Ljubomir Simović (1935-2025), jedan od najvećih modernih srpskih pjesnika i dramskih pisaca, preminuo je sinoć u Beogradu, saopštila je kuća Arhipelag.
Rođen 2. decembra 1935. godine u Užicu, Ljubomir Simović je u rodnom gradu završio osnovnu i srednju školu, a diplomirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na grupi za istoriju jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.
Za vrijeme studija radio je kao urednik i odgovorni urednik studentskog književnog časopisa "Vidici". Radni vijek je proveo kao urednik u kulturnoj redakciji Radio Beograda.
Objavio je pjesničke knjige: Slovenske elegije (1958), Veseli grobovi (1961), Poslednja zemlja (1964), Šlemovi (1967), Uoči trećih petlova (1972), Subota (1976), Vidik na dve vode (1980), Um za morem (1982), Deset obraćanja Bogorodici Trojeručici hilandarskoj (1983), Istočnice (1983), Gornji grad (1990), Igla i konac (1992), Ljuska od jajeta (1998), Tačka (2004) i Planeta Dunav (2009).
Izbori iz Simovićevog pesništva objavljen su u knjigama Izabrane pesme (1980), Hleb i so (1985, 1987), Istočnice i druge pesme (1994), Učenje u mraku (1995), Sabrane pesme I-II (1999) i Pesme. Knjiga prva i Pesme. Knjiga druga (2005).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Preminuo Ljubomir Simović

Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) daje sljedeći
P R O G L A S
Na Svjetski dan slobode medija, podsjećamo da položaj medijskih profesionalaca u Crnoj Gori i dalje nije na nivou koji bi garantovao njihovu sigurnost, dostojanstvo i profesionalnu autonomiju. Iako su zabilježeni određeni pomaci, suštinska borba za slobodne medije još traje.
Tokom 2024. godine u medijskom sektoru, kao i u ostatku države, došlo je do povećanja zarada, usljed sprovođenja programa Evropa sad 2. Ipak, primanja medijskih radnika i radnica i dalje su ispod državnog prosjeka, odnosno bliža su minimalnoj nego prosječnoj zaradi – koja, osim što je nedovoljna za dostojanstven život, ne odražava značaj koji pripadnici ove profesije imaju u očuvanju demokratskog poretka.&nbsp;
Nasilje i pritisci na novinare ne jenjavaju. U 2024. u bazi <a href="https://safejournalists.net/me/">SafeJournalist</a> zabilježena su 24 incidenta, što je značajno više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 16. U Sindikatu medija nismo zabrinuti isključivo zbog kvantitativnog porasta, već i zbog prirode samih napada – poput brutalnog fizičkog napada na Anu Raičković. Ohrabruje, međutim, što je ovaj slučaj dobio sudski epilog – što je nastavak trenda bržeg rješavanja slučajeva gdje su medijski radnici žrtve. Kao i u prethodnim godinama, Sindikat medija nastaviće da aktivno jača kulturu bezbejdnosti u medijskom sektoru, naročito kada su u pitanju obuke o procjenama rizika te aktivno učešće u uspostavljanju nacionalnog odgovora na bezbjednosne izazove.
Osim fizičke i ekonomske sigurnosti, jednako je važno raditi na unapređenju psihološke bezbjednosti medijskih radnika i radnica. Kroz više od 170 individualnih sesija u okviru našeg besplatnog servisa psihološke podrške, kao i kroz brojne seminare, radionice i publikacije posvećene mentalnom zdravlju, SMCG nastoji da otvori prostor za brigu o emocionalnom i mentalnom blagostanju novinara i novinarki – jer novinarstvo bez ljudi koji se osjećaju sigurno i podržano nije održivo.
Neke su kolege ipak dodatno marginalizovane. Kako je poručeno sa izložbe <a href="https://sindikatmedija.me/galerija/price-o-novinarstvu-smcg-organizovao-izlozbu-crnogorskih-fotoreportera/">„Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu“</a> koju smo organizovali, u Crnoj Gori postoji oko 230 registrovanih medija, a istovremeno samo oko 15 aktivnih fotoreportera. Većina njih radi za dnevne novine ili strane agencije, dok ih domaći portali gotovo uopšte ne angažuju. To jasno svjedoči o ugroženosti novinske fotografije, koju sve češće zamjenjuju beživotne ilustracije i fotografije snimljene mobilnim telefonima – baš kao što brze i površne vijesti potiskuju segment po segment pravog, profesionalnog novinarstva.&nbsp;
Pozitivan iskorak predstavlja novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama koji tek treba da bude primijenjen u punoj mjeri, i koji će, nadamo se, riješiti dugogodišnji problem finansiranja lokalnih javnih emitera ali i uticati na bolji ekonomski položaj zaposlenih u tim medijima. Ipak, sve opštine nisu ispoštovale zakon pri usvajanju budžeta za ovu godinu i Sindikat medija će nastaviti da <a href="https://sindikatmedija.me/saopstenja/smcg-podsjetio-lokalne-samouprave-na-obaveze-iz-zakona-o-av-uslugama/">insistira</a> da se to ispravi a Zakon u potpunosti poštuje.&nbsp;
I Zakon o medijima, usvojen sredinom prošle godine, donio je <a href="https://sindikatmedija.me/tematski-clanci/sta-nam-je-zakon-o-medijima-donio/">nekoliko važnih novina</a>, pa je između ostalog po prvi put regulisano i učešće novinara u izboru glavnog urednika, kao i njegova pozicija u slučaju promjene vlasničke ili uređivačke politike medija.&nbsp;
Sindikat medija Crne Gore nastavlja da raste. Okupljamo oko 700 članova, što čini gotovo polovinu zaposlenih u medijima u Crnoj Gori – koji rade u privatnim, lokalnim i javnim medijima. Ponosni smo na sve članove, a posebno na mlade novinare koji svojim entuzijazmom, znanjem i energijom jačaju našu zajednicu. Naša Sekcija mladih pravi sve veće iskorake od kojih je najznačajniji magazin za mlade <a href="https://mladi.dvijesindikalne.me/">„Ekipa“</a> čija su dva broja već izašla.
Ne zaboravljamo na one kojima je najteže. Zajedno sa kolegama i koleginicama iz Evropske (EFJ) i Međunarodne Federacije Novinara (IFJ) podržavamo medijske radnike i radnice koji izvještavaju iz ratom pogođenih područja. Solidarnost medijske zajednice sa medijskim radnicima koji su ubijeni, ranjeni ili uhapšeni u Ukrajini i Gazi, mora biti na mnogo većem nivou a mediji moraju da pozivaju vlade na odgovornost i da javnosti dostavljaju podatke o svim zločinima koji se tamo događaju.
Upravo solidarnost u esnafu mora biti temelj svakog našeg djelovanja. Borba za prava, sigurnost i profesionalne standarde je zajednička. Samo složni i organizovani možemo da gradimo medijsku scenu koja služi javnom interesu i čuva slobodu govora.
Glavni odbor SMCG

