Predsjednik SAD Donald Tramp nominovao je Majka Volca za ambasadora u Ujedinjenim nacijama, te će on preći na tu funkciju sa one dosadašnje - savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Marko Rubio će sada biti i državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je Tramp, prenosi SiEnEn (CNN).
- Majk Volc je naporno radio da interese naše nacije stavi na prvo mjesto. Znam da će to učiniti i u svojoj novoj ulozi - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Truth Social".
U međuvremenu, kako dodaje, Rubio će služiti kao savjetnik za nacionalnu bezbjednost, dok će nastaviti svoje snažno vođstvo u Stejt departmentu.
Ranije danas, SiEnEn je javio da se očekuje da će Volc napustiti svoju funkciju savjetnika za nacionalnu bezbjednost u narednim danima, što je prva velika promjena osoblja otkako je Tramp preuzeo dužnost u januaru.
Volcov posao je bio u limbu nakon što mu je ranije ove nedjelje jasno stavljeno do znanja da je njegovo vrijeme na čelu bezbjednosnog sekotra došlo do kraja, piše SiEnEn (CNN).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp nominovao Volca za ambasadora u UN

Majk Volc više nije savjetnik za nacionalnu bezbjednost u administraciji predsjednika SAD-a Donalda Trampa, izvijestili su američki mediji.
Nakon tek nešto više od tri mjeseca na ovom mjestu, Volc je, kako se čini, napustio poziciju i postao prva "žrtva" haosa koji je obilježio prvih 100 dana Trumpovae administracije.
Inače, Volc je najpoznatiji po tome što je on greškom dodao novinara lista "The Atlantic" Džefrija Goldberga u razgovor na aplikaciji Signal, gdje su se diskutovali tajni i povjerljivi podaci o napadu SAD-a na jemensku grupu Hute.
Osim toga, Volc se nije previše eksponirao, poput nekih njegovih kolega, ali je činjenica da je upravo on "zaslužan" za skandal "Signalgate" bila dovoljna da bude prvi koji je napustio poziciju u novoj Trampovoj administraciji.
Zajedno s Volcom, poziciju napušta i njegov zamjenik Aleks Vong, a još nema indicija o tome ko bi ga mogao zamijeniti.
Iako je javnost u SAD-u očekivala da će prvi poziciju napustiti kontroverzni Pit Hegset, koji je takođe bio involiran u skandal sa porukama na aplikaciji Signal, čini se da on i dalje ima povjerenje američkog predsjednika.

1250x600

1084x550

Prva "žrtva" haosa u Trampovom timu: Majk Volc više nije savjetnik za nacionalnu bezbjednost

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Majk Volc izjavio je da ideja o ulasku Ukrajine u NATO "nije ponovo na stolu“, uprkos ponudi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se povuče, u zamjenu za članstvo njegove zemlje u tom vojnom savezu.
- Ne vidim da Sjedinjene Države žele da Ukrajina uđe u NATO, a zatim da se američke trupe obavežu u smislu člana 5 ili da se direktno uključe u ukrajinski rat - rekao je Volc za Foks njuz, prenosi Politiko.
Volc je naglasio da su „frustracije velike“, jer se Trampova administracija nada da će sa Rusijom uskoro postići sporazum o okončanju rata, a na pitanje da li je zakazan sastanak Putina i Trampa, odgovorio je: „ne u ovom trenutku“.
- Predsjednik Tramp očekuje da će dogovor biti postignut i mislim da ćete to vidjeti u vrlo kratkom roku - kazao je Volc.
Što se tiče bezbjednosti Ukrajine, Volc je rekao da Sjedinjene Države podržavaju Francusku, Veliku Britaniju i druge evropske zemlje, koje se slažu da Kijevu ponude „veoma jake“ bezbjednosne garancije.
- Godinama smo tražili da Evropa pojača svoju odbranu i godinama tražimo da Evropa plati za sopstvenu odbranu, jer američki poreski obveznici već decenijama preuzimaju taj nepravedni teret - poručio je Volc.
On je ponovio Trampov stav da je Amerika spremna da garantuje bezbjednost Ukrajini, u zamjenu za ukrajinske rijetke minerale, što Kijev za sada ne prihvata.

