Američke snage su tokom početne faze operacije "Epski bijes" pogodile ratni brod klase Jamaran iranske mornarice, a američko Centralno zapovjedništvo izjavilo je da brod tone na molu u Čah Baharu u Omanskom zalivu.
U izjavi, CENTCOM je rekao da je brod pogođen u sklopu koordiniranih napada koji su započeli 28. februara, a usmjereni su bili na iransku vojnu infrastrukturu, uključujući zapovjedne i kontrolne objekte, protivvazdušnnu odbranu, mjesta za lansiranje projektila i dronova te vojne aerodrome, prenose Nezavisne.
Zapovjedništvo je opisalo brod kao korvetu klase Jamaran.&nbsp;
<h2>Klasa Jamaran</h2>
Klasa Jamaran, poznata i kao klasa Moudge, ima istisninu od oko 1.500 tona i opremljena je za protivpovršinsku, protivvazdušnu i protivpodmorničku borbu. Vodeći brod klase ušao je u službu 2010. godine i među najsposobnijim je domaćim površinskim borbenim brodovima u iranskoj floti.
CENTCOM je izjavio da su se nakon početnog talasa napada američke i partnerske snage odbranile od onoga što je opisalo kao stotine iranskih napada projektilima i dronovima.&nbsp;
<h2>Nema više detalja</h2>
Navedeno je da nema izvještaja o američkim žrtvama, te da je šteta na američkim instalacijama minimalna.
Objava CENTCOM-a na društvenim mrežama prikazala je sliku koja identifikuje brod klase Jamaran i njegovu prijavljenu lokaciju u jugoistočnom Iranu.&nbsp;
Zapovjedništvo nije odmah pružilo dalje detalje o obimu štete osim što je navelo da brod tone, prenosi "UKdefenceJournal".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CENTCOM: Pogođen iranski ratni brod

