Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) formiralo je predmet zbog sumnji i navoda da je nastavnik fizičkog vaspitanja i kulture iz Osnovne škole „Branko Božović“ seksualno uznemiravao đake.
To je Portalu ETV potvrdio rukovodilac ODT-a Duško Milanović.
On nam je rekao da je ovaj predmet u postupku izviđaja.
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija nijesu odgovorili na pitanje Portala ETV je li ovaj nastavnik suspendovan.
To pitanje je ignorisala i direktorica škole Biljana Stamatović. Ona do objave ovog teksta nije odgovarala na pozive i poruku Portala ETV.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ODT provjerava je li nastavnik fizičkog iz OŠ „Branko Božović“ seksualno uznemiravao đake

Predstava “Smrt i djevojka” Ariela Dorfmana u režiji Gorana Bulajića, biće izvedena u petak 11. aprila na Sceni Studio u 20 sati.
Scenografkinja predstave je Anka Gardašević, kostimografkinja Jelena Đukanović, a izvršna producentkinja Janja Ražnatović.
U predstavi igraju: Julija Milačić Petrović Njegoš, Miloš Pejović i Aleksandar Radulović.
Ovaj politički triler napisan je nakon dugog perioda diktature, u vrijeme uspostavljanja demokratije u Čileu. Govori o etičkim dilemama, nasilju i zločinima. &nbsp;
Centralna figura je žena Paulina Salas koju su u pređašnjem režimu mučili kao političku zatvorenicu u jednoj južnoameričkoj zemlji. Njen kompleksan lik intimno se ne miri sa birokratskim rješenjima, a sudbina joj nameće priliku da se osveti čovjeku za kog vjeruje da je deset godina ranije bio njen mučitelj. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta www.cnp.me, dok se publika o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i Viber kanala.

