Večeras je, kako je i najavljeno, održan Plenum cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika ispred spomenika Lovćenska vila u 17.26 sati u znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ koji zbog tragedije na Cetinju, u kojoj je ubijeno 13 ljudi traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za sigurnost i odbranu Alekse Bečića.&nbsp; Stefan Todorović, saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, se na samom početku zahvalio građanima što su se odazvali pozivu prosvjetnih i kulturnih radnika i radnica Cetinja i došli na plenum podrške neformalnoj studentskoj grupi Kamo śutra. - Povod koji nas je okupio, dobro je svima poznat. To su užasni masovni zločini počinjeni na Cetinju u posljednje dvije i po godine u kojima je živote izgubilo dvadeset troje naših sugrađana i sugrađanki među kojima i četvoro đece. Pred takvim zločinima čovjek zanijemi i riječi postaju nemoćne pred nesnosnim bolom i gubitkom koji je zadesio porodice stradalih, njihove rođake, kumove, prijatelje i cijelo naše Cetinje - kazao je Todorović.&nbsp; Dodaje da je teško pronaći riječi utjehe, i ono što ostaje jesu podrška solidarnost i zajedništvo.&nbsp; Nažalost, ističe, podrška i solidarnost su najviše izostale od onih koji navodno treba da brinu o našim životima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219170244_75174ee65c0a7189456930799c4033d2a2f68eafd4725803ad0f02480aab26e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219170244_75174ee65c0a7189456930799c4033d2a2f68eafd4725803ad0f02480aab26e5" data-rendition-name="original" width="1013" height="1800" loading="lazy" alt="Povorka na Ct"> </figure>  - I to je još jedan razlog zbog čega smo se večeras okupili i koji nam ne dozvoljava da ćutimo i ostanemo nijemi na neodgovorno i neprofesionalno postupanje policije i nosilaca najviših bezbjednosnih i državnih funkcija. Ne možemo i ne smijemo ostati nijemi na njihovu nebrigu i nečinjenje u produženom trajanju. Kako u periodu prije tragedija, tako i vremenu između tragedija, u kojima nijesu uradili ništa kako nam se masovni zločin ne bi ponovio. Zatim ne smijemo ostati nijemi na njihovo neadekvatno postupanje tokom trajanja masovnih zločina i na kraju na njihovo trenutno ponašanje i potpuno odsustvo ośećaja odgovornosti i empatije - istakao je Todorović.&nbsp; On je kazao i da su studenti danas rijetki svjetionik u posrnulom građanskom društvu Crne Gore i zato je obaveza svih nas, kao slobodnih građana Crne Gore, da im pružimo neophodnu pomoć i ohrabrenje, te da nam njihovo djelovanje govori da živimo u vremenu i društvu u kojem gubitak nevinih ljudskih života ne povlači nikakvu odgovornost. Zatim, dodaje, da živimo u društvu u kojem postoji dilema da li podržati studente koji traže pravdu za nevino stradale ljude i đecu. - I zaista se moramo zapitati – u kakvom to društvu živimo. Ko su ti ljudi, ko su ti profesori, intelektualci, umjetnici, javni djelatnici, političari koji se premišljaju da li podržati studente? Kako uopšte može postojati dilema da li podržati borbu da nam se masovni zločini više ne dešavaju - istakao je Todorović.&nbsp; I zato poručuju studentima da su u pravu i da ne dozvole da ih pokoleba truli sistem, nezdravo i moralno posrnulo društvo u kojem živimo.&nbsp; - I poruka za kraj je – što ćutnja odgovornih bude duže trajala, to će naša građanska neposlušnost biti glasnija - zaključuje Todorović.&nbsp; Predstavnik neformalne grupe studenata "Kamo śutra", Petar Mrdak kazao je u svom govoru da nijesu došli kao gosti nego kao oni koji dijele tugu i bijes sa građanima.&nbsp; - Tuga neće nikad proći, ali ovo što osjećamo i to što smo nebezbjedni može i mora da prestane, a može prestati samo ako dobijemo odgovore na pitanja – zbog čega nakon Medovine niko nije izvukao lekcije, zbog čega se nijesu dali odgovori tada, kako se sve ponovo prvog dana ove godine ponovilo po još strašnijem obimu - rekao je Mrdak.&nbsp; On je kazao da se nikada nećemo vratiti normalnome života, ali da pokušavaju da svima koji će živjeti ovđe u budućnosti obezbijedimo takav život.&nbsp; - Prijestonica mora biti mjesto zajedništva svih koji žive u Crnoj Gori - poručio je Mrdak.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBHzzHYoyA9A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ističe da zahtijevaju samo jedno, da se svi osjećamo spokojno i bezbjedno. Mrdak je na kraju pozvao sve građanke i građane da se pridruže na protestu u Podgorici u subotu, u 19:30 sati.&nbsp; - Jer ne želimo da živimo u strahu - zaključio je Mrdak. Nakon održanih govora, građanke i građani Cetinja su započeli povorku tišine do stanice policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021918028_d5f7375ee6689b28e43647bedfb8b5ee5474ae9ddafc9e5ecf11822a389ea08a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025021918028_d5f7375ee6689b28e43647bedfb8b5ee5474ae9ddafc9e5ecf11822a389ea08a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sudenti Kamo sjutra"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021918024_dbef27bcfdbd5a78bc7bd01bfc46eb510611bed2b2a9a7a9f0a5518d7ec971b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025021918024_dbef27bcfdbd5a78bc7bd01bfc46eb510611bed2b2a9a7a9f0a5518d7ec971b4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Odgovornost "> <figcaption>Građani ispred stanice policije ostavili transparente na kojima piše "Odgovornost" i "Neodgovornost ubija"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219180216_d9ad992469499ec5c4fa56dacb90582a29cb06ba1493b541f54d36312f3c3803.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250219180216_d9ad992469499ec5c4fa56dacb90582a29cb06ba1493b541f54d36312f3c3803" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Ispred stanice policije na Ct"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219180220_dd0975b86c1ceab44ca9a77dadc0216a4d77afa8099e60986d407f5f0f3eaf32.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250219180220_dd0975b86c1ceab44ca9a77dadc0216a4d77afa8099e60986d407f5f0f3eaf32" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Neodgovornost ubija"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prosvjetni i kulturni radnici Cetinja: Što ćutnja odgovornih bude duže trajala, to će naša građanska neposlušnost biti glasnija