Sjedinjene Američke Države i Izrael nijesu započeli ovu operaciju zbog ekonomskih ili geopolitičkih interesa, već zato što je svijet u opasnosti, naveo je u autorskom tekstu Jair Lapid, 14. premijer Izraela i trenutno lider opozicije.&nbsp;
Lapid je, povodom izraelsko-američkog napada na Iran, napisaoautorski tekst za The Economist.
- Ove redove pišem iz skloništa u svojoj kući. Sa mnom su supruga, kćerka i trojica mladih pripadnika obezbjeđenja koji su pomalo posramljeni cijelom situacijom. Ovo nije lak trenutak. Niko ne voli da mu život bude ugrožen. Ali, kao i ogromna većina izraelskih građana, vjerujem da je ovo nužno - naveo je Lapid u autorskom tekstu.
Ono što se odigralo proteklih dana predstavlja, navodi on, rijetkost u sukobima 21. vijeka: "pravedan rat".&nbsp;
- Rat u kojem postoji moralna jasnoća između dobra i zla. Sjedinjene Američke Države i Izrael nijesu započeli ovu operaciju zbog ekonomskih ili geopolitičkih interesa, već zato što je svijet u opasnosti - ocijenio je Lapid.
Prema njegovim riječima, ako iranski režim uspije da razvije nuklearno oružje, na čemu aktivno radi, svijet je u opasnosti.&nbsp;
- Ako nastavi da unapređuje svoj program balističkih projektila, Izrael i svaka druga zemlja na Bliskom istoku su u opasnosti. Ako ajatolasi ostanu na vlasti u Teheranu, građani Irana su u opasnosti - istakao je on.
Vladavina ajatolasa, kaže Lapid, nije „vlada“ u uobičajenom smislu te riječi. To je, smatra on, teroristička organizacija koja je otela državu.&nbsp;
- Svi koji su u protekla 24 sata pitali zašto iranski nuklearni program opravdava rat postavljaju pogrešno pitanje. Pravo pitanje glasi: šta bi se dogodilo da je Al-Qaeda 11. septembra 2001. posjedovala nuklearno oružje? Da li bi ga upotrijebila protiv Amerike i Izraela? Odgovor je jednostavan: naravno da bi - stava je on.
Po istoj logici, navodi Lapid, ako Iran dođe do nuklearnog oružja, upotrijebiće ga. Podsjeća da je Iran već koristio balističke projektile, i to ne samo protiv Izraela.&nbsp;
- Takva je priroda tog režima; takvi su njegovi ciljevi - dodao je on.
Izrael je, kaže, stalno u političkoj oluji.&nbsp;
- U toj oluji sam s pravom stekao reputaciju „Netanjahuovog najžešćeg političkog rivala“. Oštro sam kritikovao način na koji su vođeni pojedini segmenti operacija u Gazi, kao i način na koji vlada Benjamin Netanjahu nije obuzdala nasilje doseljenika na Zapadnoj obali. Ipak, kada je riječ o ovoj vojnoj kampanji, stojim iza vlade i iza operacije u Iranu. Zašto? Zato što ovo nije političko pitanje – ovo je pitanje opstanka - kazao je Lapid.
Poručio je da je cijeli Izrael ujedinjen pred iranskom prijetnjom, iza svojih vojnika i pilota i u zahvalnosti predsjedniku Donaldu Trampu na, kako kaže, rijetkom liderstvu i hrabrosti koju je pokazao.&nbsp;
- Po ovom pitanju nema opozicije ni koalicije. U svim godinama koje sam proveo u politici ne sjećam se takvog konsenzusa - kazao je Lapid.
Kako je naveo, bilo je jasno, kao i svima uključenima, da Iranci nijesu pregovarali u dobroj vjeri u Omanu i Ženevi.&nbsp;
- Kupovali su vrijeme kako bi obogaćivali uranijum i razvijali balističke projektile. Slali su svoje terorističke posrednike – od Iraka do Libana, od Sudana do Gaze – da šire haos, terorizam i smrt širom Bliskog istoka. Istovremeno su nastavili da guše i ubijaju sopstveni narod. Brutalnost s kojom je režim postupao prema mladim Irancima koji su tražili samo slobodu i osnovna prava nije samo potresna; ona otkriva karakter nasilnih vođa u Teheranu. Režim koji ne oklijeva da ubije desetine hiljada svojih građana, zašto bi oklijevao da ubije Amerikance, Izraelce ili umjerene muslimane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu - dodao je Lapid.
Takvi režimi, smatra on, uvijek prave istu grešku: "ne razumiju da demokratija nije slabost, već izvor snage".
- Budući da sami poznaju samo prijetnje i brutalnost, vjeruju da će ih stalno zastrašivanje zaštititi od suočavanja. Umjesto toga, probudili su najveću vojnu silu koju je čovječanstvo ikada poznavalo - kazao je on.
Ističe da je ta sila sebi postavila teške, ali ostvarive ciljeve.&nbsp;
- Amerika i Izrael učiniće ono što je potrebno: osigurati da Iran ne posjeduje nuklearno oružje niti balističke projektile i lansirne sisteme. Takođe je potrebno zadati udarac Revolucionarnoj gardi i miliciji Basidž kako bi se spriječilo dalje ugnjetavanje iranskog naroda - naglasio je Lapid.
Ipak, konstatuje da pitanje opstanka ovog režima terora ne zavisi samo od Amerike i Izraela. Eliminacija „vrhovnog vođe“ Alija Hamneija, smatra Lapid, nije samo opravdana, "kao što priliči diktatoru odgovornom za smrt – već bi mogla biti trenutak kada iranski narod pronađe snagu da promijeni svoju sudbinu".&nbsp;
- Iranska omladina pokazala je izuzetnu hrabrost kada je izašla na ulice u januaru. Ostaje da se vidi hoće li iznjedriti vlastitog Nelsona Mandelu ili Leha Valensu koji će ih povesti ka slobodi - naglasio je on.
Lapid je kazao da svi imaju gorka sjećanja na pokušaje nametanja vlada i sistema spolja. To, kako navodi, uspijeva samo kada autentičan i jasan glas za slobodu dolazi iz samog naroda.
- U prvim satima rata poslao sam poruku na persijskom jeziku iranskom narodu: „Narode Irana, vi nijeste naši neprijatelji. Vaše proteste pratili smo sa divljenjem i poštovanjem. Stojimo uz vas protiv ovog zlog režima – režima koji je donio samo smrt i razaranje vašoj zemlji i cijelom regionu. Kada se ovaj rat završi i ovaj režim nestane, molićemo se za mir između naših istorijskih naroda i za početak nove ere na Bliskom istoku.“ Za dobrobit iranskog naroda, nadam se da će pronaći snagu da promijeni sopstvenu sudbinu. Ako to učine, pronaći će ispruženu ruku Izraela za mir - poručio je Lapid.

