Stejt department je ove nedjelje prekinuo inicijativu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koja je uložila stotine miliona dolara da pomogne u obnavljanju energetske mreže Ukrajine od napada ruske vojske, potvrdila su dva zvaničnika USAID-a koji rade u misiji te agencije u Ukrajini.
- To značajno potkopava sposobnosti ove administracije da pregovara o prekidu vatre, a Rusiji bi to signaliziralo da nas nije briga za Ukrajinu ili naše prošle investicije - rekao je za NBC News jedan zvaničnik USAID-a uključen u ukrajinsku misiju.
Zvaničnik je kazao da „Rusija vodi dvostrani rat u Ukrajini, vojni ali i ekonomski“.
- Oni pokušavaju da slome ekonomiju, ali USAID je odigrao centralnu ulogu u pomaganju da bude otporna, (uključujući) jačanje energetske mreže… Pružili smo ogromnu podršku ukrajinskoj vladi da izbjegne makroekonomsku krizu - kazao je zvaničnik USAID-a.
Pored okončanja projekta energetske bezbjednosti Ukrajine, USAID takođe dramatično smanjuje svoje prisustvo u Ukrajini.
Prije najnovijih poteza Trampove administracije, 64 američka vladina službenika i izvođača radili su na terenu u Ukrajini za tu agenciju, a sada je predviđeno da samo osam od njih ostane u Ukrajini.
Dvojica zvaničnika su upozorila da je povlačenje USAID-a iz Ukrajine ostavilo energetsku mrežu te zemlje ranjivom u sredini zime, jer je i dalje pod napadima ruskih projektila. Oba zvaničnika su istakla da USAID igra glavnu ulogu u obezbjeđivanju da se finansijska pomoć koja je pružena Ukrajini potroši za namjene za koje je data.
Na osnovu dokumenta do kojeg je došao NBC News, Stejt department je naredio i prekid programa fokusiranog na „aktivnost reforme finansijskog sektora“ u Ukrajini.
- Nećemo imati kontrolu kuda je ovaj novac otišao u posljednjih nekoliko godina - rekao je jedan od zvaničnika.
Zvaničnici su rekli i da USAID-ov Biro za Evropu i Evroaziju, koji nadgleda misiju u Ukrajini, ima 115 zaposlenih u Vašingtonu, a da je osoblju biroa rečeno da će taj broj biti smanjen na 29 zaposlenih koji će ostati aktivni.
Portparol Stejt departmenta nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, navodi NBC.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stejt department ukida podršku obnove energentske mreže Ukrajine

