<p>Nakon dugog iščekivanja državni Monstat je objavio 15. oktobra rezultate popisa stanovništva, sprovedenog krajem prošle godine u Crnoj Gori. Po podacima toga popisa u Crnoj Gori živi 41,12 odsto Crnogoraca i gotovo 33 odsto Srba, ali više stanovnika govori srpskim nego crnogorskim jezikom. Hrvata je manje od jedan odsto. Ako se gledaju popisi od 1948. primjetna je „eksplozija“ onih koji su se upisali kao Srbi, jer navedene godine bilo ih je 1,78 odsto (Hrvata 1,8 odsto) a prema popisu 2023. godine 32,93 odsto. Takav rast jedne populacije u evropskim je okvirima bez presedana i bez obzira na to kako ga se objašnjavalo ima političke konotacije.</p>
<p>Rezultate crnogorskog popisa stanovništva analizirao je u razgovoru za Portal HKV-a poznati crnogorski književnik i nezavisni intelektualac Milorad Popović.</p>
<p><b>Što su pokazali rezultati popisa stanovništva koji su upravo objavljeni?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Popis stanovništva u Crnoj Gori je u kontekstu opštepolitičkih događaja, par excellence, političko pitanje, za razliku od onih u stabilnim državama, zemljama stabilnih nacija i demokratije. Jer, ovdje se vodi dugi bjesomučni imperijalni pritisak na Crnu Goru i Crnogorce, od Garašaninova Načertanija, s ciljem da se Crnogorci prikažu kao dio srpskoga korpusa. To se najbolje vidi po popisu stanovništva, u posljednjih 40 godina. Nacionalnih Crnogoraca je danas u odnosu prije antibirokratske revolucije za više od pola manje u ukupnom broju i postotcima, kad se govori o njima u Crnoj Gori i Srbiji. Prije te revolucije bilo je 400 hiljada Crnogoraca u Crnoj Gori, a u Srbiji 160 hiljada. Po posljednjem popisu ima oko 256 hiljada Crnogoraca u Crnoj Gori, a u Srbiji oko 20 hiljada. To govori o jednoj bjesomučnoj asimilaciji, koja se vodi kroz jedan širok spektar – propagande, diskriminacije, ucjena itd., kako to rade imperijalne i kvaziimperijalne ideologije.</p>
<p><b>Na osnovi iznesenog, što se može zaključiti?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Ako bismo sumirali, može se, dakle, reći sljedeće: velikosrbi nisu postigli što im je bio cilj, a to je da na popisu bude više od 50 posto govornika srpskoga jezika i da Srbi budu većinska nacija u Crnoj Gori. Dakle, to nije postignuto. Ali, s druge strane popis govori – s obzirom na malobrojnost – o velikoj ranjivosti Crnogoraca, o tome da se proces asimilacije nastavlja, a perspektive opstanaka crnogorske nacije vrlo su nesigurne.Osim toga većina institucija je na srpskim pozicijama, posebno SPC-a koji je glavni generator srpskoga nacionalizma u Crnoj Gori; silom i prevarom oteo je najvrjednije istorijsko-kulturno blago koje je stvarano u nezavisnoj Crnoj Gori. Uz to 80 posto medija u Crnoj Gori je u velikosrpskim rukama. Vodi se permanentna kampanja u javnom prostoru, gdje se negira crnogorski identitet. U institucijama, pogotovu kulture, obrazovanja, sigurnosti, obrane ne može nacionalni Crnogorac dobiti posao, a kamoli neki važniji posao. Ovoga su trenutka Crnogorci u Crnoj Gori građani drugoga reda.</p>
<p><b>Kad to slušam, moram pitati: kakva je perspektiva Crnogoraca?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Predstoji grčevita borba za nacionalni opstanak. Samim time što velikosrbi imaju u fokusu ponovno vratiti Crnu Goru, ne samo de facto, nego i de iure, u okvir srpskoga državnoga i nacionalnoga prostora. Nisu se odrekli cilja, nego čekaju pogodan međunarodni politički trenutak kako bi ponovo vratili Crnu Goru u okvire nekakve srpske federacije, kako bi Crnogorce kao nacionalno politički subjekt minorizovali, pretvorili u folklornu zajednicu, poput Bunjevaca, Cincara i slično. I to će se tako nastaviti dok se Crnogorci ne organizuju i internacionaliziju crnogorsko pitanje.</p>