Trampov savjetnik: Ulazak Ukrajine u NATO nije na stolu

Iz Ministarstva vanjskih poslova oglasili su se povodom, kako su istakli, interesovanja medija zbog objava koje se odnose na navodno glasanje u Savjetu Evrope tokom jučeranje ministarske sjednice.
Oni su demantovali da je &nbsp;Crna Gora &nbsp;glasala za prijem Kosova u Savjet Evrope, jer, kako ističu, to pitanje nije bilo na agendi.
- Informišemo da se agenda ministarskog zasjedanja u okviru Savjeta Evrope utvrđuje konsenzusom, na predlog države koja predsjedava. To je bio slučaj i sa 134. ministarskom sjednicom Komiteta ministara Savjeta Evrope, koja je održana juče i prekjuče u Luksemburgu, a na kojoj je delegaciju Crne Gore predvodio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova mr Ervin Ibrahimović. Napominjemo da Crna Gora nije imala komentare na agendu, koja je javni dokument i dostupna je na sajtu Savjeta Evrope. Zahtjev Kosova za članstvo u Savjetu Evrope nije bio tačka na agendi 134. ministarske sjednice Komiteta ministara, te stoga nije ni moglo biti glasanja država po ovom pitanju - naveli su u saopštenju.
Naglašavaju da je , shodno tome, "potpuno netačna informacija koju su prenijeli pojedini mediji u Crnoj Gori, da je juče bilo glasanja u Savjetu Evrope na ovu temu."
- Samim tim su bespredmetne i reakcije političkih subjekata u vezi s navedenim. U okviru rasprave na temu Uloga Savjeta Evrope u novom geopolitičkom kontekstu, šefovi delegacija razmatrali su izazove sa kojima se suočava Evropa, kao i mogućnosti i šanse za jačanje uloge Savjeta Evrope u osnaživanju demokratije i jačanju demokratske bezbjednosti društava. U tom kontekstu, predstavnici država su, u svojim izlaganjima, iskazali stavove i u pogledu pitanja proširenja članstva Savjeta Evrope - naveli su u iz MVP.
Crna Gora je u skladu sa utvrđenom vanjskom politikom države i usvojenim vanjskopolitičkim prioritetima, u svojoj nacionalnoj izjavi ukazala na posvećenost Vlade evropskoj integraciji i namjeri da do 2028. godine postane 28 članica EU.
- U istom kontekstu, istaknuto je da evropska integracija predstavlja najbolji okvir za osiguranje trajne stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu i naglašena je važnost pružanja podrške državama koje su spremne da izgrade svoje demokratske kapacitete u skladu sa evropskim standardima, da postanu članica Savjeta Evrope - zaključili su iz MVP.