Crna Gora ne mora da brine za budućnost dokumentarnog filma, jer sve više mladih autora njeguje ovu formu koja, iako ne mijenja stvarnost, uspijeva da je proziva, potkazuje, pa i stavlja na optuženičku klupu, sve zadržavajući društvenu odgovornost. To je ocijenio selektor selekcije dokumentarnog filma, reditelj Vladimir Perović, koji je kazao da i ovogodišnja selekcija u okviru 38. Filmskog festivala u Herceg Novom ponovo potvrđuje da je ključna riječ – kvalitet.
- Možda ta riječ zvuči izlizano, ali ona podrazumijeva da dokumentarni film nađe pravu srazmjeru između aktuelnosti sadržaja, njegove društvene relevantnosti, promišljenosti... i forme u koju ga je autor upakovao - kazao je Perović u izjavi za PR Centar.
Selekcija dokumentarnog filma u okviru FFHN trajeće od 24. do 28. avgusta, a početak projekcija zakazan je svake večeri za 21 čas u bašti Kuće nobelovca Iva Andrića, koja se već nekoliko godina unazad pokazala kao sjajan ambijent za uživanje u dokumentarnim filmovima i druženje sa autorima.
Tokom pet dana biće prikazana 22 filma autora iz cijelog svijeta, od kojih 21 u takmičarskoj selekciji, i jedna specijalna projekcija – „Stanić, stoljeće“ reditelja Andra Martinovića, film o jednom od najvećih crnogorskih slikara, Voju Staniću, koji je Herceg Novi birao za svoj dom
Perović je da pojasnio da aktuelnost sama po sebi nije dovoljna da bi film bio uvršten u selekciju.
- Može biti ne znam kako važan događaj na svijetu, ako je oslikan samo reporterski, ako je urađen na način koji bi mogla da uradi nadzorna kamera ili slučajno upaljena, izgubljena kamera, to nije za naš festival - naveo je Perović.
Prema njegovim riječima, festival koji on selektuje prati pravac modernog dokumentarizma, onaj koji uvijek uključuje umjetničku dimenziju, pojašnjavajući da forma nosi jednaku težinu kao i sam sadržaj.
Podsjetio je da je tokom ranijih godina u okviru FFHN, kada bi se za to ukazala prilika, pravio tematske večeri, vezane uz određene motive – žene, planine, društvene turbulencije.
- Ove godine to nisam mogao uraditi, ali to ne znači da nema zajedničkih tema - dodao je Perović.
Kazao je da je jedna od najvidljivijih tema koja prožima ovogodišnju selekciju jeste nasilje.
- Od genocida izraelske države nad palestinskom populacijom, ali naravno ne iskazane direktno kroz razaranje i ubijanje, do „Muškog svijeta“ u Gruziji u kome dominacija tradicionalnih normi, nametnutih od muškaraca, a održavanih od žena, prosto steže jedinku da se ne osjeća slobodnom - naveo je Perović.
Ukazao je da zapaženo mjesto u selekciji zauzima i film jednog autora iz Srbije, koji na izuzetno moderan, a istovremeno težak način, promišlja rat koji mu je bio nametnut.
- Onda, recimo, nasilje nad ženama, gdje imamo dva zanimljiva filma. Naša autorka, sjajna Mateja Raičković, i slučajnost je htjela da se i jedna slovačka autorka bavi sličnim problemom, koji obje hrabro uspijevaju da artikulišu. Ima tu još tema koje se provlače..- &nbsp;naveo je Perović.
Ocijenio je da su ove godine mladi autori iz regiona pokazali visoku umjetničku i tematsku zrelost.
Pored Raičković, Perović ističe Aleksu Bujišića kao „novi glas crnogorskog dokumentarizma“, a ukazuje i na Zuka Garagića, mladog autora iz Bosne, koji studira u Americi.
Kazao je da su u selekciji i Ilir Hasanaj sa Kosova sa filmom Radnička krila, kao i David Lušićić iz Hrvatske koji na zanimljiv način promišlja brod Galeb, simbol nekadašnje Jugoslavije, i kroz njega daje fine reminiscencije na onu lijepu zemlju.
- Mladih autora je puno i ja s ponosom moram da kažem da Crna Gora, sem ovo dvoje koji su na ovogodišnjem festivalu, ima zaista još nekoliko vrijednih autora koji su ili već izgradili svoje ime u dokumentarnom prostoru ili ga grade sigurnim koracima - rekao je Perović.
Dokumentarni film je, kako je istakao, u posljednjih tridesetak godina dobio status koji mu pripada – priznanje da jeste umjetnost.
- On je to i bio, da se ne lažemo, još od Flahertyja, Vertova, Vigoa… Ali je žurnalizam preovladao, posebno u zapadnoj dokumentaristici, i stvar je do jedne mjere banalizovana - smatra Perović.
Uprkos tome, savremeni dokumentarizam, ili kako ga Perović naziva „kreativni dokumentarac“, nije izgubio svoju društvenu odgovornost.
- Nisu to premudrovanja umjetnička koja razumije troje ljudi, nego su direktna obraćanja društvu. Tu su prozivke, ili što bi Duško Kovačević rekao, potkazivanja društva – ukazivanja na određene negativnosti koje u njemu postoje - rekao je Perović.
Dokumentarni film, kako je pojasnio Perović, ne može da nudi rješenja, „ali postavljanjem milion pitanja i ukazivanjem na probleme, on budi društvenu svijest i poziva na akciju“.
- Ako jedan antiratni film probudi svijest u jednom čovjeku da to na šta je on natjeran (izuzimamo oslobodilačke ratove) nije dobro, da on ubija nekog živog stvora, taj dokumentarni film je postigao svoj cilj. Ako jedan ekološki film probudi svijest u jednom gledaocu da odnos prema prirodi ne može biti ovako divljački kako to čine korporacije, a bogami i građani, onda je naš cilj postignut, film je djelovao - naveo je Perović.
Istakao je da dokumentarac ne može da mijenja stvarnost, ali može da je „postavlja na optuženičku klupu“.
- Sa zadovoljstvom mogu da kažem da mlada generacija kreće da stvara i da gradi jedan divan prostor, uključuje se u veliko bratstvo dokumentarista i kreativnog dokumentarca. Mislim da Crna Gora za svoj dokumentarizam u budućnosti apsolutno ne mora da brine - zaključio je Perović&nbsp;
Takmičarski program dokumentarnog filma otvoriće u nedjelju, 24. avgusta ostvarenje „Vibracije iz Gaze“ palestinskog reditelja Rehaba Nazzala, „Selekcija Čilea“ italijanskog reditelja Giulia Pacinia, „Tramontana“ koju potpisuje španski reditelj Martí Madaula Esquirol, grčki film „9:30“ čiji autor je reditelj Constantine Venetopoulos i njemački „Zemlja muškaraca“ rediteljskog dua Mariam Bakacho Khatchvani i Teimuraz Chkhvimiani.
Dan kasnije, 25. avgusta pred publikom u bašti Kuće nobelovca biće: „Plavo“ - Ana Vijdea (Rumunija), „Radnička krila“ - Ilir Hasanaj (Kosovo), „Mjesto koje zovem dom“ - Parisa Aminolahi (Nizozemska), „Galeb“ - David Lušičić (Hrvatska) i „Samo ako beba zaplače“ - Shadab Farooq (Indija).
U utorak, 26. avgusta na programu su: „Autobiografija mog dijabetesa“ - Mathew Lancit (SAD), „Ritual“ - Mikhail Zheleznikov (Rusija, Izrael), „Izlaz kroz ludaru“ - Nikola Ilić (Srbija, Švajcarska), „Lavanda“ - Mateja Raičković (Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Mađarska).
Za srijedu, 27. avgusta pred publikom će biti još četiri ostvarenja: „Ispovijest“ - Rebeka Bizubova (Slovačka), „Hrabrost“ - Star Bazancir, &nbsp;Jasmina Pusök (Švedska), „Cvijeće stoji tiho, i svjedoči“ - Theo Panagopoulos, &nbsp;Scottish Doc (SAD, UK), „Ipak, ostaje“ - Arwa Aburawa, Turab Shah (Alžir).
Posljednje večeri programa selekcije dokumentarnog filma, 28. avgusta biće prikazani: „Šapat koji čujem“ – Aleksa Bujisić (Crna Gora), „Anatomija izgubljenog zvuka“ – Zuko Garagić (Bosna i Hercegovina, Češka, SAD), „Ljupki duet“ - Azar Mehrabi (Iran), i u vantakmičarskom dijelu programa – „Stanić, stoljeće“ – Andro Martinović (Crna Gora).
Žiri koji će odlučivati o nagradama u okviru takmičarske selekcije dokumentarnog filma čine: Barbara Orlič-Sčipula, organizatorka filmskih događaja i predavačica na Univerzitetu u Krakovu, Ajzak Najts-Vošborn, filmski stvaralac sa Novog Zelanda, Valentina Jusufhodžajeva, filmska producentkinja, direktorka Nacionalnog filmskog centra Moldavije i članica Evropske filmske akademije, Božidar Kalezić, reditelj i Marija Ivanović-Nikičević, novinarka i filmska kritičarka, članica Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana (FEDEORA).