<p><b>Ima li u Evropi primjer „eksplozije“ neke nacionalne manjine, ako se posmatra popis stanovništva iz 1948, te prijeti da postane većina kao npr. Srbi u Crnoj Gori?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Bjeloruska je nacija pod velikim pritiskom, ali s obzirom na brojnost u boljem je položaju negoli crnogorska nacija. Položaj je Crnogorca, kao državotvornoga naroda, bez premca, u puno su lošijem položaju od nacija koje nemaju svoju nezavisnu državu, a borili su se za nacionalni identitet, kao baskijska, katalonska.</p>
<p><b>Ko ima glavnu ulogu u procesima asimilacije i brisanja crnogorskog kulturnog i državnog identiteta?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Glavnu ulogu imaju srpske institucije, sa SPC-om na čelu. Zar patrijarh SPC-a Porfirije u Podgorici nije javno pozivao građane da se izjasne kao Srbi, koji govore srpskim jezikom? U medijima je objavljeno prije negoli je popis krenuo da su državnu Upravu za statistiku – Monstat, posjetili agenti srbijanske tajne policija BIA-e. Opozicija je na to reagovala vrlo mlako. Po mom mišljenju neodlučno i politički neproduktivno, dogovorivši s vlašću provedbu popisa, u maju prošle godine. Što se tiče samoga popisa nisu napravili distinkciju između državljana koji žive u Crnoj Gori i onih koji imaju boravište. Kad bi se pravio popis državljana koji žive u Crnoj Gori, onda bi Crnogoraca bilo gotovo 50 posto. U toj igri malih brojeva, kad je Crna Gora u pitanju, neobično važnih za legitimisanje, velikosrpska politika manipulira brojevima. To radi da bi provela svoju hegemonističku politiku u sferi kulture, obrazovanja itd. S obzirom na to crnogorska politička elita nije bila na visini zadatka u pogledu popisa, jer je jednostavno nedorasla strateškim političkim zadatcima koji su od sudbonosnoga značenja za opstanak države i nacije.</p>
<p><b>Zar to nije neobično?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Imate jedan paradoks. Ovi koji predstavljaju Srbe u Crnoj Gori i izvan Crne Gore s puno više su strasti ušli u pitanja popisa, nego predstavnici Crnogoraca, iako je nama u pitanju elementarni opstanak. U Crnoj Gori imamo elitu koja je nedorasla političkim zadatcima – nasrtaju na identitet i na ljudska prava – lišenu svake ideologije, elementarnoga samopoštovanja i nacionalnoga ponosa.</p>
<p><b>Ako dobro razumijem reakcije u javnim glasilima, DPS je zadovoljan sprovedenim popisom?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Crnogorci su imali dvije velike prilike stabilizovati svoj nacionalni identitet. Prvu u vrijeme komunizma, od 1945. do 1989., kad su na primjer Makedonci koji nisu imali državu, u prvih 13 godina, do 1958., stvorili svoju Crkvu, akademiju znanosti, sveučilište, verifikovali jezik i drugo. Crnogorskim komunistima to je bilo drugorazredno pitanje i nikad se nisu bavili nacionalnim pitanjem. Osim toga nikada nisu doveli u pitanje Đilasovu teoriju o srpskom etničkom porijeklu Crnogoraca koje je bilo recidiv Cvijićeve, Skerlićeve i Belićeve velikosrpske škole.</p>
<p>Druga je prilika bila od 1997. do 2020., kad se bivša Đukanovićeva stranka (DPS) otrgla Beogradu i krenula putem suverenizma, kad je obnovljena država. Pristup nacionalnom pitanju često je bio lakouman i improvizatorski. Tako i danas, čelnici DPS-a su popisom zadovoljni, jer crnogorska nacija nije mrtva, premda je s veoma lošim izgledima za opstanak kao samobitan kulturni i politički subjekt. Očigledno je da su im stranački i dnevnopolitički interesi ispred nacionalnih. U ovakvoj situaciji to je pogubno. Za sve ovo vrijeme nisu posvetili ozbiljnu pozornost brutalnim napadima na crnogorsku kulturu, identitet, crnogorsku tradiciju, na sve što nas čini drukčijima. Zato je to, po mojem mišljenju, odraz lakoumnoga i neodgovornoga odnosa prema bitnim pitanjima opstanka Crne Gore. Treba biti jedno jasno: Crna Gora nema razlog za opstanak bez crnogorske nacije!</p>
<p><b>Nakon ove Vaše posljednje tvrdnje, moram pitati kako je moguć opstanak i afirmacija crnogorske nacije ako Crnogorci svoj jezik ne nazivaju crnogorskim?</b></p>