Bivši premijer Izraela: Konačno jedan pravedan rat

Fudbaleri Budućnosti i Dečića igrali su na Gradskom stadionu 0:0, u derbiju 22. kola Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige.
Pobjednika nije bilo ni u duelu Jezera i Sutjeske, koji su u Beranama igrali 1:1.
Plavski tim poveo je golom Milivoja Raičevića u devetoj sekundi utakmice.
To je najbrži gol u istoriji Crnogorske fudbalske lige.
Izjednačio je i postavio konačan rezultat Andrija Ražnatović u 26. mnutu.
Ubjedljiv trijumf upisao je Mornar, koji je u Baru savladao Mladost 3:0 i izjednačio se sa Dečićem na drugoj poziciji.
Barski tim do desetog trijumfa došao je golovima Balše Sekulića u 48. i 78. i Demira Škrijelja u 70. minutu.
U derbiju začelja, Jedinstvo je u Kotoru savladalo Bokelj 4:1 i prekinulo seriju od 13 mečeva bez pobjede.
Vođstvo domaćinu donio je Šaleta Kordić u 14. minutu.
Poravnao je Miloš Nikolić u 30, a potpuni preokret donio je Luka Estabio Triveli u 45. minutu.
Na 3:1 povisio je Žarko Korać u 56, a konačan rezultat postavio je Viktor Ugo Koeljo Vijeira u 85. minutu.
Pred svojim navijačima slavio je Petrovac protiv Arsenala 1:0, &nbsp;a odlučujući pogodak postigao je Marko Kordić u 77. minutu iz jedanaesterca.
Sutjeska je vodeća na tabeli sa 40 bodova i ima četiri više od Mornara i Dečića.
Na četvrtom mjestu je Perovac sa 32, dok bod manje ima petoplasirani Mornar.

Budućnost i Dečić bez golova, Mornar ubjedljiv protiv Mladosti

Rusija je lansirala više od 34.000 projektila na Ukrajinu tokom tri zimska mjeseca, izjavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Ukrajinci žive pod hiljadama napada Rusije koja koristi razne vrste oružja. Samo u posljednjoj nedelji, Rusija je koristila više od 1.720 jurišnih dronova, skoro 1.300 vođenih avio-bombi i više od 100 raketa različitih tipova protiv Ukrajine - napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Predsjednik Ukrajine je rekao da su tokom tri zimska mjeseca, ruske snage ispalile više od 14.670 vođenih bombi, 738 raketa i skoro 19.000 jurišnih dronova, uglavnom aviona tipa Šahed rusko-iranskog dizajna, ističući da te iste dronove sada koristi Iran na Bliskom istoku.
- Protiv zla se mora boriti svuda u svijetu. Kada Sjedinjene Američke Države i njihovi partneri pokažu dovoljnu odlučnost, čak će i najkrvoločniji diktatori na kraju biti pozvani na odgovornost za svoje zločine - zaključio je ukrajinski predsjednik.

Zelenski: Rusija lansirala više od 34.000 projektila na Ukrajinu tokom tri mjeseca

Postoje realna očekivanja da će naredne sedmice Evropska unija (EU) ukinuti sve mjere prema Kosovu, a konačna odluka bi mogla da se donese u ponedjeljak, nezvanično najavljuju izvori iz Brisela.
Radio-televizija Kosova (RTK) najavljuje, pozivajući se na nezvanične izvore, da su na nivou Evropske komisije završene sve procedure odlučivanja koje spadaju u nadležnost ove institucije.
Ostalo je samo održavanje sastanka predstavnika država članica EU zaduženih za pitanja regiona.
Na tom sastanku, koji se očekuje da bude održan u ponedjeljak, trebalo bi da se odobri ukidanje svih mjera prema Kosovu.
Mjere su uvedene 23. juna 2023. godine.
Godinu dana kasnije, bivši šef evropske diplomatije Žozep Borelj preporučio je njihovo ukidanje, ali je bilo potrebno više od 18 mjeseci da se odluka formalizuje.
U međuvremenu je blokirano više od 400 miliona eura evropske finansijske pomoći, krajem 2025. godine ukinuta je polovina tih finansijskih mjera, a sada preostaje da se odblokira i ostatak.
U okviru kaznenih mjera bilo je uključeno i suspendovanje bilateralnih sastanaka evropskih zvaničnika sa predstavnicima Vlade Kosova, osim u slučajevima kada su organizovani sastanci regionalnog karaktera.

EU naredne sedmice ukida mjere prema Kosovu

Društvo

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Politika

Skandal: Investitor tvrdi da mu ministar Krapović ne dozvoljava gradnju u Budvi

Hronika

Medenica iznijela niz optužbi na račun GST: Novović učestvovao u distribuciji narkotika u iznajmljenom stanu ispod Ljubovića

Tag: operacija-epski-bijes

CENTCOM: Pogođen iranski ratni brod

Bivši premijer Izraela: Konačno jedan pravedan rat

Budućnost i Dečić bez golova, Mornar ubjedljiv protiv Mladosti

Zelenski: Rusija lansirala više od 34.000 projektila na Ukrajinu tokom tri mjeseca

EU naredne sedmice ukida mjere prema Kosovu

PRATITE TVe UŽIVO