MVP: Crna Gora nije glasala za prijem Kosova u Savjet Evrope

Jedna od odluka koje je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednice odnosila se i na restrukturiranje Instituta u Igalu, te je stoga usvojila Informaciju o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, s Planom restrukturiranja, kojom se predviđa rehabilitacija u Fazi II i aktivno učešće manjinskih akcionara.
- Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima. Analiza trenutnog stanja Instituta je pokazala je da su iscrpljene sve druge tržišne mogućnosti i da je neophodna državna intervencija kako bi se osigurala njegova dugoročna održivost i očuvala njegova funkcija od opšteg ekonomskog interesa- kazali su iz Vlade.
Plan restrukturiranja zasnovan je na nekoliko ključnih principa.
- Prvi i osnovni princip je očuvanje Instituta Igalo kao ključne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koja ima značajnu ulogu ne samo u zdravstvenom sistemu zemlje već i u segmentu zdravstvenog turizma. Drugi princip odnosi se na finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan subjekt. Treći princip odnosi se na poboljšanje efikasnosti poslovanja kroz optimizaciju organizacione strukture i digitalizaciju poslovnih procesa, čime bi se povečala produktivnosti smanjili operativni troškovi. Četvrti princip podrazumijeva aktivno uključivanje manjinskih akcionara u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Instituta Igalo, što bi dodatno osiguralo održivost predloženih mjera. Pored toga, neophodno je sprovesti značajna ulaganja u obnovu infrastrukture, ali na racionalan način koji neće dodatno opteretiti finansijsku situaciju Instituta Igalo- navodi se u saopštenju.
Kako su iz Vlade istakli, nakon sagledavanja ukupno šest predloženih strategijskih opcija mogućeg restrukturiranja, Vlada se opredijelila za opciju koja predviđa rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje.
- Ovaj model podrazumijeva učešće manjinskih akcionara, a naročito onih sa značajnim učešćem, u realizaciji mjera predviđenih Planom. Osnovni motiv za odabir ovakvog načina restrukturiranja prepoznat je u značajnom smanjenju investiocionog ulaganja, te činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa značajnim učešćem je smanjio iznos državne pomoći. Takođe, manjinski akcionari učestvuju u Planu restrukturiranja srazmjerno vlasničkom udjelu, što dodatno smanjuje iznos državne pomoći kao i iznos koji sam Insitut Igalo treba da obezbijedi za Plan restrukturiranja- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Institut u Igalu: Vlada planira rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje, uz učešće manjinskih akcionara

POBJEDA CRNOGORSKOG BOKSERA NA PRESTIŽNOM MEĐUNARODNOM TURNIRU “LES CEINTURES”
Đinović u polufinalu u Parizu
Crnogorski bokserski reprezentativac Tomislav-Bato Đinović uspješno je startovao na prestižnom međunarodnom turniru “Les Ceintures”, koji se održava u predgrađu Pariza, u gradu Argenteuil. Član BK Zlatičanin je u četvrtfinalu kategorije do 60 kilograma pobijedio, jednoglasnom odlukom sudija Italijana Brajana Abatanđela.
Rival Đinoviću u polufinalu biće domaći bokser, Francuz Lis Belhasel, koji je bio slobodan na startu turnira i voljom žreba direktno se plasirao među četiri najbolja borca kategorije do 60 kilograma.
- Veoma sam zadovoljan kako je Đinović otvorio turnir. Iako se vidjelo da je u početku bio malo stegnut, vjerovatno od puta, ipak je uspio da pronađe svoj ritam kad je bilo najpotrebnije. Pokazao je mentalnu snagu i stabilnost, što je izuzetno važno na ovakvim turnirima. Nadam se da će u narednim mečevima biti još opušteniji, jer znamo koliko može kada je potpuno rasterećen. Vjerujem da će iz meča u meč rasti i pokazati svoj puni potencijal - &nbsp;rekao je selektor Nikola Ružić.
Pored Đinovića, sjutra će u ring i Bojana Gojković, koja će se u polufinalu kategorije do 57 kilograma boriti protiv takođe domaće bokserke Lucije Pauliak.
- Od Bojane i Tomislava danas očekujem borbene nastupe, dobru prezentaciju našeg boksa i, naravno pobjede. Svaki ovakav meč je prilika za napredak i razvoj, i sigurni smo da će naši takmičari dostojno predstavljati Crnu Gor - &nbsp;rekao je Ružić.
Imače, turnir u sportskoj dvorani “Roger Ouvrard” okupio je bokserke i boksere iz 14 zemalja: domaćina Francuske, Italije, Portugala, Španije, Maroka, Meksika, Njemačke, Švajcarske, Belgije, Kanade, Brazila, Srbije, Sjeverne Makedonije i naravno Crne Gore.

