd5a78bc7bd01bfc46eb510611bed2b2a9a7a9f0a5518d7ec971b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025021918024_dbef27bcfdbd5a78bc7bd01bfc46eb510611bed2b2a9a7a9f0a5518d7ec971b4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Odgovornost "> <figcaption>Građani ispred stanice policije ostavili transparente na kojima piše "Odgovornost" i "Neodgovornost ubija"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219180216_d9ad992469499ec5c4fa56dacb90582a29cb06ba1493b541f54d36312f3c3803.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250219180216_d9ad992469499ec5c4fa56dacb90582a29cb06ba1493b541f54d36312f3c3803" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Ispred stanice policije na Ct"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219180220_dd0975b86c1ceab44ca9a77dadc0216a4d77afa8099e60986d407f5f0f3eaf32.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250219180220_dd0975b86c1ceab44ca9a77dadc0216a4d77afa8099e60986d407f5f0f3eaf32" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Neodgovornost ubija"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prosvjetni i kulturni radnici Cetinja: Što ćutnja odgovornih bude duže trajala, to će naša građanska neposlušnost biti glasnija

Iz kolektiva neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ saopštili su da će se priključiti večerašnjem plenumu cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika koji se organizuje kako bi se iskazala podrška njihovim zahtjevima, među kojima je prvi smjena ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.&nbsp;
Oni su podsjetili da će plenum poćeti ispred spomenika Lovćenska vila u 17:26h, te da će odatle građani i građanke započeti povorku tišine do stanice policije.&nbsp;
Incijatori današnjeg plenuma, njih oko 40, pozvali su sve cetinjske prosvjetne i kulturne radnike i radnice da im se pridruže održavanju Plenuma. &nbsp;
- Mi, prosvjetni i kulturni djelatnici i djelatnice s Cetinja, svjesni težine trenutka u kojemu se naš grad nalazi nakon dva masovna ubistva u kojima je život izgubilo dvadeset troje naših sugrađana i sugrađanki, od čega četvoro đece, smatramo da svi zajedno kao društvo moramo preduzeti ozbiljnije korake i uticati na institucije sistema da preuzmu odgovornost kako se pomenuti zločini nikad ne bi ponovili. Stoga smo odlučni podržati zahtjeve studentske grupe "Kamo śutra" - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U znak solidarnosti sa studentima i studentkinjama, kako se dodaje, pozivaju sve cetinjske prosvjetne i kulturne radnike i radnice da im se pridruže na Plenumu koji će održati u utorak u 17.26h ispred spomenika Vila.&nbsp;
- Takođe, pozivamo sve stanovnike i stanovnice Prijestonice koji saośećaju sa žrtvama zločina da prisustvuju Plenumu, kako bismo svi zajedno donijeli odluku o načinu na koji ćemo podržati naše studentkinje i studente u njihovoj građanskoj neposlušnosti. Mirno, dostojanstveno, cetinjski, radi žrtava, i da se nikad ne ponovi! - navodi se u saopštenju.
Inicijalni potpisnici i potpisnice:&nbsp;
Prof. dr Aleksandar Čilikov, akademik CANU
Prof. dr Veselin N. Ivanović, Univerzitet Crne Gore
Doc. mr Aleksandar Radunović - Popaj, FDU, Univerzitet Crne Gore
Tatjana Tanja Jović, etnološkinja
Jelena Lela Milošević, direktorica Centra za kulturu Prijestonice Cetinje
Maja Dragićević Roganović, etnološkinja / antropološkinja
Anđe Kapičić, istoričarka umjetnosti
Žana Lekić, redovni profesor kamerne muzike na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Olivera Kusovac, Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Adnan Čirgić, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, predśednik Crnogorskoga PEN centra
Mr Vukota Vukotić, Državni arhiv Crne Gore
Mr Ivana Mitrović, profesorica, JU
Srednja stručna škola
Prof. dr Jasna Tatar Anđelić, redovna profesorica Filološkoga fakulteta Univerziteta Crne Gore
Slađana Sjekloća, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević"
Petar Špadijer,
profesor biologije u JU Gimnazija, član UO NVO Prosvjetna zajednica Crne Gore
Doc. dr Jelena Šušanj, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Bojan Martinović, redovni profesor klavira na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Prof. mr Oleksij Molčanov, redovni profesor korepeticije, Fakultet muzičkih umjetnosti UCG
Prof. mr Suzana Pajović, Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Mr Ljiljana Perišić, Osnovna škola "Njegoš"
Petar Glendža, Narodni muzej Crne Gore
Srđan Pejović, arhivski savjetnik, Državni arhiv Crne Gore
Nataša Stanojević, profesorica Gimnazije
Prof. dr Jelena Martinović Bogojević, muzički pedagog, Muzička akademija UCG
Prof. dr Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Ana Pejović, arhivistica, Državni arhiv Crne Gore
Doc. dr Deja Piletić, Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore
Svetlana Ivanović, profesorica u Gimnaziji
Dejana Dizdar, Osnovna škola "Lovćenski partizanski odred"
Branka Kaluđerović, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević"
Danijela Bokan, mr obrazovne politike
Doc. dr Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Irena Delja, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Stefan Todorović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Zoran Vulević, pisac
Mr Jakov Marković, Narodni muzej Crne Gore
Mr Dejan Batrićević, grafički dizajner
Željko Vušurović, dramski pisac
Balša Vulević, pjesnik
Rajko Radulović, dramaturg i publicist
Izabela Radunović, profesorica talijanskoga jezika
Luka Radović, muzičar i vizuelni umjetnik
Sreten Vujović, pisac i prevodilac
Mr Sanja Orlandić, FCJK - Cetinje
Radmila Kovačević, slikar
doc. dr Milan Marković, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Radmila Kovacevic, slikar
Borilović Anuška, profesor engleskog jezika i književnosti, OŠ "Njegoš"
Jovanović Maja, profesorica likovne kulture, OŠ " Njegoš"
Đukanović Vesna, profesorica c- s,b,h jezika i književnosti, OŠ Njegoš
Darinka Peras, OŠ "Njegos", Cetinje
Jovanka Popovic Pavlović, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegos"
Popović Dobrila, profesorica engleskog jezika i književnosti, OŠ " Njegoš"
Božo Zuber, glumac
Jokić Ljiljana, profesorica hemije i biologije, diplomirani komunikolog OŠ " Njegoš"
Danijela Radulović, bibliotekar savjetnik
Branko Mrdak, prof likovne grupe predmeta, srednja likovna škola "Petar Lubarda"
Lada Perović, profesorica likovne grupe predmeta Srednja likovna Petar Lubarda
Ana Pejović, profesorica dizajnerske grupe predmeta, Srednja likovna Petar Lubarda
Ana Lompar, magistar grafike
Vukan Lompar, profesor dizajnerske grupe predmeta
Andrea Stankovic, profesorica muzičke kulture OŠ "Njegoš"
Vesna Knežević, profesor, OŠ "Njegoš"
Irena Vujošević, prof. razredne nastave,OŠ "Njegoš",
Jokić Ljiljana, profesorica hemije i biologije, diplomirani komunikolog, OŠ " Njegoš"
Jelena Vujović, profesor razredne nastave OŠ "Njegoš"
Lidija Balšić, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegos"
Branislava Jovićević, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegoš"
Biljana Kavaja, nastavnik razredne nastave, Osnovna škola "Njegoš"
Svetlana Marković , profesor razredne nastave, Osnovna škola " Njegoš"
Ana Kokotović, profesor razredne nastave, Osnovna škola "Njegoš"
Mr Mirjana Marković, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Vladimir Marković, profesor engleskog jezika i književnosti-JU Srednja stručna škola

