<p>Građani ogorčeni, mjesecima čekaju na specijalističke preglede. Da problem bude veći, otvorenih termina kod ljekara za određene ambulantna preglede uopšte nema.</p> <p>Ministarstvo zdravlja priznaje - suočavamo se sa složenim problemom koji je posljedica višedecenijskog zapuštanja i rastućih potreba pacijenata. Ipak, dio krivice svaljuju na pacijente, tvrdeći da se pola njih ne pojavi za zakazani pregled.</p> <p>Liste čekanja na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure i dalje predstavljaju „jedan od ključnih izazova sa kojima se suočava naš zdravstveni sistem“, saopštilo je Ministarstvo zdravlja za Portal ETV.</p> <p>- Ovo je složen problem koji je rezultat više faktora, a koji, između ostalog, podrazumijeva i višedecenijski zapušteno kadrovsko planiranje, ograničene tehničke kapacitete te rastuće potrebe stanovništva za zdravstvenim uslugama - navode u izjavi za Portal ETV.</p> <p>Iz Ministarstva kojim rukovodi <b>Vojislav Šimun</b> napominju da su svjesni posljedica koje ovo stanje ima na građane.</p> <p>- Znamo da ovakvo stanje utiče na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, i zato intenzivno radimo na unapređenju organizacije rada i racionalnijem korišćenju resursa kako bismo skratili vrijeme čekanja i poboljšali uslugu - poručuju oni.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="šimun"> </figure>  <p>U okviru reformskih mjera, tokom prošle i početkom ove godine pokrenut je pilot projekat u KCCG-u koji omogućava zakazivanje pregleda unaprijed – tri mjeseca za prve, a šest za kontrolne preglede. Kako navode, cilj je „uvođenje više transparentnosti i davanje prioriteta novoidentifikovanim pacijentima“. U planu je proširenje ovog modela i na druge ustanove.</p> <p>Međutim, istovremeno, kako tvrde, se suočavaju s ozbiljnim problemom neodazivanja zakazanim terminima.</p> <p>- Analiza je pokazala da se oko 50 odsto pacijenata ne pojavi na zakazani termin - navode iz Ministarstva.</p> <p>Zbog toga je uveden SMS servis za jednostavno otkazivanje termina, kao i niz organizacionih mjera.</p> <p>- Uveli smo vikend ambulante, rad u popodnevnim časovima i prekovremeni angažman specijalista - poručuju iz MZ.</p> <p>Prema podacima Ministarstva, ove mjere omogućile su dodatnih 200 do 250 termina mjesečno za endokrinologiju, 150 za reumatologiju i oko 700 za druge oblasti.</p> <p>Jedan od prioriteta je i povećanje broja ljekara. „Pažljivo i plansko kadrovsko planiranje u oblastima koje su najopterećenije je prioritetna aktivnost. Samo za 2025. godinu odobreno je 221 specijalizacija i 29 užih specijalizacija, od čega za KCCG 42 specijalizacije i 10 užih“, navode iz Ministarstva.</p> <p>U pripremi je i reforma primarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p> <p>- Planiramo davanje većih ovlašćenja izabranim ljekarima i smanjenje administrativnih opterećenja, kako bi se ljekari porodične medicine konkretnije bavili pacijentom i njegovim potrebama“, navode oni. Time bi se smanjio broj nepotrebnih upućivanja na sekundarni i tercijarni nivo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8" data-rendition-name="original" width="972" height="586" loading="lazy" alt="Ministarstvo zdravlja"> </figure>  <p>Digitalizacija zdravstvenog sistema, koju Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, još je jedan element u borbi protiv predugih lista čekanja.</p> <p>Kao znak da se sistem ipak pomjera naprijed, iz Ministarstva ističu podatke o značajnom povećanju broja operacija u KCCG-u.</p> <p>- U 2018. godini obavljeno je 13.465 operacija, dok je 2023. taj broj iznosio 23.786 – što je porast od 76,7%. U 2024. godini broj operacija dostigao je 24.033 -navode.</p> <p>Na kraju poručuju da se problemi više ne zanemaruju.</p> <p>- Sistem se razvija i prilagođava potrebama pacijenta kroz veću transparentnost i dostupnost, u skladu sa jasno izraženom voljom rukovodstva i menadžmenta da reaguje na izazove odmah - poručuju iz MZ.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Građani ogorčeni: Mjesecima čekaju na specijalističke preglede