Proglas Sindikata medija Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, ističući ključnu ulogu novinara u očuvanju demokratskog društva i naglašavajući potrebu za daljim unapređenjem medijskih sloboda u zemlji.
- Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, izražavam zahvalnost svim novinarkama i novinarima u Crnoj Gori koji, često u otežanim okolnostima, predano, hrabro i profesionalno obavljaju svoj posao, doprinoseći izgradnji demokratskog društva i zaštiti javnog interesa - poručio je Milatović.
On je podsjetio da slobodni i odgovorni mediji predstavljaju stub svake demokratije, te da „sloboda medija nije privilegija novinara, već pravo svakog građanina da bude informisan“.
Predsjednik je ocijenio ohrabrujućim podatak da je Crna Gora, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, napredovala na globalnoj listi medijskih sloboda i trenutno zauzima 37. mjesto.&nbsp;
- Taj pomak potvrđuje da reformski procesi koje sprovodimo daju rezultate, ali i obavezuje sve društvene aktere da nastave sa unapređenjem medijskog ambijenta i jačanjem nezavisnih institucija - kazao je Milatović.
Uprkos napretku, upozorio je na brojne izazove, među kojima posebno izdvaja napade na novinare.&nbsp;
- Napadi na novinare, bilo da su fizički ili verbalni, predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja. Zabrinjava podatak da su u posljednje tri godine novinarska udruženja zabilježila 54 napada na poslenike javne riječi - naveo je Milatović.
Posebno je ukazao na rastući trend onlajn napada i prijetnji, naročito usmjerenih prema novinarkama, koje su sve češće žrtve rodno zasnovanog uznemiravanja.
Milatović je naglasio da je dužnost države da stvori bezbjedno i slobodno okruženje za rad medija.&nbsp;
- Naša je ustavna, zakonska i moralna obaveza da obezbijedimo ambijent u kojem novinari mogu raditi bez straha, pritiska i cenzure - poručio je, dodajući da to podrazumijeva efikasnu institucionalnu zaštitu i kulturu poštovanja prema novinarskoj profesiji.
Milatović je podsjetio na neriješeni slučaj ubistva urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića, koji, kako je kazao, konačno mora biti rasvijetljen do kraja.
- Bez slobodnih medija nema slobodnog društva. U tom duhu, ostajem posvećen očuvanju slobode izražavanja, sigurnosti novinara i zaštiti njihovog integriteta u službi javnosti - zaključio je predsjednik.

