Poslanici Evropskog parlamenta i komesari raspravljaće sjutra, 19. januara, o prijedlozima za objedinjavanje različitih fondova Evropske unije u narednom višegodišnjem budžetu.
Poslanici će raspravljati o prijedlozima za kombinovanje regionalnih, poljoprivrednih i drugih fondova u nacionalne pakete (tzv. nacionalni i regionalni partnerski planovi) zajedno sa izvršnim potpredsjednikom Evropske komisije Rafaeleom Fitom, kao i komesarima Piotrom Serafinom i Kristofom Hansenom.
Komisija je prijedlog predstavila 16. jula 2025. godine, u okviru Višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO) za period 2028–2034, a za njega su zajednički nadležni odbori za budžet, poljoprivredu i regionalni razvoj.
Izvjestitelji zaduženi za vođenje rada Evropskog parlamenta na ovom prijedlogu su Karlo Resler, Andrej Novaković i Elsi Katainen.
Na plenarnoj raspravi 12. novembra 2025. poslanici su iznijeli stavove o prijedlozima MFF-a, naglašavajući da regije i lokalne vlasti treba da imaju snažnu ulogu u oblikovanju i trošenju sredstava.
Takođe, Parlament mora da zadrži nadzor nad potrošnjom kako bi se osiguralo da sredstva donose "evropsku dodanu vrijednost".
Istovremeno, poslanici su naglasili da ruralna područja i regije s najvećim potrebama ne smiju izgubiti namjenska sredstva u novom modelu.
Paralelno s radom na sektorskim prijedlozima, Parlament priprema i privremeni izvještaj o pregovorima o višegodišnjem budžetu, koji bi trebalo da bude usvojen na plenarnoj sjednici od 25. do 29. maja 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropski parlament o objedinjavanju fondova u višegodišnjem budžetu EU

