Uprava carina juče je na zvaničnom Instagram profilu, putem storija, narušila osnovni princip političke neutralnosti jedne državne uprave podijelivši objavu vladajuće partije Pokret Evropa sad (PES) u kojoj je istaknuta fotografija premijera Milojka Spajića uz partijski logo, a povodom uništavanja zaplijenjenih cigareta u Luci Bar. - Crna Gora najzad raskrstila sa švercerskom prošlošću, uništenjem zaplijenjenog duvana izbjegnuta šteta od skoro 200 miliona eura - piše u objavi Pokreta Evropa sad koji je podijelila Uprava carina, a na čijoj je pozadini istaknut logo partije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917160944_9f0176b779eb4ec207497b547ac3bcbfba7444c4b58a0915022ccd36954576ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917160944_9f0176b779eb4ec207497b547ac3bcbfba7444c4b58a0915022ccd36954576ea" data-rendition-name="original" width="740" height="1261" loading="lazy" alt="Objava"> <figcaption>Stori Uprave carina(Photo: Instagram - skrinšot)</figcaption> </figure>  Ovakvo postupanje jasno je zabranjeno četvrtim članom Zakona o državnoj upravi koji propisuje da „organi državne uprave poslove obavljaju po pravilima struke, nepristrasno i politički neutralno“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917160944_41f97b77dc7a84e7e56ccff91067fab9eeea2ef1d0326365e4dcb46b72ddaf9b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917160944_41f97b77dc7a84e7e56ccff91067fab9eeea2ef1d0326365e4dcb46b72ddaf9b" data-rendition-name="original" width="947" height="222" loading="lazy" alt="Zakon"> </figure>  Član 4 ovog Zakona, pored toga, brani i političko djelovanje i organizovanje u državnim organima.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uprava carina u službi PES-a: Stranačka objava o spaljivanju cigareta osvanula na „storiju“ državne uprave

Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim, administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama, koje otežavaju njihovo puno učešće u društvenom životu, kazao je potredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
U Skupštini je danas održano zasijedanje Parlamenta za osobe sa invaliditetom, koje je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode, u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i uz pokroviteljstvo predsjednika Skupštine Andrije Mandića.&nbsp;
- Događaj je upriličen povodom obilježavanja 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom i 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava i okupio je predstavnike državnih institucija, organizacija osoba sa invaliditetom, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora - kaže se u saopštenju.
Camaj je poručio da Skupština današnje zasijedanje vidi kao ključnu platformu za dijalog i zajedničku akciju u cilju unapređenja položaja i prava osoba sa invaliditetom.&nbsp;
On je, kako je saopšteno, istakao potrebu sistemskog, sinhronizovanog i kontinuiranog djelovanja svih institucija na unapređenju pravnog i institucionalnog okvira, kao i na sprovođenju preporuka međunarodnih organizacija u oblasti zaštite jednakosti i zabrane diskriminacije.&nbsp;
- U procesu pune integracije u evropske strukture, Crna Gora mora obezbijediti nultu toleranciju na diskriminaciju i jednake šanse za sve građanke i građane - rekao je Camaj.&nbsp;
Ipak, kako je naglasio, osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim fizičkim, administrativnim, sistemskim i društvenim barijerama koje otežavaju njihovo puno učešće u društvenom životu.
Camaj je naveo da svakodnevna borba osoba sa invaliditetom za dostojanstvo i ravnopravnost predstavlja snažan poziv svim institucijama da djeluju odgovornije, efikasnije i brže.&nbsp;
- Prava osoba sa invaliditetom nijesu posebna, već Ustavom i međunarodnim konvencijama garantovana prava, a država je dužna da obezbijedi uslove za njihovo puno ostvarivanje - poručio je Camaj.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Irena Rakočević, kazala je da se ova tematska sjednica održava sa ciljem otvaranja prostora za razmatranje ključnih pitanja i izazova sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju, ali i za realnu procjenu društvenog napretka i obaveza koje moraju biti ispunjene kako bi obezbijedili puno, efektivno i ravnopravno ostvarivanje njihovih prava.&nbsp;
Rakočević je navela da Međunarodni dan osoba sa invaliditetom simbolizuje trajnu obavezu države da svakodnevno i suštinski radi na uklanjanju fizičkih, komunikacionih, digitalnih, institucionalnih, zakonodavnih i društvenih prepreka.&nbsp;
Ona je naglasila da su prioriteti jasno definisani - potpuno usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima, posebno sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom, unapređenje pristupačnosti u svim oblastima života.&nbsp;
Rakočević je istakla da se prioriteti odnose i na jačanje politika zapošljavanja i ekonomskog osnaživanja, kao i na poboljšanje sistema socijalne i zdravstvene zaštite kroz razvoj usluga u zajednici i modela individualizovane podrške.
Ona je poručila da će Ministarstvo istrajno i odgovorno raditi na izgradnji Crne Gore u kojoj svi građani, bez obzira na različitosti, imaju jednake mogućnosti za život dostojan čovjeka.
Zamjenica Ombudsmana Snežana Mijušković navela je da ovakvi datumi predstavljaju važnu priliku da se društvo osvrne na sve što čini, ali i na ono što još mora učiniti kako bi unaprijedilo položaj osoba sa invaliditetom.&nbsp;
Ona je rekla da očekuje da će glasovi osoba sa invaliditetom, koje najbolje osjećaju posljedice funkcionisanja sistema, biti jasno i pažljivo saslušani, a da će društvo na njihove poruke odgovoriti konkretnim djelovanjem, bez odlaganja do narednog obilježavanja ovog datuma.&nbsp;
Mijušković je istakla da svako dijete sa smetnjama u razvoju, svaka osoba sa invaliditetom i njihove porodice moraju imati mogućnost da dostojanstveno uživaju sva prava garantovana zakonima i međunarodnim konvencijama, kao i da to ne smije biti pitanje daljeg čekanja, već hitne i trajne posvećenosti.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović istakao je da Crna Gora mora prestati da posmatra osobe sa invaliditetom isključivo kao marginalizovanu grupu kojoj je potrebna pomoć.&nbsp;
Crna Gora, kako je poručio, umjesto toga treba da prepozna da su one važan ljudski kapital koji, zahvaljujući znanju, talentima, vještinama i životnom iskustvu, može značajno doprinijeti društvenom napretku.&nbsp;
Prema riječima Macanovića, ulaganje u poštovanje njihovih prava nije trošak već investicija u budućnost.
On je podsjetio da je Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom ratifikovana u Skupštini Crne Gore prije 16 godina i da se njena primjena mora dosljedno poštovati.&nbsp;
Inkluzija, kako je naglasio, nije obaveza prema Ujedinjenim nacijama, već prema ljudima koji žive u Crnoj Gori.&nbsp;
Macanović je poručio da je dužnost svih donosilaca odluka da uklanjaju barijere, modernizuju zakone, osnažuju institucije i stvaraju okruženje u kojem svaka osoba ima priliku da doprinosi razvoju zemlje.&nbsp;
Samo tako, kako je zaključio, društveni napredak može biti stvaran, održiv i pravedan.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović istakao je da je tema današnjeg zasijedanja izuzetno značajna za dalji razvoj inkluzivnih politika u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izrazio je očekivanje da će zasijedanje omogućiti sveobuhvatan uvid u dosadašnje aktivnosti usmjerene na unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, kao i u izazove sa kojima se ova populacija i dalje suočava, naglašavajući potrebu za zajedničkim i sinhronizovanim djelovanjem svih institucija - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Vučurović je naglasio da će, u skladu sa svojim nadležnostima, Odbor i u narednom periodu nastaviti da preduzima aktivnosti u okviru zakonodavne, kontrolne i nadzorne uloge, prateći rad nadležnih organa na unapređenju prava osoba sa invaliditetom.&nbsp;
On je apelovao na resorna ministarstva da ubrzaju aktivnosti kako bi se ostvario vidljiv napredak i doprinijelo izgradnji pravednog, inkluzivnog i ravnopravnog društva za sve građane.

Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim barijerama

Dvije predstave reditelja Davora Dragojevića, na festivalu Osmeh Niša, osvojile su četiri nagrade. Povodom uspjeha, vrlo značajnog za Gradsko pozorište, ali i za cjelokupno stvaralaštvo u ovoj oblasti, gost emisije E-uživo je Davor Dragojević.
Gošća emisije je i kantautorka Anja Zagorac, koja je objavila dva mini-albuma – „Sjećanja“ i „Vagabund“.
Panelisti emisije E-uživo osvrnuće se na istraživanja koja pokazuju da ljudi imaju tinejdžerski mozak sve do tridesetih godina života.&nbsp;
Tema emisije biće i istraživanja koja pokazuju da pritisak javnosti skraćuje život velikih zvijezda.
Pratite emisiju E-uživo, na TV E, od 16 do 18 sati.

E-uživo: Gosti Davor Dragojević i Anja Zagorac

Nekadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović kazao je danas u podgoričkom Višem sudu, svjedočeći na suđenju svom prethodniku Petru Ivanoviću, da je u prvim mjesecima mandata imao pozitivno mišljenje o realizaciji kredita iz Abu Dabi fonda kroz ADMAS projekat.
O tome je, kako je naveo, 1. marta 2017. godine zvanično obavijestio i predstavnike Abu Dabi fonda.
Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pojavilo se tek nakon što je projekat ADMAS izmješten iz Ministarstva poljoprivrede i prešao u nadležnost Investiciono-razvojnog fonda (IRF).
Na optuženičkoj klupi zbog navodnog omogućavanja nenamjenskog trošenja 23 miliona eura kredita iz Abu Dabi fonda nalaze se nekadašnji ministri poljoprivrede Petar Ivanović i Budimir Mugoša, bivši direktori Direktorata za plaćanja Blagota Radulović i Zoran Vukčević, te procjenitelj Milan Adžić.
Simović je pojasnio da je na osnovu preporuka Svjetske banke tražio da se ADMAS izmjesti u IRF jer je Direktorat za plaćanja, ključan za realizaciju MIDAS i IPARD programa, bio preopterećen, dok projektna struktura formirana po pravilima Evropske komisije i Svjetske banke, prema njegovom utisku, nije obuhvatala ADMAS projekat.
Kazao je i da je krajem 2016. godine zatražio informacije o projektu ADMAS, uključujući operativni priručnik, ali dokument tada nije dobio.
Tek u februaru 2017. dostavljen mu je, kako je rekao, „obiman dokument na engleskom jeziku“ koji je detaljno propisivao sve procedure, od apliciranja za kredit, preko odobravanja i plaćanja, do finansijskog upravljanja, monitoringa, nabavki i kontrole rizika.
Prema njegovim riječima, upravo zbog razlika u strukturi i činjenice da je ADMAS zahtijevao kreditni odbor, tražio je da se projekat prebaci u IRF.
Ivanović je to prokomentarisao riječima da su se „odeljenja racionalno koristila za više projekata“.
Simović je naglasio da tokom njegovog mandata organizaciona struktura Direktorata za plaćanja nije mijenjana, a da su izmjene operativnog priručnika ADMAS-a urađene tek kada je IRF u junu 2017. godine preuzeo projekat.
Na pitanje o pismu poslatom Abu Dabi fondu u martu 2017, potvrdio je da je tada dao pozitivnu ocjenu dotadašnje realizacije.
Ponovio je da ništa nije mijenjao u priručniku dok je projekat bio u nadležnosti Ministarstva, već da su izmjene uslijedile nakon formalnog preuzimanja od strane IRF-a.
Kazao je da je Vlada 15. juna 2017. donijela odluku o izmještanju projekta u IRF, nakon čega je započeo tranzicioni proces kroz više faza.
Predstavnici Crne Gore su od Abu Dabi fonda tražili smanjenje limita po kreditu sa milion na 200 hiljada eura i prilagođavanje priručnika procedurama IRF-a. Uspostavljen je i novi kreditni bord od pet članova: dva iz Abu Dabi fonda i po jedan iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva finansija i IRF-a.
Do izrade novog priručnika krediti nijesu odobravani.
Simović je kazao da je u aprilu 2017. godine zatražio izvještaj Direktorata za plaćanja o realizaciji projekta radi izvršenja nadzora.
Interesovala ga je pravna pozicija korisnika kredita, ispunjavanje obaveza, stanje kolaterala i realizacija biznis planova.
– Izvještaj je pokazao nepravilnosti kod kredita za „Bijelašicu Radu“ i „CG Power“, koje je potpisao Ivanović, pa su uklonjeni iz programa. Mislim da je to bila mudra odluka – rekao je Simović, ali nije potvrdio Ivanovićevu tezu da to znači da je Direktorat dobro radio svoj posao.
Na pitanja o eventualnim nepravilnostima, istakao je da nije vidio punu dokumentaciju, niti ugovore, već samo tipske obrasce, jer je čuvanje dokumentacije bilo isključivo u nadležnosti Direktorata i njegovog direktora Blagote Radulovića.
Simović je saopštio i da se ne sjeća da je Vlada analizirala zapisnik o primopredaji projekta, niti da se taj dokument razmatrao na sjednici Vlade.
Navodi da je iz dopisa Abu Dabi fonda znao da su bili nezadovoljni implementacijom ADMAS-a zbog niskog nivoa komunikacije, nedostavljanja izvještaja, neobavezujućeg operativnog priručnika i ignorisanja njihovih zahtjeva u postupku revizije.
Branilac Petra Ivanovića, advokatica Neda Ivović, prigovorila je Simovićevom iskazu, navodeći da on „nije konzistentan stanju u spisima predmeta“ i da ne odgovara činjenicama iznijetim tokom postupka.
SDT tereti Ivanovića, Mugošu i Radulovića za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u vezi sa dodjelom sredstava iz kredita Abu Dabi fonda u periodu 2015–2017. godine. Zorana Vukčevića terete za nesavjestan rad u službi, a procjenitelja Milana Adžića za zloupotrebu procjene.
Kako je ranije saopšteno iz SDT-a, postoji osnovana sumnja da su optuženi pribavili korist kompaniji „IM Gradina“ iz Rožaja, a nanijeli štetu Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja tokom namirenja potraživanja iz kreditnog kolaterala.
Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u UAE sa Abu Dabi fondom potpisali su tadašnji ministar Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević.