Milatović povodom Svjetskog dana slobode medija: Napredak postoji, ali izazovi ostaju

U udaru ruskih dronova na Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine povrijeđeno je 47 civila, javila je noćas lokalna policija, dok je sa ruske strane javljeno da je u noćašnjim ukrajinskim napadima na rusku oblast Kransodar povrijeđeno četvoro ljudi. 
 
„U neprijateljskim napadima na Harkov povrijeđeno je 47 civila“, javila je ukrajinska lokalna policija na svom nalogu na Telegramu. 
 
Regionalni guverner Oleg Sinegubov rekao je da je povrijeđeno oko 50 ljudi, među kojima i 11-ogodišnje dijete. 
 
Sinegubov je rekao da su pogođena četiri okruga u Harkovu, da su izbili požari i oštećene stambene zgrade, civila invrastruktura i vozila, prenosi AFP. 
 
Harkov, koji se nalazi blizu ruske granice, bio je neprestano na meti tokom cijele ruske invazije počete u februaru 2022. godine. 
 
Napad je izveden nekoliko sati poslije ruskih udara na južni grad Zaporpžje, u kojima je ranjeno oko 20 ljudi. 
 
S druge strane, ruske lokalne vlasti osudile su ukrajinske udare na rusku jugozapadnu oblast Krasnodar, u kojima je povrijeđeno četvoro ljudi. 
 
Regionalni guverner Krasnodara Venjamin Kondratijev objavio je preko Telegrama da je sinoć Kijev izveo masovni napad na crnomorsku obalu regiona Krasnodar. 
 
„Najteže posljedice su u Novorosisku, gdje je oštećeno više stanova i, prema privremenom bilansu, povrijeđene četiri osobe, dvoje odraslih i dvoje djece“, rekao je Kondratijev. 
 
Rusija je prošle sedmice najavila trodnevno primirje od 8. do 10. maja, povodom ruskog obilježavanja pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Kijev je tu mjeru nazvao manipulacijom.