Đinović u polufinalu u Parizu

Anketni odbor je podržao prijedlog da bivši premijer Duško Marković bude saslušan u ponedjeljak. Sjednica odbora je zakazana za ponedjeljak u 11 sati.
Članovi odbora sada će sačekati na Markovićev odgovor, a bude li pozitivan, nova sjednica slijedi tokom prvog dana predstojeće sedmice.
Pored toga, članovi odbora izglasali su i da se bave slučajem bombaškog napada iz 1998. godine, za koji poslanici DPS-a tvrde kako je meta bio Milo Đukanović, ali i slučajevima ubistva Saše Raonića, prebijanja Rajka Cerovića i Miška Đukića.
U Skupštini je u toku druga sjednica Anketnog odbora koja se bavi postupanjem državnih organa povodom slučajeva politički motivisanih ubistava i fizičkih napada i prebijanja novinara..
Predsjednik DNP-a i poslanik Milan Knežević je istakao kako je Marković tokom duže vremena bio i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, te da bi saslušanje moglo biti organizovano već u ponedjeljak.
- Trebalo bi saslušati kakve informacije ima o ubistvima na Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića", kazao je, između ostalog, Knežević - kazao je Knežević.&nbsp;
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter uputio je prijedlog da Anketni odbor u razmatranje uzme i slučaj postavljanja crkve na Rumiji, ali i pokušajem bombaškog napada iz 1997. godine, tokom predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Huter je istakao kako su postojale indicije da je tada meta bio predsjednički kandidat Milo Đukanović
- Tada se dogodio napad na komandanta SAJ-a, a sve je bilo odrađeno u režiji srpske obavještajne službe. Postoje informacije koje ukazuju da je ta služba sve organizovala - naglasio je Huter.
<h2>Knežević: Prvo pitanje nije za ovo mjesto, drugo da razmotri stručna služba</h2>
Knežević je kazao kako je protiv prvog prijedloga.
- Anketni odbor je formiran sa jasnom formulacijom da se istraže ubistva i politički napadi, a tema koju ste kandidovali može biti na nekom drugom skupštinskom forumu i nemam nikakav problem - dodao je on.
Što se drugog slučaja tiče, Knežević je kazao kako treba zatražiti mišljenje stručne službe odbora, a ako bude pozitivno - da nema problema sa tim.
<h2>Nikolić: Zašto stručna služba time da se bavi, sumnja je da je tada meta bio Đukanović</h2>
Andrija Nikolić (DPS) upitao je zašto bi se stručna služba bavila slučajem u kojem je, kako je naveo, bilo indicija da je meta bio predsjednički kandidat.
- Zašto bi stručna služba davala mišljenje u odnosu na nešto što je sličan slučaj kao i jedan koji smo delegirali i koji ovaj odbor treba istražiti. Postoji sumnja da je neko tada htio da liši života tadašnjeg predsjedničkog kandidata, a fizički je ranio tadašnjeg čelnika SAJ-a - rekao je on.
Tokom sjednice, kojoj prisustvuje i ministar pravde Bojan Božović, jedan od dvojice predsjedavajućih Milan Knežević (DNP) kazao je kako bi odbor prvo trebalo da sasluša bivšeg premijera Duška Markovića.
Nikolić je kazao je kako je malo dana do ponedjeljka.
- Pozivati jedno lice na saslušanje, koliko god on bio informisan, a onda najaviti da ćete kandidovati petnaestak slučajeva - čini mi se da je malo pretenciozno, i uz dobru volju tog nekoga ko nema ni obavezu da dođe na saslušanje. Možemo li konkretizovati jedan slučaj, pa onda vidjeti ko su ljudi koji mogu biti gosti odbora i pomoći svojim informacijama ili izjavama - rekao je on.
<h2>Vučurović: Marković ima informacije, sjećate li se šta je tvrdio Miodrag Živković</h2>
Jovan Vučurović iz Nove srpske demokatije je kazao kako je siguran da Marković ima mnogo informacija o brojnim slučajevima, a potom je govorio i o optužbama nekadašnjeg lidera Liberalnog saveza Miodraga Živkovića da je ANB pokušala da izvrši atentat na njega.