CNP: “Smrt i djevojka” na Sceni Studio

Austrijska ministarka za evropska pitanja Klaudija Plakolm, članica Austrijske narodne partije (ÖVP), zahtijevala je da se ubrza proširenje Evropske unije.&nbsp;
- Na Zapadnom Balkanu moraju konačno da uslijede konkretni koraci koji će biti osjetni za stanovništvo - rekla je ona u intervjuu za APA.
Ona se nada da će EU primiti prve kandidate za članstvo „u narednih nekoliko godina“, a najkasnije do 2030. godine. S obzirom na agresivnu trgovinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, ona smatra da Evropa mora „sama da preuzme inicijativu“, umjesto da se samo nada.
Plakolm ističe da se „više od 20 godina priča o Zapadnom Balkanu, ali bez značajnog napretka, jer najčešće susjedne zemlje koče proces“. U tom kontekstu, otvorena je za mogućnost ograničavanja prava veta unutar EU.
- Bilo bi korisnije kada bismo mogli neke korake da preduzmemo brže, a da se tek na kraju procesa ponovo vratimo na jednoglasnost. Ali i dalje smatram da je važno da u ključnim pitanjima pronađemo saglasnost i vodimo dijalog - rekla je ona.
EU rizikuje da izgubi kredibilitet na Zapadnom Balkanu, upozorava ministarka.
- Postoji opasnost da, ako propustimo evropsku integraciju, Zapadni Balkan postane igračka drugih globalnih sila - rekla je, vjerovatno aludirajući na uticaj Rusije i Kine.
- Osjeća se, posebno kada se osvrnemo na demonstracije u Srbiji, da je stanovništvo više nego ikada spremno za reforme, za evropske integracije i da su mu sada konačno potrebna konkretna poboljšanja. Vidi se da to podržavaju i mladi ljudi, studenti koji izlaze na ulice i imaju zahtjeve za političare - objasnila je tridesetogodišnja ministarka za Evropu, integracije i porodicu.
Plakolm se zalaže za „postepenu integraciju“ naprednijih kandidata u EU, kroz uključivanje u EU programe.
- Već sada možemo da idemo korak po korak i širimo, ili pokrećemo evropske programe u zemljama koje su već na dobrom putu - rekla je ona.
Zemlje koje smatra najnaprednijima su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Na pitanje da li bi one mogle postati članice do 2030, odgovorila je: „Nadam se, to bih voljela.“
Za status kandidata Ukrajine kaže da je to bila geopolitička odluka.
- Jasno je da podržavamo Ukrajinu kao Austrija i kao EU, jer je 24. februara 2022. napadnuta zemlja na evropskom tlu. A bliže približavanje našim evropskim principima, našim vrednostima može biti samo od koristi. Ali čak i ako se rat za agresiju Rusije uskoro završi, Ukrajina neće biti spremna da postane članica Evropske unije preko noći - kazala je austrijska ministarka. Ona je podsjetila da je proces za neke zemlje trajao i više od 20 godina.
- U tom pogledu, Zapadni Balkan je daleko ispred Ukrajine - istakla je ona.
Na prijedlog o članstvu Kanade u EU, koji je predložio bivši njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel, oštri protivnik Trampovih ideja o aneksiji, Plakolm nije reagovala pozitivno.
- Već ima dovoljno kandidata koji čekaju - kazala je ona.&nbsp;
Međutim, smatra da EU treba da ojača svoje međunarodne partnerske odnose – i sa Kanadom.
Govoreći o aktuelnim globalnim turbulencijama, koje su, između ostalog, izazvane Trampovom trgovinskom politikom, Plakolm je pozvala na jačanje evropskog samopouzdanja.
- Važno je da se Evropa ne povuče, da jačamo stratešku suverenost, da ne zavisimo od milosti drugih i da budemo viđeni kao snažan globalni igrač, a ne kao pijun - dodala je ona.
EU je uporedila sa „starim brodom koji stoji na moru i čeka povoljan vjetar“, dodajući da „možemo i sami da okrenemo jedra kako bismo iskoristili vjetar“.
Po pitanju trgovinskog sporazuma sa državama Mercosura, kaže da još ima prostora za razgovore, posebno zbog zabrinutosti koje dijele i druge EU zemlje.&nbsp;
- Austrija nije usamljena. Treba da pronađemo pametnu sredinu koja će omogućiti pristup novom tržištu za našu industriju, posebno auto-industriju. Dva od tri eura u Austriji se zarađuju izvozom - dodala je ona.
Plakolm pozdravlja plan Evropske komisije za jačanje evropske odbrane (ReArm Europe/Readiness 2030).
- Drago mi je što preuzimamo odgovornost da se sami ojačamo, posebno po pitanju odbrane. Austrija će, u skladu sa svojim ustavom, iskoristiti sve dostupne mogućnosti, posebno finansijske - istakla je ona.
Govoreći o budžetu EU nakon 2027, podvukla je da će Austrija, koja se trenutno bori sa visokim budžetskim deficitom, nastaviti da se zalaže za štedljiv pristup.
- Naša pozicija ostaje nepromijenjena jer će i naš status neto doprinosioca Evropskoj uniji takođe ostati nepromijenjen. Stoga se, naravno, zalažemo za pažljivo i razborito korišćenje finansijskih resursa Evropske unije. Postojao bi određeni potencijal za efikasnost i uštede kada bismo se manje gubili u detaljima i sitnicama. Dakle, višegodišnji finansijski okvir treba da odražava i to što se mi bavimo velikim pitanjima, odbranom i bezbjednosti konkurentnosti - kazala je ona.
Na pitanje da li bi EU mogla finansirati i planirani evropski protivvazdušni štit (Sky Shield), odgovorila je: „Takve stvari možemo svakako razmotriti.“
Ministarka se uzdržala od oštre kritike mađarskog blokiranja odluka EU, tvrdeći da je dijalog ono što je činilo Evropu snažnom.
Na pitanje da li podržava anti-EU retoriku Viktora Orbana, odgovorila je: „Ne. I ovim pitanjima se bavimo sasvim jasno. Ali vjerujem da uskraćivanje dijaloga zapravo samo jača poziciju jedne države članice.“
O namjeri Mađarske da napusti Međunarodni krivični sud rekla je da to mora da se poštuje, jer svaka zemlja odlučuje za sebe, i navela da neke velike demokratije poput SAD i Izraela nisu članice tog suda.
Kada je riječ o velikim digitalnim platformama poput TikToka, Plakolm traži strožu regulaciju od strane EU.
- Imamo pravni okvir – Digital Services Act, taj okvir mora da funkcioniše. Moramo imati mogućnost da tražimo posljedice za platforme koje ne žele da sarađuju i ne brišu radikalne, antidemokratske i ekstremističke sadržaje - rekla je ona.
Zabrana bi, kaže, trebalo da bude krajnja mjera, jer bi se u suprotnom problem samo preselio na druge kanale.