Stabilan i predvidljiv regulatorni okvir, kao i poboljšan pristup finansiranju i tržištima posebno za mala i srednja preduzeća, značajno bi olakšali poslovanje, podstakli nove investicije i povećali konkurentnost crnogorskog privrednog sistema, smatra predsjednik Skupštine Privredne komore, Stevan Karadaglić. &nbsp;&nbsp;
On je u intervjuu Glasniku PKCG kazao da se ključne promjene koje bi najviše olakšale život privrednicima u Crnoj Gori, bile stabilan i predvidljiv regulatorni okvir, koji omogućava privrednicima da planiraju poslovanje i investicije bez bojazni od čestih promjena propisa.&nbsp;
- Ključne promjene su i smanjenje administrativnih barijera i potpuna digitalizacija procedura, u cilju uštede vremena, resursa i unapređenja efikasnosti institucija, kao i poboljšan pristup finansiranju i tržištima, posebno za mala i srednja preduzeća, kroz razvoj garantnih fondova, inovativnih programa i podršku izvozu - rekao je Karadaglić.
On je, govoreći o biznis ambijentu u Crnoj Gori na kraju prošle godine, kazao da poslovni ambijent pokazuje određene pomake u odnosu na prethodni period. Ipak, neophodno je nastaviti s aktivnostima usmjerenim na izgradnju predvidljivog i stabilnog privrednog ambijenta, koji neće opterećivati česte izmjene propisa.&nbsp;
- Posebno je važna pravna sigurnost i efikasna javna administracija. Samo takvo okruženje može omogućiti dugoročno planiranje, veća ulaganja i održiv rast crnogorske privrede. U tom kontekstu, Komora će i dalje insistirati na kontinuitetu reformi i primjeni evropskih standarda u praksi, jer stabilnost, odnosno jasna i usklađena regulativa, predstavlja osnov svakog ozbiljnog investicionog ambijenta - naveo je Karadaglić.&nbsp;
On je, govoreći o najvećim izazovima s kojima se crnogorska privreda suočava danas, posebno u kontekstu globalnih ekonomskih kretanja i unutrašnjih reformi, kazao da crnogorska privreda, kao i većina malih otvorenih ekonomija, ostaje osjetljiva na globalne tokove.&nbsp;
- Trenutno najveći izazovi odnose se na rast cijena energenata i transporta, promjene u lancima snabdijevanja, te nestabilnosti finansijskih tržišta. Ovi faktori direktno povećavaju troškove poslovanja, naročito u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i turizmu. Na unutrašnjem planu, privreda ukazuje na sporu i neujednačenu implementaciju reformi, česte izmjene propisa, sivu ekonomiju - kazao je Karadaglić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, posebno je izražen problem nedostatka radne snage, pri čemu se državna i lokalna administracija nerijetko pojavljuju kao glavni konkurenti realnom sektoru. Dodatni izazov predstavlja usporen proces digitalne transformacije i potreba da se mala i srednja preduzeća brže prilagode novim zahtjevima poslovanja, kao što su zelene prakse i usvajanje i primjena ESG standarda.&nbsp;
- Saradnja sa Vladom, nadležnim ministarstvima i institucijama, kao i lokalnim samoupravama, ključna je za rješavanje problema sa kojima se privreda suočava, što je i primarni zadatak Komore. Privreda, uz podršku Komore, nastoji da ojača otpornost kroz regionalno povezivanje, inovacije i diverzifikaciju tržišta, jer samo raznovrsna i konkurentna ekonomija može izdržati globalne pritiske - dodao je Karadaglić.
Na pitanje koliko su preporuke i inicijative Komore prepoznate i uvažene od državnih institucija, Karadaglić je odgovorio da su Privredna komore i Vlada partneri u kreiranju i njegovanju kvalitetnog poslovnog ambijenta, koji je ključni preduslov za jačanje konkurentnosti domaćih preduzeća.
- Privrednici ističu da se samo kroz partnerski i konstruktivan dijalog mogu pronaći rješenja za izazove s kojima se svakodnevno susrijeću. Komora kontinuirano prati i analizira poslovni ambijent, posebno biznis barijere, i daje preporuke donosiocima odluka u pronalaženju odgovora na potrebe privrede. Uspijevamo, u saradnji sa državnim institucijama, da prevaziđemo pojedine poteškoće, ali i dalje postoje izazovi koji otežavaju poslovanje i negativno utiču na cjelokupnu privrednu zajednicu - naveo je Karadaglić.&nbsp;
Na pitanje da li su privrednici zadovoljni nivoom institucionalne podrške, posebno u pogledu regulatornih procedura, poreske politike i pristupa finansiranju, Karadaglić je odgovorio da privreda prepoznaje potrebu za unapređenjem institucionalne efikasnosti, reformom obrazovnog sistema i fiskalnim rasterećenjem, kao ključnim koracima ka stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta.
- Pozitivno se ocjenjuju pojednostavljene procedure u dijelu registracije preduzeća i digitalnih servisa, ali se u isto vrijeme ukazuje na preveliku složenost administrativnih postupaka u oblasti dozvola, inspekcijskog nadzora i poreskih obaveza - ocijenio je Karadaglić.&nbsp;
On je naveo da se glavni zahtjev odnosi na predvidive uslove privređivanja. Za to je potrebna jasna regulativa koja se neće često mijenjati, posebno u dijelu poreske politike, jer česte promjene i neujednačena primjena propisa otežavaju planiranje i investicije.&nbsp;
- Pristup finansiranju, naročito za mala i srednja preduzeća, i dalje predstavlja izazov. Stoga treba razvijati alternativne oblike finansiranja, poput fondova rizičnog kapitala, garantnih šema i zelenih kredita. Komora će nastaviti da zagovara rješenja koja smanjuju troškove poslovanja i omogućavaju privrednicima lakši pristup kapitalu, jer bez adekvatne podrške i stabilnog poslovnog okruženja nema novih investicija niti novih radnih mjesta - kazao je Karadaglić.&nbsp;
On je, govoreći o prioritetima u ovoj godini kako bi se dodatno ojačala konkurentnost crnogorske privrede i olakšalo poslovanje domaćih preduzeća, kazao da oni ostaju stvaranje predvidljivog poslovnog ambijenta i stvaranje uslova u kojima crnogorska preduzeća mogu dugoročno planirati i investirati.
- Potreba za reformom javne administracije je sve izraženija imajući u vidu njenu brojnost i nova zapošljavanja. Uvođenje brzih, transparentnih i potpunosti digitalizovanih procedura neophodno je za smanjenje troškova poslovanja, povećanje efikasnosti i privlačenje investicija - ocijenio je Karadaglić.&nbsp;
On je naveo da jedan od ključnih prioriteta je i modernizacija obrazovnog sistema, sa fokusom na njegovo usklađivanje sa stvarnim potrebama tržišta rada. Samo kroz čvrstu saradnju obrazovnih institucija i privrednog sektora moguće je obezbijediti kvalifikovane kadrove koji će podržati inovacije, produktivnost i tehnološki razvoj.&nbsp;
- Pored toga, strateški značaj imaju ulaganja u infrastrukturu, energetsku stabilnost i zelenu tranziciju kao preduslova održivog razvoja i veće vidljivosti Crne Gore na globalnom tržištu. Treba intenzivirati zajedničke aktivnosti Komore i Vlade na promociji Crne Gore kao atraktivne investicione destinacije, jačanju izvoznog potencijala i podršci digitalnim i inovativnim industrijama, kako bi se dodatno unaprijedila konkurentnost i otpornost crnogorske privrede - zaključio je Karadaglić.&nbsp;