<p><b>Popović: </b>To je tipično stanje u tzv. podijeljenoj naciji. Jezično pitanje, kao i crkveno je zapušteno, iako su uz državotvornu tradiciju glavni elementi crnogorskoga nacionalnoga identiteta. Nadam se da ne treba podsjećati kako iz istoga etničkoga korpusa imamo dva nacionalna osjećaja, koji su duboko ideološko sukobljeni. Pitanje naziva jezika ide takođe, da tako kažem, u taj okvir.</p>
<p><b>Jesu li za položaj crnogorskog jezika, u svjetlu popisa stanovništva po kojem ima više govornika srpskog jezika negoli crnogorskog, saodgovorni kulturni radnici, književnici, novinari?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Snažni su recidivi komunizma i jugoslovenstva i toga se sporo oslobađamo. Jezično pitanje bilo je potpuno zapostavljeno. S jezičnim pitanjem relativno sam zadovoljniji, u odnosu na ono što je bilo prije dvadesetak godina, negoli sa statusom crnogorske nacije, koja se prepolovila. To je inače vrlo složena priča, koja će se nastaviti. Hoće li crnogorska nacija opstati, ponajprije zavisi o tome hoćemo li imati zreliju elitu nego sada, hoće li mlađe elite biti nešto lucidnije, borbenije, s više patriotizma.</p>
<p><b>Smatrate li da pri tome ne bi trebalo zaboraviti i institucije, koje su temelj stabilnosti države?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Institucije su u ovom trenutku dominantno anticrnogorske. Jedina institucija na proračunu jeste Matica crnogorska, koja je prilično neaktivna i više liči penzionerskom klubu, negoli onome što bi trebala biti: instituciji koja će promicati nacionalne ideje. Crnogorska akademija nauka praktički i ne postoji, bavi se sinekurama. Ni o jednom važnom političkom i kulturnom pitanju do sada nije se oglasila. Jedino imamo aktivnu instituciju – Fakultet za crnogorski jezik i književnost, zahvaljujući grupi mladih ljudi. Što se tiče raznih udruženja, među njima i književnih, njima država posljednje četiri godine nije dala ni centa. Skinuti su s proračuna neki važni časopisi. Vodi se jedan strateški plan uništavanja svega što je eminentno crnogorsko.</p>
<p><b>Osim onoga što ste napomenuli na početku razgovora, je li bilo i drugih anomalija, nepravilnosti prilikom popisa?</b></p>
<p><b>Popović: </b>Bilo ih je više. Neki su se popisivači koristili olovkom, a znamo da se trag olovke može lako obrisati i unijeti drukčiji podatak. Ima puno sumnja u nepravilnosti, a sama činjenica da je deset mjeseci trebalo čekati obradu 630 hiljada ljudi govori da to nisu čista posla, da je riječ o inženjeringu. Taj je posao dvoje ljudi, budimo realni, moglo obaviti za 15, najviše mjesec dana. Koliko bi trajala tim tempom obrada popisa u Njemačkoj? Bar 15 godina! To navodi na sumnju da rezultati popisa nisu regularni. Bio sam za bojkot popisa, dok se ne dopusti fizička kontrola unutar Monstata. Međutim, sad imamo što imamo, posljedice ćemo tek vidjeti. Velikosrbi će nastaviti proces asimilacije još brutalnije. Vidjet ćemo kakvi će biti odgovori. Prve reakcije suverenističke strane ne ohrabruju, jer se pokazuje zadovoljstvo što smo još živi. To ne sluti na dobro. Ako se taj rasion d'etre ne promijeni, ako se Crnogorcima ne kaže da smo ugroženi, da nam prijeti nestanak i da se svim sredstvima moramo boriti, a ne da smo, eto, zadovoljni što nismo nestali, da nas ima 256 hiljada, smatram to gubitničkom logikom. No ipak vjerujem da će se probuditi crnogorski oslobodilački genij, koji je preživio vjekovima u mnogo težim istorijskim okolnostima, u neprijateljskom okruženju najvećih evroazijskih imperija. Preživjela je Crna Gora tursku okupaciju Balkana, 1918, i Miloševića, pa će i najnoviji velikosrpski nasrtaj i pokušaj asimilacije. Credo quia absurdum est!</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Popović o rezultatima popisa: Velikosrbi će nastaviti proces asimilacije još brutalnije