„Kamo śutra“ se priključuje današnjem plenumu cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika: Ispred spomenika Lovćenska vila u 17.26 sati

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Crnu Goru čekaju generacijski izbori 2027. godine. Jedna slobodarska nacija pretvorena je u tuđu krpu. Uticaji koji dolaze od strane Vučićevog režima, a nazvao sam ga SNS-izacija, ne ugrožava samo Crnogorce, Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate, nego cilja promijeniti mozgove crnogorskih Srba, poručio je u novoj emisiji Večernji TV-a 'Svijet Plus' analitičar Aleksandar Musić.
Crna Gora se nalazi u možda i najdelikatnijem trenutku svoje istorije, zemlja koja izvana dobija pohvale i “stoji bolje nego ikad” na putu prema Evropskoj uniji, ali iznutra, upozorava Musić, prolazi kroz duboka previranja: od “bujanja paralelnih društava” i rasta mržnje do straha u institucijama i uticaja “malignih” vanjskih vertikala, prije svega od strane režima Aleksandra Vučića.
- Ponavljanje da Crna Gora nikada neće biti vaša zemlja, da nikada nećete biti mirni osim ako Crna Gora ne izgubiti svoju nezavisnost, da vas samo Vučić može spasiti, cijeli niz je tu detalja po vertikali, Stalno spominjanje ustaša, stalno uvlačenje ludačke priće prisutne i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ima za cilj promijeniti nove generacije i predstaviti im svaku Crnu Goru, i tradicionalnu i liberalnu, kao neprijateljsku- smatra Musić.
Musić je govorio o političkim procesima nakon 2020., figuri Andrije Mandića, generacijskom testu izbora koji čeka Crnu Goru 2027., ali i o tome što bi, iz hrvatske perspektive, trebalo promatrati bez iluzija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLlDY_p180w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Musić: Vučićev maligni uticaj utiče na crnogorske Srbe da svaku Crnu Goru vide kao neprijateljsku

Danas je u Multimedijalnoj sali Sportsko-kulturnog centra održano XVIII Studentsko prvenstvo Crne Gore u Stonom tenisu, a titulu šampiona je osvojio Miloš Rahović sa Elektrotehničkog fakulteta saopšteno je iz Stonoteniskog saveza Crne Gore.
Na prvenstvu je nastupio dvadeset jedan takmičar.
Na putu do titule Miloš je sve mečeve riješio maksimalnim rezultatom u svoju korist a u finalu je savladao Demira Hadžialijagića sa Pravnog fakulteta.
Treća mjesta osvojili su Bogdan Bubanja sa Ekonomskog fakulteta, koji je zaustavljen u polufinalu od šampiona, dok je Muamer Trnčić sa Mašinskog fakulteta treće mjesto osvojio porazom u polufinalu od Demira Hadžialijagića rezultatom 3:1.
Aktivnosti Studentskog sportskog saveza se nastavljaju sjutra kada je na programu četvrto kolo Studentske lige u futsalu.

Studentsko prvenstvo u stonom tenisu: Titula za Miloša Rahovića

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.