Perović: Sve više mladih autora se bavi dokumentarnim filmom

Vlada Crne Gore je, a kako je to i najavio Portal ETV, raspisala javni poziv domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje države u međunarodnom arbitražnom postupku koji se vodi pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu. Ponude se mogu dostaviti do 3. septembra. &nbsp;Postupak je pokrenula švajcarska kompanija Tara Resources AG, putem renomirane advokatske kancelarije Boies Schiller Flexner LLP iz Londona. &nbsp;Tara Resources pokrenula je međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon što je Vlada prošle godine raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca. &nbsp;Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati odštetu od najmanje 300 miliona dolara.&nbsp;
Predmet arbitraže odnosi se na navodna kršenja prava stranog investitora u crnogorskom rudarskom sektoru.&nbsp;
<h2>Vlada traži iskusne arbitražne stručnjake</h2>
Ministarstvo energetike i rudarstva pozvalo je sve zainteresovane advokatske kancelarije sa dokazanim iskustvom u međunarodnim arbitražnim sporovima – naročito pred ICSID-om – da dostave ponude za zastupanje države Crne Gore.
Angažovani advokatski tim biće zadužen za kompletno pravno zastupanje u postupku, uključujući pripremu pravnih podnesaka, vođenje komunikacije sa arbitražnim tribunalom, zastupanje na usmenim raspravama, kao i strateško savjetovanje Vlade tokom čitavog procesa.
<h2>Strogi uslovi i ozbiljna konkurencija</h2>
Ponuda mora sadržati detaljne podatke o kancelariji i timu koji bi radio na predmetu, uključujući reference iz prethodnih arbitražnih slučajeva, finansijsku ponudu (fiksna cijena, satnica ili kombinovani model), kao i izjavu o nezavisnosti i nepostojanju sukoba interesa.
Crna Gora je prethodnih godina već bila strana u više međunarodnih sporova pred arbitražnim tribunalima, a nadležni navode da je odabir pravnog zastupnika u ovakvim postupcima od presudne važnosti za zaštitu državnih interesa i javnih finansija.