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 35 stepeni.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugom dijelu dana i tokom noći promjenljivo oblačno, a na sjeveru u planinama lokalno je moguća kratkotrajno kiša ili grmljavina.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni jugozapadni.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha od 24 do 35 stepeni.</p>

Danas sunčano, do 35 stepeni

<p>Grupa građana organizovaće danas, u devet sati, javno okupljanje i postavljanje izložbe pod nazivom „Sunovrat Crne Gore“ kod kapije na ulazu u Park-šumu Gorica.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5DdCurjkhuY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080756_a0d944da09725cb7dacc1dfd46f4c42dbe991b47af02ea7bc052d1d864ee897d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713080756_a0d944da09725cb7dacc1dfd46f4c42dbe991b47af02ea7bc052d1d864ee897d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_3fc5d110d70cca9bd58ad967ea638560fe0bcc023895206928ed40efbf34ead5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250713080752_3fc5d110d70cca9bd58ad967ea638560fe0bcc023895206928ed40efbf34ead5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Na mjestu okupljanja nešto prije devet sati, osim građana, prisutna je Komunalna policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_399da385d8b6b196ce847db7bd5561987bf3a0c329b7357b54e8d2cd8868a3e8.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713080752_399da385d8b6b196ce847db7bd5561987bf3a0c329b7357b54e8d2cd8868a3e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Okupljenima će se obratiti akademik<b> Vukić Pulević</b>, arhitekta <b>Veselin Bato Radulović</b>, dekan FCJK<b> Aleksandar Radoman</b>, izv. direktor NVO 35 mm <b>Darko Ivanović </b>i aktivista <b>Saša Jovetić</b>.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmVMIeP4mGmc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_40248df9b24b867f44d28709be08ca7c9cdd5fd6b2570678553fac4f51680b28.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025071309070_40248df9b24b867f44d28709be08ca7c9cdd5fd6b2570678553fac4f51680b28" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>- Ovo nije samo izložba, ovo je čin otpora protiv istorijskog reviozionizma, fašizacije društva i pokušaja da se zločin pretvori u vrlinu. Vrijeme je da dignemo glas - piše u pozivu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080756_db6d559507147584835ba6920863962af63cd520e7bc5aeaea998beee681c8cb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250713080756_db6d559507147584835ba6920863962af63cd520e7bc5aeaea998beee681c8cb" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava"> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_c0848e2320fccd852b386c0582f7a856e13f248bf2dd19254a8d8ea2e9586238.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025071309070_c0848e2320fccd852b386c0582f7a856e13f248bf2dd19254a8d8ea2e9586238" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_6a77c0736197286b1823589e6c48825ec3d0664376e032319d89c2a5c04850c7.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250713080752_6a77c0736197286b1823589e6c48825ec3d0664376e032319d89c2a5c04850c7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>Organizatori su poručili da ne pristaju na prekrajanje prošlosti i zaborav.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080752_985237e836322d7ab2c0b69240cd477c245410405161f2663eef01567b1896ec.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250713080752_985237e836322d7ab2c0b69240cd477c245410405161f2663eef01567b1896ec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Skup - 13. jul"> </figure>  <p>- Borba protiv fašizma je stalna dužnost slobodnog čovjeka. Vidimo se na Gorici - poručeno je u pozivu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713080756_9106e100a6ae575df7bc0e382d077c0ded1ec3ee31bba838cc9a0288909e7f9e.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250713080756_9106e100a6ae575df7bc0e382d077c0ded1ec3ee31bba838cc9a0288909e7f9e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>Nakon toga, okupljeni će položiti vijenac na Spomenik borcima NOR-a, u znak poštovanja prema antifašističkoj tradiciji Crne Gore koja se danas brutalno gazi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071309070_55150f118d7ec5aa0158fbcc2ddea604b12ffbc37611afdfc7c33505659f13a5.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="2025071309070_55150f118d7ec5aa0158fbcc2ddea604b12ffbc37611afdfc7c33505659f13a5" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="okupljanje - 13. jul"> </figure>  <p>&nbsp;</p>