Simović: Kreditori Abu Dabi fonda pokazali nezadovoljstvo pošto je projekat izmješten u IRF

Danilo Pajović pobjednik je inkluzivnog stonoteniskog turnira Cetinje open, koji je danas odigran povodom 3. decembra - međunarodnog Dana osoba sa invaliditetom.
Saopšteno je da je cilj turnira, osim takmičarskog i sportskog duha, bilo i promovisanje sporta, zajedništva i socijalizacije kod osoba sa invaliditetom.
Pajović je u finalu bio bolji od Jovana Miloševića.
Pobjedničko postolje komletirao je Vukan Premović, koji je u meču za treće mjesto pobijedio Mitrovića.&nbsp;
Turnir je okupio rekordna 32 takmičara iz stonoteniskih klubova OSI Orlov krš”, Luča i Lovćen, kao i rekreativaca iz Prijestonice.&nbsp;
Proglasila ga je otvorenim Sekretarka za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Dejana Dizdar.
Turnir je uveličao trofejni crnogorski paraolimpijac Filip Radović, osvajač pet evropskih i dvije paraolipijske medalje.&nbsp;
Organizator turnira bio je STK OSI Orlov krš, a organizaciju turnira podržali su Prijestonica Cetinje i Paraolimpijski komitet.&nbsp;

Pajović pobjednik turnira na Cetinju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: objava-na-instagramu

Uprava carina u službi PES-a: Stranačka objava o spaljivanju cigareta osvanula na „storiju“ državne uprave

Osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa brojnim barijerama

E-uživo: Gosti Davor Dragojević i Anja Zagorac

Simović: Kreditori Abu Dabi fonda pokazali nezadovoljstvo pošto je projekat izmješten u IRF

Pajović pobjednik turnira na Cetinju

PRATITE TVe UŽIVO