Crna Gora traži advokate za arbitražu u Vašingtonu: Pokrenut postupak potencijalno vrijedan više stotina miliona

Sindikalna organizacija Javnog servisa Radija i Televizije Crne Gore saopštila je da podržava pokušaje kolega iz Sindikata zaposlenih RTCG u pravcu izrade kolektivnog ugovora i nove sistematizacije, ali uz jasnu poruku da pregovori moraju biti vođeni zakonito i uz poštovanje radničkih prava.
- Pozdravljamo pokušaj kolega iz Sindikata zaposlenih RTCG, i želimo im napredak u kreiranju kolektivnog ugovora i sistematizacije koja će profesionalcima u RTCG omogućiti dostojanstven i pristojno plaćen rad - navodi se u saopštenju.
Oni ističu da osnovni zahtjevi zaposlenih nijesu nerealni, već podrazumijevaju makar prosječnu zaradu za novinare nakon pripravničkog staža, uz dodatke za godine iskustva, školsku spremu i radne rezultate.
- Da pojednostavimo, to bi značilo da običan novinar, kao medijski reprezent, nakon pripravničkog staža, mora imati makar prosječnu platu, naravno na to dodatke vezane za dodatne godine iskustva, školsku spremu i rezultate rada - preciziraju iz sindikalne organizacije.
Međutim, kritikuju trenutni menadžment RTCG, tvrdeći da već deset mjeseci opstruira pregovore, vodeći se, kako navode, nerazumnim prepirkama i delegirajući za pregovarače osobe koje su se do sada pokazale „nestručnim ili zlonamjernim“.
- Menadžment već skoro 10 mjeseci gnjavi pričama o nerazumnim prepirkama, da bi na kraju delegirao za pregovore iste osobe koje su do sada u pregovorima pokazale neznanje ili lošu namjeru. Jer predstavnici zapošljenih poslije insceniranih dijaloga sa rukovodstvom izvještavaju o neiskrenosti i lažnim namjerama osoba koje zastupaju generalnog, da obezbijede dostojne plate radnicima - navodi se.
Takođe, iz Sindikalne organizacije ukazuju na praksu da se zaposlenima šalju mejlovi sa predloženim koeficijentima zarada, dok se preko internih komunikacija od njih traži da se o tim prijedlozima izjašnjavaju.
- Paralelno, radnicima se šalju službeni mejlovi sa koeficijentima predloženim od strane menadžmenta, a rukovodioci sektora po Viber grupama insistiraju da zaposleni o njima daju svoje mišljenje. Kao da platna lista nije dokaz odnosa Borisa Raonića prema zaposlenim – navodi se u saopštenju.
Prema njihovim tvrdnjama, sve to je pokušaj da se stvori privid kako generalni direktor Boris Raonić uvažava mišljenja zaposlenih, uprkos odlukama sudova da je nezakonito izabran na tu poziciju.
- Na ovaj način se pokušava kreirati utisak da on uvažava mišljenje svakog radnika RTCG ponaosob, indirektno tražeći legitimitet za sebe kao generalnog direktora, uprkos višestrukim odlukama Sudova da je nelegalno na tom mjestu – dodaju.
U saopštenju se dalje navodi da se menadžment konstantno poziva na podršku Vlade, iako je, kako tvrde, posljednji zvanični stav izvršne vlasti bio da Raonićev tim svojom samovoljom i platama mimo zakona obesmišljava svaki kolektivni ugovor.
- Posebno jer ga pokušavaju zasnovati na nakaradnim sistematizacijama kojima je tandem Raonić - Drljević na rukovodeće, i nepotrebne rukovodeće, pozicije postavio osobe bez adekvatnog iskustva i znanja sa svega nekoliko godina radnog staža - piše u saopštenju.
Kao dodatni primjer, iz Sindikalne organizacije navode spornu raspodjelu stanova, u kojoj su, prema njihovim riječima, privilegovani kadrovi bliski menadžmentu, dok su dugogodišnji radnici zanemareni.
- Takvi su čak u vrhu rang liste za podjelu stanova, za razliku od profesionalaca koji su 3 decenije u RTCG. U tom haosu sada traže još jednu advokatsku kuću da razmatra žalbe za tu raspodjelu – ističu iz Sindikalne organizacije.
Zatražili su odgovore i u vezi sa dosadašnjim angažmanom advokata u tom procesu, postavljajući pitanje ko ga je izabrao, koliko je plaćen i na osnovu čega je izabran s obzirom na, kako kažu, „copy-paste“ odgovore koje je dobijao od zaposlenih.
- Opravdano sumnjamo, da će lukrativnu ‘resavsku školu’ dobiti još jedan od onih koji Drljevića i Raonića zastupaju u parnicama i krivičnim postupcima – dodaju.
Iz Sindikalne organizacije pozvali su sve relevantne institucije da ih upozore ukoliko su netačni u svojim navodima, te ponovili svoj stav da podržavaju kolektivne pregovore, ali ne pod aktuelnim rukovodstvom.
- Pozivamo sve relevantne institucije da nas upozore ako smo neprecizni u tvrdnjama. I ponavljamo: podržavamo sve pregovore sa jasnim ciljevima. Uvijek i samo po zakonima! Ali ne sa nelegalnim rukovodstvom – zaključuje se u saopštenju.