Iz kolektiva neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ saopštili su da će se priključiti večerašnjem plenumu cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika koji se organizuje kako bi se iskazala podrška njihovim zahtjevima, među kojima je prvi smjena ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.&nbsp;
Oni su podsjetili da će plenum poćeti ispred spomenika Lovćenska vila u 17:26h, te da će odatle građani i građanke započeti povorku tišine do stanice policije.&nbsp;
Incijatori današnjeg plenuma, njih oko 40, pozvali su sve cetinjske prosvjetne i kulturne radnike i radnice da im se pridruže održavanju Plenuma. &nbsp;
- Mi, prosvjetni i kulturni djelatnici i djelatnice s Cetinja, svjesni težine trenutka u kojemu se naš grad nalazi nakon dva masovna ubistva u kojima je život izgubilo dvadeset troje naših sugrađana i sugrađanki, od čega četvoro đece, smatramo da svi zajedno kao društvo moramo preduzeti ozbiljnije korake i uticati na institucije sistema da preuzmu odgovornost kako se pomenuti zločini nikad ne bi ponovili. Stoga smo odlučni podržati zahtjeve studentske grupe "Kamo śutra" - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U znak solidarnosti sa studentima i studentkinjama, kako se dodaje, pozivaju sve cetinjske prosvjetne i kulturne radnike i radnice da im se pridruže na Plenumu koji će održati u utorak u 17.26h ispred spomenika Vila.&nbsp;
- Takođe, pozivamo sve stanovnike i stanovnice Prijestonice koji saośećaju sa žrtvama zločina da prisustvuju Plenumu, kako bismo svi zajedno donijeli odluku o načinu na koji ćemo podržati naše studentkinje i studente u njihovoj građanskoj neposlušnosti. Mirno, dostojanstveno, cetinjski, radi žrtava, i da se nikad ne ponovi! - navodi se u saopštenju.
Inicijalni potpisnici i potpisnice:&nbsp;
Prof. dr Aleksandar Čilikov, akademik CANU
Prof. dr Veselin N. Ivanović, Univerzitet Crne Gore
Doc. mr Aleksandar Radunović - Popaj, FDU, Univerzitet Crne Gore
Tatjana Tanja Jović, etnološkinja
Jelena Lela Milošević, direktorica Centra za kulturu Prijestonice Cetinje
Maja Dragićević Roganović, etnološkinja / antropološkinja
Anđe Kapičić, istoričarka umjetnosti
Žana Lekić, redovni profesor kamerne muzike na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Olivera Kusovac, Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Adnan Čirgić, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, predśednik Crnogorskoga PEN centra
Mr Vukota Vukotić, Državni arhiv Crne Gore
Mr Ivana Mitrović, profesorica, JU
Srednja stručna škola
Prof. dr Jasna Tatar Anđelić, redovna profesorica Filološkoga fakulteta Univerziteta Crne Gore
Slađana Sjekloća, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević"
Petar Špadijer,
profesor biologije u JU Gimnazija, član UO NVO Prosvjetna zajednica Crne Gore
Doc. dr Jelena Šušanj, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Bojan Martinović, redovni profesor klavira na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Prof. mr Oleksij Molčanov, redovni profesor korepeticije, Fakultet muzičkih umjetnosti UCG