Austrijska ministarka: Najnaprednije Crna Gora, S. Makedonija i Albanija, voljela bih da uđu u EU do 2030.

Pad berze, uzbuna u američkoj biznis zajednici i unutrašnji sukobi u timu predsjednika Donalda Trampa doveli su do privremenog odgađanja uvođenja carina na robu iz Evropske unije, kazala je novinarka Biljana Jovićević gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
- Svi stručnjaci su manje-više saglasni u tome, uključujući i oko 80 posto američke biznis zajednice, da ovo što radi Tramp će vrlo brzo proizvesti i recesiju i inflaciju u samim SAD-a, a domino efekat od svega toga, od najsnažnije ekonomije na svijetu svakako će se preliti i na ostatak svijeta - istakla je Jovićević.
Ona navodi da je američki predsjednik, uprkos pritiscima, odlučio dodatno povećati carine na robu iz Kine sa 104 na 125 posto, dok je za ostale zemlje, uključujući i države članice EU, odlučio da „pauzira” carine na 90 dana.
- Sve zemlje Evropske unije donijele su danas odluku, izuzimajući Mađarsku, jer gospodin Orban je tradicionalni Trampov saveznik, a sve ostale zemlje su podržale recipročno uvođenje carina od 25 posto. Te carine bi, kako su procijenili stručnjaci za ekonomiju, gađale direktno oko 21 milijardu američke robe, i to robe, što je vrlo zanimljivo, koja se proizvodi u republikanskim državama, riječ je bilo o poljopriprednim proizvodima.- kazala je Jovićević.
Govoreći o tenzijama koje su dodatno destabilizovale Trampov tim, Jovićević naglašava da se radi o ozbiljnom ekonomskom i političkom sukobu.
- Izuzetno opasan trgovinski rat koji je predsjednik SAD-a uveo kao mjeru razračunavanja sa državama za koje on smatra, ali prije svega se to odnosi na Kinu, da su nefer i nepošteno se odnose prema SAD-u, je mogao izazvati, a svi stručnjaci su manje više saglasni u tome, uključujući i oko 80 posto američke biznis zajednice, da ovo što radi će vrlo brzo proizvesti i recesiju i inflaciju u samim SAD, a domino efekat od svega toga od najsnažnije ekonomije na svijetu svakako će se preliti i na ostatak svijeta – ponovila je Jovićević.
Komentarišući dešavanja u Bijeloj kući, Jovićević navodi kako je ekonomski tim predsjednika SAD-a podijeljen, a spor između Ilona Maska i savjetnika Pitera Navara dodatno komplikuje situaciju.
-Teško je ekonomistima da shvate logiku Trampovih postupaka,” objašnjava Jovićević, „a sukob dva glavna ekonomska savjetnika američkog predsjednika, Ilona Maska i Piter Navaro, predsjednikov savjetnik, kako podsjeća, za ekonomske odnose, dodatno je eskalirao - 
Podsjeća i da je Navaro ranije bio osuđen zbog uloge u događajima od 6. januara 2021. godine, ali da su svi učesnici tih događaja naknadno amnestirani.
- U svakom slučaju, znamo da su se Mask i Navaro žestoko konfrontirali. Ilon Mask je dao intervju evropskim medijima sinoć i rekao da se nada da ovo što predsjednik radi neće poremetiti odnose EU sa SAD. On je čak rekao da želi da vidi Evropsku uniju i SAD kao jedinstveno tržište i saradnju - ističe Jovićević.
Maskova izjava, dodaje, dolazi u kontekstu velikih izazova za Teslu i njegovu ulogu u Trampovoj administraciji.
- Naravno, on to govori zbog ozbiljnih problema u kojima se našao. Vi znate da je zbog preduzimanja te para-državne funkcije koju mu je američki predsjednik dao, takozvani DOGE, jer najveći dio američke javnosti, uključujući i birače samog predsjednika Trampa, onu takozvanu MAGU, oni su počeli da se bune. Vi ste vidjeli jedan talas paljenja Teslinih automobila, bijes i nezadovoljstvo iskazivano na tome. Onda je predsjednik Tramp pokušao da ga spašava zajedno sa svojim medijima – vidjeli ste da je ispred Bijele kuće doveo čitavu seriju Teslinih automobila i mediji su nagovarali građane da treba da kupuju Tesline automobile, a prethodno je opšte poznato da republikansko izborno tijelo nijesu bili oni koji kupuju Tesline automobile, to je bilo osviješćeno demokratsko biračko tijelo – zaključila je Jovićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9rw_ZwMDCTc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovićević: Pad berze alarm za biznis zajednicu, sukobi u Trampovom timu odgodili uvođenje carina na robu iz EU