(FOTO/VIDEO)Okupljanje na ulazu u park-šumu Gorica i izložba „Sunovrat Crne Gore“

<p><i>U posljednje vrijeme ima ne malo takvih štetnih pojava kao što su lokalizam, kao što je pomalo i šovinizam, koji nastaju zbog materijalnih razloga i nebudnosti komunista. Neki komunisti su zaboravili na šire interese čitave zajednice. Neki komunisti gledaju samo svoj najuži krug. Dakle, došlo je i do političkog nezadovoljstva i nepravilnosti u pojedinim republikama. Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda i nećemo nikom dozvoliti da nam dira ili da nam iznutra ruši to bratstvo i jedinstvo... Ljudi se vraćaju u neku svoju istoriju natrag, počinju po njoj da čeprkaju, a zaboravljaju na budući razvoj naše socijalističke zajednice kao cjeline. Nijedna naša republika ne bi bila niko i ništa, da nismo svi zajedno! Mi moramo stvarati svoju istoriju, svoju jugoslovensku socijalističku istoriju, jedinstveni ubuduće, to je naš put.</i></p> <p>Upravo ovim riječima doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josipa Broza Tita, iz 1962. godine, juče je u punoj multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović" otvorena promocija knjige "Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića" autora - diplomate <b>Jovana Vejnovića</b>.</p> <p>- Sve možete da uništite, ali ne možete sjećanje da izbrišete. Zato sjećanje na Jugoslaviju živi na jugoslovenskim prostorima, a iskustva se šire po svijetu – kazao je pozdravljajući prisutne <b>Dragan Mitov Đurović</b>, generalni sekretar<b> </b>Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, koji je i organizator događaja u okviru Programa obilježavanja 13. jula.</p> <h2>Prošlost kao temelj vizije budućnosti</h2> <p>Memoari, objavljeni u izdanju Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, donosi lična sjećanja Vejnovića, karijernog diplomate i izuzetnog intelektualca, koji je u godinama nestajanja SFRJ bio vanjskopolitički savjetnik posljednjeg saveznog premijera Anta Markovića, što mu je omogućilo uvid u unutrašnje mehanizme savezne vlade i međunarodne pregovore, (poput Mirovne konferencije u Hagu – 1991. godine) u ključnim trenucima raspada Jugoslavije.</p> <p>U najvećem dijelu svoje knjige, Vejnović potanko rekonstruiše period od maja 1989. godine, kada je postao savjetnik jugoslavenskog premijera, do 17. decembra 1991. kada je održana posljednja sjednica vlade SFRJ, opisujući događaje u kojima je učestvovao i iznoseći lična zapažanja o tom razdoblju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_185a5a9af410e8376bf7145e864cfe4d87f1bfd07be24c2078a47ecd597d94db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713010712_185a5a9af410e8376bf7145e864cfe4d87f1bfd07be24c2078a47ecd597d94db" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>Dragan Mitović Đurović istakao je da knjiga predstavlja sintezu bogatog iskustva autora, koji je, osim što je bio bliski savjetnik saveznog premijera, obavljao i dužnosti jugoslovenskog diplomate u Alžiru, Maroku i Egiptu. Kako navodi Đurović, autor u svojim memoarima progovara o ključnim političkim momentima s kraja jugoslovenske epohe – od posljednjeg Kongresa Saveza komunista Jugoslavije, preko slabosti tadašnje i kasnije savezne vlade, uloge Jugoslovenske narodne armije, uspona Slobodana Miloševića i djelovanja Franje Tuđmana, do brojnih unutrašnjih pobuna, početku rata u Sloveniji, pa u Hrvatskoj i tužnom raspletu u BiH.</p> <p>- A ovih dana sa tugom se sjećamo Srebrenice.... Da se ne zaboravi i ono što se dešavalo na Kosovu. Sve to dio je onog bolnog poglavlja koje zovemo raspadom Jugoslavije, zemlje naše mladosti. Bez pogleda unazad, nema ni pogleda unaprijed i novih pobjeda. Zato je važno podsjećanje na vrijeme posljednjih Jugoslovena, ili vrijeme premijera Antu Markovića koji je pokušavao sa saradnicima da spasi ono što se vjerovatno nije moglo spasiti. Ali i pokušati je za poštovanje. Zato Ante Marković ostaje u sjećanju kao čovjek, borac, stvaralac koji je predvidio ono što nam se minulih decenija dešavalo – kazao je Đurović.