Prof. mr Suzana Pajović, Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Mr Ljiljana Perišić, Osnovna škola "Njegoš"
Petar Glendža, Narodni muzej Crne Gore
Srđan Pejović, arhivski savjetnik, Državni arhiv Crne Gore
Nataša Stanojević, profesorica Gimnazije
Prof. dr Jelena Martinović Bogojević, muzički pedagog, Muzička akademija UCG
Prof. dr Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Ana Pejović, arhivistica, Državni arhiv Crne Gore
Doc. dr Deja Piletić, Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore
Svetlana Ivanović, profesorica u Gimnaziji
Dejana Dizdar, Osnovna škola "Lovćenski partizanski odred"
Branka Kaluđerović, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević"
Danijela Bokan, mr obrazovne politike
Doc. dr Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Irena Delja, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Stefan Todorović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Zoran Vulević, pisac
Mr Jakov Marković, Narodni muzej Crne Gore
Mr Dejan Batrićević, grafički dizajner
Željko Vušurović, dramski pisac
Balša Vulević, pjesnik
Rajko Radulović, dramaturg i publicist
Izabela Radunović, profesorica talijanskoga jezika
Luka Radović, muzičar i vizuelni umjetnik
Sreten Vujović, pisac i prevodilac
Mr Sanja Orlandić, FCJK - Cetinje
Radmila Kovačević, slikar
doc. dr Milan Marković, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Radmila Kovacevic, slikar
Borilović Anuška, profesor engleskog jezika i književnosti, OŠ "Njegoš"
Jovanović Maja, profesorica likovne kulture, OŠ " Njegoš"
Đukanović Vesna, profesorica c- s,b,h jezika i književnosti, OŠ Njegoš
Darinka Peras, OŠ "Njegos", Cetinje
Jovanka Popovic Pavlović, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegos"
Popović Dobrila, profesorica engleskog jezika i književnosti, OŠ " Njegoš"
Božo Zuber, glumac
Jokić Ljiljana, profesorica hemije i biologije, diplomirani komunikolog OŠ " Njegoš"
Danijela Radulović, bibliotekar savjetnik
Branko Mrdak, prof likovne grupe predmeta, srednja likovna škola "Petar Lubarda"
Lada Perović, profesorica likovne grupe predmeta Srednja likovna Petar Lubarda
Ana Pejović, profesorica dizajnerske grupe predmeta, Srednja likovna Petar Lubarda
Ana Lompar, magistar grafike
Vukan Lompar, profesor dizajnerske grupe predmeta
Andrea Stankovic, profesorica muzičke kulture OŠ "Njegoš"
Vesna Knežević, profesor, OŠ "Njegoš"
Irena Vujošević, prof. razredne nastave,OŠ "Njegoš",
Jokić Ljiljana, profesorica hemije i biologije, diplomirani komunikolog, OŠ " Njegoš"
Jelena Vujović, profesor razredne nastave OŠ "Njegoš"
Lidija Balšić, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegos"
Branislava Jovićević, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegoš"
Biljana Kavaja, nastavnik razredne nastave, Osnovna škola "Njegoš"
Svetlana Marković , profesor razredne nastave, Osnovna škola " Njegoš"
Ana Kokotović, profesor razredne nastave, Osnovna škola "Njegoš"
Mr Mirjana Marković, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Vladimir Marković, profesor engleskog jezika i književnosti-JU Srednja stručna škola