Karadaglić: Stvaranje predvidljivog poslovnog ambijenta prioritet

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala tenderski postupak za izbor najpovoljnijeg ponuđača za rekonstrukciju Vučedolske ulice, od Ulice slobode do Njegoševe.
U pitanju je drugi dio saobraćajnice, od raskrsnice sa Ulicom slobode do zgrade Gradskog parlamenta. Za ovaj posao Agencija je izdvojila 550.000, od čega je za radove namijenila 454.545, a za porez 95.454 eura. Vučedolska ulica se, kako je naznačeno u tenderskoj dokumentaciji, nalazi u zahvatu UP-a Nova varoš - Blok J i N.
Tenderskom dokumentacijom predviđeno je, između ostalog, uklanjanje postojećih saobraćajnih znakova, demontaža postojećih fleksibilnih stubića, rušenje postojećih betonskih ivičnjaka, postojećeg asfalta, demontaža postojeće kaldrme... Planirani su ugradnja kamenih granitnih ivičnjaka, izrada parking prostora od sivih behaton elemenata, ugradnja korpi za otpatke, sadnja drveća, ugradnja LED svjetiljki.
– Ponuđeni rok za završetak radova ne može biti kraći od 90 kalendarskih dana niti duži od 110 kalendarskih dana od dana uvođenja izvođača u posao. Ponuđač je dužan da se izjasni koliki rok za izvođenje radova nudi (mora biti naveden isti broj dana kao u kriterijumu za izbor najpovoljnije ponude) – piše u tenderskoj dokumentaciji.
Ponuđači ponude mogu dostavljati do 26. januara.

Za drugi dio Vučedolske ulice 550.000 eura

Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim, izjavila je italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Ona je nazvala ''greškom'' najavljeno uvođenje carina Sjedinjenih Američkih Država zemljama članicama Evropske unije koje se protive ideji američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.
- Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija bilo greška. Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim' - rekla je Meloni tokom službene posjete Južnoj Koreji, prenosi "Gardijan".
Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih carina za Njemačku, Francusku i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog nesaglasnost oko pitanja američkog preuzimanja Grenlanda.
- Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države - napisao je Tramp u objavi.
On je najavio da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi "sve dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda".

Meloni: Rekla sam Trampu šta mislim, uvođenje novih carina bilo bi greška

Iz Uprave policije je, povodom današnje blokade kružnog toka u Zeti zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, saopšteno da službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obezbjeđuju alternativne putne pravce koji vode iz pravca Podgorice do Aerodroma Podgorica, kao i prema primorskim opštinama u pravcu Bara, te preusmjeravaju saobraćaj i vozače na alternativne pravce kretanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-peti-dan-blokade-zecani-protestuju-na-kruznom-toku-ka-aerodromu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cilj je, kako je rečeno, nesmetano odvijanje saobraćaja.
U policiji kažu da se građani o alternativnim pravcima kretanja mogu informisati i zatražiti pomoćpozivom preko Dežurne službe na broj 122, putem Operativno-komunikacionog centra na broj 112, kao i neposrednim kontaktom sa policijskim patrolama na terenu.
- U cilju obezbjeđenja nesmetanog i bezbjednog odvijanja saobraćaja i stabilnog javnog reda i mira, na teritoriji Glavnog grada je pojačano prisustvo brojnih policijskih službenika, kao i specijalnih vozila Komunalne inspekcije Glavnog grada, namijenjenih za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila sa javnih površina - poručuju iz Uprave policije.

Tag: objedinjavanje-fondova

Evropski parlament o objedinjavanju fondova u višegodišnjem budžetu EU

Karadaglić: Stvaranje predvidljivog poslovnog ambijenta prioritet

Za drugi dio Vučedolske ulice 550.000 eura

Meloni: Rekla sam Trampu šta mislim, uvođenje novih carina bilo bi greška

UP: Policija obezbjeđuje alternativne pravce tokom blokade, na terenu i Komunalna inspekcija

PRATITE TVe UŽIVO