</p> <h2>Pogled iza zatvorenih vrata</h2> <p>Profesor <b>Branislav Radulović</b> ocijenio je da je knjiga "Posljednji Jugoslaveni – sjećanja savjetnika Ante Markovića" dragocjeno svjedočenje o posljednjim godinama postojanja države koje više nema. Prema njegovim riječima, riječ je o svojevrsnom “omažu vremenu koje je moglo završiti drugačije, priči o državi koju su razorili “nitkovi””.</p> <p>- Ova knjiga, kako je u njenoj recenziji zapisano, više je od memoara, istorijskog osvrta, više od još jednog pogleda na raspad Jugoslavije. "Posljednji Jugoslaveni" je knjiga koja govori iz prve ruke – tiho, iskreno i duboko lično – o kraju jedne epohe, o posljednjim danima ideje jugoslovenstva, o ljudima koji su do zadnjeg vjerovali da se država, transformisana na konceptu ekonomskih reformi Ante Markovića, može sačuvati – kazao je Radulović.</p> <p>Knjiga je struktuirana u tri hronološke cjeline – djetinjstvo i mladost autora, njegovu diplomatsku karijeru, te završni dio posvećen saradnji sa Antom Markovićem – a prožeta je snažnim emocijama, uz, kako ističe Radulović, neophodnu analitičku distancu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_4e0c37628f255437c99904643f06b2a9f39c6c2d6b2740e323a89e3b54894e8d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250713010712_4e0c37628f255437c99904643f06b2a9f39c6c2d6b2740e323a89e3b54894e8d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kroz zapise Vejnovića upoznajemo jednog drugog, javnosti manje poznatog Antu Markovića, centralnu figuru knjige, ne samo kao ekonomistu, reformatora i posljednjeg političkog optimistu, već i čovjeka koji je “svjesno krenuo u borbu protiv rastućih nacionalizama, često sam i bez prave podrške”. Marković se prikazuje kao “posljednji državnik koji je vjerovao da Jugoslavija ima budućnost”, kao idealista u vremenu kada su pragmatizam i nacionalizam dominirali, čije ekonomske reforme i pokušaji demokratizacije su bili “posljednji tračak nade” – naveo je Radulović.</p> <p>Kroz ovu memoarsko-političku ispovijest, dodaje Radulović, autor čitaoce uvodi “iza zatvorenih vrata” tadašnje savezne vlade, opisujući susrete sa svjetskim liderima, diplomatske pregovore, ali i gorka saznanja o “nemoći razuma u vremenu koje je pripadalo strastima”, pružajući uvid u kompleksne političke i društvene procese koji su doveli do raspada (Titove) Jugoslavije.</p> <p>Prema njegivim riječima, knjiga "Posljednji Jugoslaveni" je hronika raspada Jugoslavije, ali i raspada međunarodnog poretka koji je do tada postojao.</p> <p>- Pisano pristupačno, sa mnogo ličnih anegdota, uz vidno prisutan ton razočaranja i nostalgije, autor se ne ustručava da kritikuje sve strane – nacionalne lidere koji su, kako kaže, “izdali ideju Jugoslavije zarad lične moći i interesa”. Nacionalizam se prikazuje kao glavni motor raspada, a mediji kao njegovi saučesnici – istakao je Radulović.</p> <p>Ova knjiga, kako kaže Radulović, nije napisana da bi se dokazala politička istina, već da bi se sačuvala ljudska.</p> <p>- "Posljednji Jugoslaveni" nas podsjeća na to da istorija nije crno-bijela, da heroji često ostaju nepoznati, a da porazi ne dolaze uvijek sa bojišta, već i iz kaancelarija, iz tišine međunarodne nezainteresovanosti, iz nedostatka volje da se nešto sačuva. Stoga, vrijedi pročitati ovu knjigu, imati je u svojoj biblioteci, ne samo kao istorijski podsjetnik, već kao lični dnevnik jedne izgubljene nade, kao omaž jednom vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili – zaključio je Radulović.</p> <h2>Nasljeđe jugoslovenstva</h2> <p>Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore<b> Milojica Dakić </b>rekao je da ovom knjigom Vejnović analitički precizno i objektivno zapaža i prikazuje genezu i uzroke raspada Jugoslavije, "zemlje do koje mu je bilo neobično stalo i kojoj je pripadao svim bićem".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_259ba38745e2c3829d4a1a58cc14e6555f25afe8a2b3d25ffddbba4f02713d13.