- On je kazao - veoma nam je drago da su Živković i njegova porodica živi i zdravi, što ne bi bio slučaj da je SDB organizovala atentat na njega. On bi mogao ovdje da objasni i tu rečenicu, neko bi ga nazvao da je i 'crna kutija' bivšeg režima. Logično je da bude prvi koji će biti saslušan, a izgleda i da kolega Nikolić nema ništa protiv da bude saslušan, već da su u pitanju tehnički razlozi", dodao je Vučurović.
<h2>Mugoša: Kako to mislite da na jednoj sjednici raspravljamo o 15 slučajeva?</h2>
Boris Mugoša (SD) smatra kako je nerealno očekivati da se na jednoj sjednici raspravlja o 15 slučajeva.
- Čini mi se da ne možemo na jednoj sjednici raspravljati o 15 slučajeva. Nije ovaj anketni odbor zamjena za rad Skupštine - može se ovdje raditi i po 15 sati, ali i mimo ovoga postoji određeni rad u parlamentu, koji je ponekad i prioritetniji zbog naše EU agende. Zato vas molim da metodološki imate čistu situaciju, da ne koristite sjednice za ovakve dileme - naglasio je on.
<h2>Leković: Možda se ovdje pojavi i Đukanović?</h2>
Momčilo Leković (Demokrate) kazao je kako je očekivano da upravo prvi bude saslušan Duško Marković.
- Iako su očekivanja da se pozove i Milo Đukanović. Ali kako je DPS predložio slučaj bombaškog napada, možda će se i on ovdje pojaviti. Ali ako bi birali između Markovića i ovog bombaškog slučaja, mislim da treba početi od prvog - rekao je on.
<h2>Adžić: Ima ljudi koji su pozvaniji od Markovića da svjedoče</h2>
Filip Adžić, poslanik Građanskog pokreta URA, podsjetio je kako je rad odbora ograničen na tri mjeseca, te se upitao da li to tijelo ima kapaciteta da se bavi tolikim brojem slučajeva za tako kratko vrijeme.
- Danas se pominje Marković - osim kad je bio premijer, on ne da nije bio ni drugi, nego nije bio funkcionalno ni peti, ni sedmi čovjek države. Pozivati njega na odgovornost iz perioda kad je bio pomoćnik ministra i kad je bio premijer, mislim da nije realno. Ima ljudi koji su još pozvaniji da svjedoče o tim slučajevima, koji su bili hijerarhijski iznad njega. Moramo uspostaviti princip - rekao je on.
<h2>Knežević: Nije to bio napad, policajcu je ispala bomba</h2>
Knežević je kazao kako nema nikakav problem da se govori o tome, ali da kontekst nije onakav kakvim ga predstavljaju poslanici DPS-a.
- Prisustvovao sam tim događajima, radi se o policajcu kojem je ispala bomba. Vi ste mislili da je neko htio da ubije Đukanovića, a policajcu je ispala bomba - naglasio je on.
Kazao je kako je tada kao srednjoškolac pobjegao sa časa kako bi bio na licu mjesta, pa se sjeća svih događaja.
- Ali ako želite da govorimo o tom slučaju, nemam nikakav problem - dodao je.
Na kraju su se svi članovi odbora saglasili da se odbor bavi i tim slučajem.
<h2>Stojović: Šta je sa ubistvom Saše Raonića u Beogradu?</h2>
Gordan Stojović (PES) predložio je da se odbor bavi slučajem ubistva Saše Raonića iz 1994. godine.
- On je bio građanski aktivista i novinar, uređivao je Grafite, govorimo o ranim devedesetim godinama i volio bih da i taj slučaj uključimo u sve. Jer, on je bio novinar - dodao je Stojović.
<h2>Nikolić: Priključujem i slučaj prebijanja Rajka Cerovića</h2>
Andrija Nikolić potom je kandidovao inicijativu da bude ispitan slučaj prebijanja novinara Rajka Cerovića iz 1990. godine.
- On je tada ozbiljno postradao, možda i gore nego neki koji su navedeni u ovim slučajevima. Dakle, priključujem tu inicijativu - naglasio je on.
<h2>Adžić: Onda treba da se bavimo i prebijanjem Miška Đukića</h2>
Nakon toga je Filip Adžić podsjetio i na slučaj prebijanja novinara Miška Đukića.
- Možemo raširiti u nedogled, ali ako idemo tim putem - onda i to možemo dodati -rekao je Adžić.

Anketni odbor će saslušati Duška Markovića u ponedjeljak

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: majk-volc