U ruskim napadima na Harkov povrijeđeno 47 ljudi

<h3>Piše Bojan Đuranović</h3>
Ništa vam više nije sveto (čak ni Marović). Do juče ste se kleli u nasljeđe Amfilohija Radovića, padali ničice, sve se udarajući po prsima junačkim kako ćete njegov amanet sprovesti do kraja i kako će mu duša biti mirna (đe god da se nalazi).&nbsp;
„Razmicali“ ste se oko njegovih testamenata, kojih je u jednom trenutku bilo više desetina, pa je svaki advokat koji je držao do sebe tvrdio da baš on ima taj jedan pravi... Svega je tu bilo, mučno je bilo gledati i slušati, i izgledalo je kao da se nikada sa toga njegovog puta skrenuti neće. No, krivine su na tom putu bile brojne, auto Crkve Srbije novo, brzo i poletno, pa se eto nažalost malo i proklizalo.&nbsp;
Amfilohije je tokom svog zemaljskog života, vrlo često (tokom blagdana posebno jer su ga oni nakako neobjašnjivo inspirisali) znao da prizemno počasti i prokune sve one koji mu nisu vjerovali i ne šćahu da se priklone „đedovskoj“ vjeri. Znam da se kaže i koristi termin „prađedovskoj“, ali u ovom slučaju bi to bilo dosta sporno jer tokom života naših prađedova ta Amfilohijeva organizacija nije postojala.&nbsp;
Nego, da se prisjetimo kako je morački „nebeski kovač“ zborio tokom jednog obilježavanja Nove godine po netačnom, odavno zamijenjenom (1582), starom, pagansko-rimskom i Julijanskom kalendaru. On je tada kleo ovako: "Neka bi Bog podario da bude što manje onih koji se klanjaju paganskom caru prokletom Dukljaninu i neka paganskog cara Dukljanina svaki Crnogorac prikuje čekićem za Vezirov most".
Iako crnogorskoj tradiciji nije imanentno da muškarci kunu, već se zna ko to čini, ovo nije zasmetalo njegovom stadu da povjeruju u ove riječi i da od tada sve što je u vezi sa Dukljom i njenim nasljeđem – proglasi prokletim. Nije im ođe nimalo zasmetalo što o samoj Duklji i njenoj istoriji nisu znali ništa, uostalom neznavenost i jeste osnovni preduslov da bi se bilo stado.
No, kako god da je bilo, od toga datuma svi Crnogorci koji nisu “problejali” nazivaju se – Dukljanima. Ovaj se pridjev koristi isključivo u pogrdnoj i posprdnoj konotaciji. U ovome prednjače mediji i pojedinci koji su pod direktnom upravom beogradske vlasti, nebitno koje, kada i koga, jer je ova politika konstantna koja se ne mijenja na izborima i koja je podjednako forsirana i od Miloševića, i od Đinđića, Koštunice, Tadića, pa sve do ovoga danas.
Koliko je svima nama koji znamo istorijsko trajanje crnogorskog naroda, i koji poznajemo svoju istoriju, sve ovo bilo nebitno i od manjeg značaja govori i formiranje DANU i drugih organizacija sa prefiksom “dukljanski” kao potvrda nečega što je istorijski fakat. Ono što nismo nikada uradili jeste i konkretna i stvarna revitalizacija tog lokaliteta i njegovo uključivanje u edukativno-prosvjetne svrhe.
Pa umjesto da tamo budu organizovani časovi istorije za osnovce i srednjoškolce i da ona, kako to rade svi narodi, bude ponosna turistička atrakcija Podgorice, mi smo je prepuštili nemaru i propadanju i dali na korištenje pravim stadima ovaca.
A, onda se desilo ovo šta je bilo za očekivati. Crkva Srbije je, zanemarujući Amfilohijeve amanete i svoje čvrsto date riječi, odlučila da “prokletu” Duklju i sve u vezi sa njom pa i onoga zakovanoga cara sa Vezirova mosta, prisvoji i proglasi srpskim. Po sistemu – šta ne možeš pobijediti prisvoji. I, tako su nedavno na Duklji održali nešto pod nazivom “sabor” na, kako kažu, temeljima prve srpske države.
Ako dobro brojim, a do tri mi nije matematika bila teška, ovo ima je treća “prva” srpska država u potonjih par decenija. Prvo je to bila Raška, pa onda Zeta, da bi sada to postala i Duklja. Treća sreća rekao bi neko, a kako je oteto uvijek i prokleto sve ovo ima nekog smisla, jer prokleto je bilo do sada pa je valjda logično da sada bude i oteto.
I, pitao bi se neko sa makar malo logičkog rasuđivanja, kako će sada objasniti fakat da je Dukljanska država stekla nezavisnost nakon bitke kod Tuđemila 1042. godine u kojoj je pobijedila vizantijsku vojsku, a da se osnivač srpske države – Stefan Namanja, pojavljuje tek 150 godina kasnije i to, gle čuda i koincidencije, na način što je za zbacivanje rođenog brata župana Tihomira pomoć dobio upravo od dukljanskog neprijatelja Vizantije i da mu je jedan od zadatka i obaveza za ukazanu pomoć protiv brata, bilo upravo osvajanje Duklje.
E sada, da smo bistri mi bismo se pitali zašto bi prvi srpski kralj na čelu prve srpske države Raške osvajao i ginuo za nešto što je takođe prva srpska država?
Odogovor na ove nonsense od strane SPC nećemo dobiti jer bismo morali ili slagati ili reći istinu. Istinu koja im ne ide u prilog, pa kako je lagati grijeh a istina štetna oni će kao i do sada ostati nijemi i nemušti, računjaući da će za sljedbenike to biti dovoljno i da će im vjerovati u prvobitnu laž da je i ovo prva Srpska država kao i sve ostale do sada.
A, mjesta na ruševinama Duklje ima dovoljno - i za jedno i za drugo stado.

Kako smo od prokletih Dukljana postali prva srpska država?

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Smatlik obezbjeđivao Milatovića tokom kampanje, sad imenovan za savjetnika direktora Parking servisa

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Tag: moderni-pisac

Preminuo Ljubomir Simović

Proglas Sindikata medija Crne Gore

Milatović povodom Svjetskog dana slobode medija: Napredak postoji, ali izazovi ostaju

U ruskim napadima na Harkov povrijeđeno 47 ljudi

Kako smo od prokletih Dukljana postali prva srpska država?

PRATITE TVe UŽIVO