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250713010712_259ba38745e2c3829d4a1a58cc14e6555f25afe8a2b3d25ffddbba4f02713d13" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>Kako je istakao, rasvijetlio je brojne nepoznanice, uvriježena vjerovanja i ključne događaje u samom vrhu jugoslovenske vlasti tokom posljednjih dana države koja, za mnoge, ostaje trajna uspomena.</p> <p>- Slom ideje u koju je vjerovao i bio joj nesebično posvećen teško je doživio i prihvatio. Glavni razlog raspada Jugoslavije, kako ga Vejnović saopštava u knjizi je “prevlast ideologije nad privredom i društvom zakonomjerno je proizvodila ekonomsku neefikasnost i političke sukobe”, a “najveći grijeh Saveza komunista Jugoslavije je opuštanje nacionalizma”. Ne ustručava se da saopšti postupke, ponašanja i greške, čak i najtežih pretpostavljenih – rekao je Dakić na promociji u KIC-u.</p> <p>Konstatovao je da raspad Jugoslavije i pobjeda nacionalizma nijesu ugasili građanske, antifašističke i civilizacijske ideje kojima je Jovo Vejnović odan cijelog života.</p> <p>- Ideja jugoslovenstva ostala je utkana u njegovu biografiju. Pitam se da li je bilo moguće očekivati nešto drugo od čovjeka koji je radio i izgrađivao se na temeljima jugoslovenstva, koji je obavljao odgovorne dužnosti, razvijao poslovne i diplomatske veze po cijelom svijetu, uspostavljajući čvrste i trajne odnose, koji se školovao u sedam gradova iz tri nekadašnje jugoslovenske republike (a danas samostalne države), koji je radio u četiri grada (od kojih su danas dva prijestona), i vršio odgovornu diplomatsku aktivnosti u četiri države sjeverne Afrike – zaključio je Dakić.</p> <h2>Ideje Markovića i danas na “dnevnom redu”</h2> <p>Autor Jovan Vejnović je kazao da je ovu knjigu nosio u glavi 30 godina, a onda su se sjećanja, događaji i lica počeli slagati kao mozaik koji je tražio da bude prenesen na papir.</p> <p>Međutim, više nego o samoj knjizi, Vejnović je juče u Podgorici radije birao da iznese današnja stajališta o ličnostima i događajima iz perioda nestajanja SFRJ, istovremeno nudeći i sažetu refleksiju o političkoj stvarnosti današnjeg regiona i svijeta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_9b22dca8b2e7463a27e60dd496b068e34b717d4b210889da472710057daeb981.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713010712_9b22dca8b2e7463a27e60dd496b068e34b717d4b210889da472710057daeb981" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt='Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"'> <figcaption>Sa promocije u KIC-u "Budo Tomović"<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>- Živimo zajedno osamdeset godina i prolazimo kroz velike teškoće. Naš najveći problem su fanatizam i fatalizam koji se prije izrodio na ideji stvaranja Velike Srbije i Velike Hrvatske. U ovoj knjizi sam pokušao reći da je Jugoslavija postala država u kojoj više nije najvažniji rad i čovjek, već nacija. Tu nema racionalne, građanske koncepcije, već jedna mitomanska, mitološka, fanatizovana politika koja nikud ne može povesti nego tamo gdje je, nažalost, sve nas skupa dovela. Svaka nacionalna homogenizacija zakonomjerno vodi prema ratu. Niko pametan neće osporavati da su nacionalna pripadnost i identitet važni, ali ne završava sve na tome. Osnova države nije Srbin ili Hrvat, nego građanin. Uspješna država se samo na takvom konceptu može napraviti – kazao je, pored ostalog, Vejnović.</p> <p>Kako je naglasio, knjigu nije pisao zarad prošlosti, već iz uvjerenja da su ključni elementi ideja koje je Ante Marković zastupao i danas aktuelne i "na dnevnom redu".</p> <p>- Bez prihvatanja takve koncepcije nećemo imati sreće na našem prostoru i nećemo izaći iz ovih teškoća u kojima se nalazimo. I danas zastupam stav – najbolji okvir za razvoj ovih prostora apsolutno je bila Jugoslavija. Ideja jugoslovenstva je postojala i prije Jugoslavije, siguran sam da postoji i poslije raspada Jugoslavije – poručio je Vejnović.</p> <p>Promociji u KIC-u "Budo Tomović" prisustvovali su i predstavnici antifašističkih organizacija iz republika/država bivše Jugoslavije i Albanije.</p>