„Kamo śutra“ se priključuje današnjem plenumu cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika: Ispred spomenika Lovćenska vila u 17.26 sati

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.

Turković: Bio sam toliko pijan da se ničega ne sjećam

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, povodom referenduma koji će se održati u nedjelju, 14. decembra, u opštini Zeta, formiralo Call centar sa jedinstvenim brojem 19820, dostupan građanima tokom cijelog izbornog dana.
Call centar će raditi u nedjelju, 14. decembra, od 7 do 20 časova, a pozivom na broj 19820 građani mogu provjeriti:
- da li su upisani u birački spisak,
- na kojem biračkom mjestu glasaju.
Operateru je potrebno saopštiti lične podatke: ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja, ili jedinstveni matični broj.
MUP je najavio i prilagođen rad Filijale za građanska stanja i lične isprave Zeta, kako bi građani mogli blagovremeno preuzeti lična dokumenta:
- subota, 13. decembar: od 7 do 15 časova
- nedjelja, 14. decembar (dan referenduma): od 7 do 20 časova
Iz Ministarstva poručuju da je cilj ovih mjera da se građanima Zete omogući nesmetano ostvarivanje biračkog prava.

Referendum u Zeti: MUP otvorio broj 19820 za provjeru upisa u birački spisak i biračkog mjesta

Tokom dvodnevne radne posjete Berlinu 17. i 18. decembra, premijer Milojko Spajić potpisaće sa njemačkim ministrom saobraćaja Patrikom Šniderom deklaraciju koja će omogućiti međusobno priznavanje vozačkih dozvola. Time će, nakon višegodišnjih pregovora, crnogorski građani moći da zamijene svoju dozvolu za njemačku bez polaganja ispita.
Spajić će boraviti u radnoj posjeti Saveznoj Republici Njemačkoj, 17-18. decembra 2025, najavili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kako su naveli u saopštenju, tokom posjete će predsjednik Spajić i Šnider potpisati Zajedničku deklaraciju o namjeri o procedurama za međusobno priznavanje vozačkih dozvola između Crne Gore i Savezne Republike Njemačke.
- Potpisivanjem navedene deklaracije će se riješiti pitanje koje je bilo u vrhu prioriteta 44. Vlade Crne Gore, te nakon višegodišnjih pregovora, biti kreirani uslovi za zamjenu crnogorskih vozačkih dozvola za njemačke vozačke dozvole, bez potrebe polaganja ispita na sticanje njemačke vozačke dozvole - kazali su iz tog Vladinog resora.
Posebno je, kako kažu, važno što se time finalizuju ogromni napori Vlade znaka olakšati rad i boravak državljanima Crne Gore, koji privremeno borave u SR Njemačkoj.
Predsjednik Vlade Spajić će imati sastanke sa članovima Odbora za evropske poslove u njemačkom Bundestagu i savjetnikom njemačkog kancelara Fridriha Merca za evropske poslove, gospodinom Mihaelom Klausom.
- Razgovori će biti prilika da se ukaže na napredak koji je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja EU, ali i izraze očekivanja da će Njemačka nastaviti da odlučno podržava evropski kurs Crne Gore, nedvosmisleno pruža evropskom i razvojnom putu naše zemlje - navodi se u saopštenju.
Tokom boravka u Berlinu Spajić će se sastati i sa predstavnicima Fondacije Konrad Adenauer.

Spajić putuje u Berlin: Potpisuje deklaraciju o priznavanju vozačkih dozvola sa Njemačkom

Poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) saopštio je da sve zakonodavne inicijative koje se odnose na socijalne mjere i imaju značajan fiskalni uticaj moraju biti prethodno usklađene sa Socijalnim savjetom, kao nadležnim i zakonski definisanim tijelom za javne politike u ovoj oblasti.
U tom kontekstu, iz PES-a očekuju da se i Predlog zakona o godišnjem dodatku, čiji je inicijator potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, najprije uputi na razmatranje Socijalnom savjetu.
- Taj postupak je ranije uspostavljena praksa, posebno u okviru izrade programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a dodatni razlog za poštovanje te procedure jeste činjenica da je potpredsjednik Vlade Đeljošaj i sam član Savjeta - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz poslaničkog kluba PES-a dodaju da, pored usaglašavanja sa Socijalnim savjetom, predlagač mora jasno definisati i obezbijediti održivost mjere, uključujući i njenu prihodnu stranu.
- Nakon što potpredsjednik Vlade uskladi svoju inicijativu sa Socijalnim savjetom, te predloži i obezbijedi održivost i prihodnu stranu planirane mjere, poslanički klub PES-a će sa posebnim uvažavanjem razmotriti njegov predlog i predlog poslanika u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

PES poručuje Đeljošaju: Uskladiti inicijativu o godišnjem dodatku sa Socijalnim savjetom i jasno definisati prihodnu stranu mjere

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>