Sindikalna organizacija RTCG: Pregovori da, ali ne sa nelegalnim rukovodstvom

Ekipa Televizije E prošetala je ulicama Budve, metropole crnogorskog turizma, i pitala turiste, mahom mladiće i djevojke šta misle o ovogodišnjoj ponudi što se provoda u Budvi tiče i koliko im novaca po danu treba za ljetovanje ovdje.
- Ovdje je skuplje od Beograda, a Beograd je papren- je samo dio onog što smo čuli od turista koji vole da se provode u Budvi.
Šta vi mislite o turističkoj sezoni i da li biste nešto konkretno promijenili?
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM90M1To4lC%2F%3Figsh%3DbXpjZGd1djY3MmRn&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ekipa TV E pita turiste: Kakav je noćni provod u Budvi

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih &nbsp;poslova uputilo je protestnu notu crnogorskom Ministarstvu vanjskih &nbsp;poslova zbog znački koje je prije nekoliko dana predstavilo Ministarstvo &nbsp;odbrane Crne Gore, a koje su specijalno namijenjene posadi školskog &nbsp;broda "Jadran", saznaje nezvanično M portal. 

Ministarstvo &nbsp;odbrane i Vojska Crne Gore saopštili su da su značke izrađene "u znak &nbsp;poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima &nbsp;za našu državu", te da je "dizajn značke osmišljen je kako bi vizuelno &nbsp;izrazio identitet „Jadrana" i njegove posade.&nbsp;
U centralnom dijelu nalazi &nbsp;se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode &nbsp;i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je &nbsp;brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne &nbsp;Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim &nbsp;mornarskim motivom". 

M portal je poslao pitanja u vezi protestne note Hrvatske crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova i očekujemo njihov odgovor. 

Republika &nbsp;Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade &nbsp;Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića. 

Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. 

Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje &nbsp;obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo &nbsp;diplomatski predstavnik Crne Gore.

Tag: obnova-energetske-mreze

Stejt department ukida podršku obnove energentske mreže Ukrajine

Perović: Sve više mladih autora se bavi dokumentarnim filmom

Crna Gora traži advokate za arbitražu u Vašingtonu: Pokrenut postupak potencijalno vrijedan više stotina miliona

Sindikalna organizacija RTCG: Pregovori da, ali ne sa nelegalnim rukovodstvom

Ekipa TV E pita turiste: Kakav je noćni provod u Budvi

PRATITE TVe UŽIVO