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da privremeno obustavi visoke carine za desetak zemalja predstavlja važan korak ka stabilizaciji globalne ekonomije, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Fon der Lajen, koja predvodi izvršno tijelo Evropske unije, izjavila je da Unija ostaje posvećena konstruktivnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, s ciljem postizanja “nesmetane i obostrano korisne trgovine”.
- Jasni i predvidivi uslovi su ključni za funkcionisanje trgovine i lanaca snabdijevanja - poručila je putem platforme X.
Carine su porezi koji štete samo preduzećima i potrošačima, dodala je.
- Zato sam dosljedno zagovarala sporazum o nultim carinama između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država - istakla je.
Tramp je prošle sedmice najavio uvođenje opšte carine od 20 odsto na uvoz iz EU, u sklopu svojih globalnih “recipročnih” mjera protiv brojnih zemalja.
U iznenadnom preokretu, Tramp je juče rekao da će privremeno sniziti carine koje je uveo, dok istovremeno pojačava pritisak na Kinu, što je izazvalo poremećaje na svjetskim berzama.
Trampova najava, međutim, ne odnosi se na već uvedene carine na automobile, čelik i aluminijum. EU će naredne sedmice uvesti prve protivmjere na te nove namete.
Fon der Lajen nije spominjala te protivmjere u svojoj izjavi.
- U isto vrijeme, Evropa nastavlja s naporima na diversifikaciji svojih trgovinskih partnerstava, sarađujući sa zemljama koje čine 87 odsto globalne trgovine i dijele našu posvećenost slobodnoj i otvorenoj razmjeni roba, usluga i ideja- dodala je.
Takođe je navela da Evropa intenzivira rad na uklanjanju prepreka unutar jedinstvenog tržišta.
- Ova kriza je jasno pokazala jednu stvar: u vremenima neizvjesnosti, jedinstveno tržište je naša sidro stabilnosti i otpornosti - zaključila je Ursula fon der Lajen.

Fon der Lajen: Trampovo odlaganje carina pomoći će stabilizaciji ekonomije

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: osnovna-skola-branko-bozovic

ODT provjerava je li nastavnik fizičkog iz OŠ „Branko Božović“ seksualno uznemiravao đake

CNP: “Smrt i djevojka” na Sceni Studio

Austrijska ministarka: Najnaprednije Crna Gora, S. Makedonija i Albanija, voljela bih da uđu u EU do 2030.

Jovićević: Pad berze alarm za biznis zajednicu, sukobi u Trampovom timu odgodili uvođenje carina na robu iz EU

Fon der Lajen: Trampovo odlaganje carina pomoći će stabilizaciji ekonomije

PRATITE TVe UŽIVO