Omaž vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili

<p>Predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza<b> Ivan Vujović</b> upitio je čestitku povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore. </p>
<p>- Dan koji sublimira crnogorsku vječnost, slobodarstvo i naše milenijumsko trajanje. Datum koji nam je u 19. vijeku donio međunarodno priznanje a u 20. vijeku, ustankom bez presedana u porobljenoj Evropi, otvorio vrata vraćanju državnosti, nasilno otetoj sramne 1918 - naveo je Vujović. </p>
<p>Borba protiv Crne Gore je, prema njegovim riječima, možda i najviše borba protiv 13. jula. </p>
<p>- I baš zato su tu borbu već izgubili. Srećan Dan državnosti i Dan ustanka - poručio je Vujović. </p>

Vujović: Borba protiv Crne Gore je možda i najviše borba protiv 13. jula - zato su tu borbu već izgubili

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: nacija

Popović o rezultatima popisa: Velikosrbi će nastaviti proces asimilacije još brutalnije

Danas sunčano, do 35 stepeni

(FOTO/VIDEO)Okupljanje na ulazu u park-šumu Gorica i izložba „Sunovrat Crne Gore“

Omaž vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su "nitkovi" razorili

Vujović: Borba protiv Crne Gore je možda i najviše borba protiv 13. jula - zato su tu borbu već izgubili

PRATITE TVe UŽIVO