<p>Pacijenti se žale da na termin kod ljekara čekaju po nekoliko mjeseci, a nekada, kako kažu za Portal ETV i duže od pola godine.</p>
<p>Tragom ove informacije, Portal ETV je tražio informaciju od Kliničkog centra. Prema podacima koje je juče dostavio KC, na pregled kod ljekara čekaćete i do pola godine, nekada i duže, dok, prema podacima koje je Portal ETV dobio iz Kliničkog centra, u pojedinim ambulantama nema slobodnih termina. Najkraće vrijeme čekanja u ambulantama za koje je Portal ETV tražio podatke, je četiri dana.</p>
<p>Portal ETV objavljuje liste čekanja:</p>
<p>1. KARDIOLOGIJA</p>
<p>• Ultrazvuk srca (TE UZV) – 106 dana;</p>
<p>• Holter krvnog pritiska – 56 dana;</p>
<p>• Ergometrija – 94 dana;</p>
<p>• Pregled kardiologa (ambulanta za bolesti srca) – trenutno nema slobodnih termina.</p>
<p>2. ENDOKRINOLOGIJA</p>
<p>• Endokrinološka ambulanta – najduže čekanje 183 dana;</p>
<p>3. REUMATOLOGIJA</p>
<p>• Reumatološka ambulanta – najduže čekanje 182 dana.</p>
<p>4. GASTROENTEROLOGIJA</p>
<p>• Pregled gastroenterologa – do 182 dana;</p>
<p>• Gastroskopija – do 170 dana;</p>
<p>• Kolonoskopija – do 182 dana.</p>
<p>5. NEUROLOGIJA</p>
<p>• Pregled neurologa – nema slobodnih termina;</p>
<p>• EEG ambulanta – 4 dana;</p>
<p>• EMNG ambulanta – nema slobodnih termina.</p>
<p>6. OFTALMOLOGIJA</p>
<p>• Opšte oftalmološke ambulante – nema slobodnih termina;</p>
<p>• Interventna oftalmološka ambulanta – najkraći slobodni termin 04.06.2025.</p>
<p>7. VASKULARNA HIRURGIJA</p>
<p>• Vaskularna ambulanta 1 i 2 – trenutno nema slobodnih termina.</p>
<p>8. NEUROHIRURGIJA</p>
<p>• Neurohirurška ambulanta – najduže čekanje 70 dana.</p>
<p>9. MR I CT DIJAGNOSTIKA – ODRASLI</p>
<p>• CT NEURO 1 – 116 dana;</p>
<p>• CT BODY 1 i 2 – 106 dana;</p>
<p>• MR termini (preko konzilijuma) – 155 dana.</p>
<p>10. MR I CT DIJAGNOSTIKA – DJECA</p>
<p>• MR NEURO djece – 30.12.2025.;</p>
<p>• MR MKS djece – 30.12.2025.;</p>
<p>11. PEDIJATRIJSKE AMBULANTE</p>
<p>• Alergolog – dječija alergološko-imunološka ambulanta – trenutno nema slobodnih termina;</p>
<p>• Pulmolog – dječija pulmološka ambulanta – do 90 dana;</p>
<p>• Neurolog – dječija neurološka ambulanta – do 97 dana;</p>
<p>• Gastroenterolog – dječija gastroenterološka ambulanta – do 106 dana.</p>
<p>U Kliničkom centru za Portal ETV kažu da za najopterećenije ambulante, kao što su one za koje je Portal ETV tražio informacije, krajem svakog mjeseca za naredni mjesec otvaraju dopunske termine.</p>

1250x600

1084x550

Do ljekara se teško stiže, na termin se čeka i po pola godine, nekad i duže

<p>Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun </b>navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).</p>
<p>Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nermina Abdića</b> da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.</p>
<p>Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.</p>
<p>- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.</p>
<p>Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.</p>
<p>Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.</p>
<p>On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.</p>
<p>- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.</p>
<p>On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.</p>
<p>- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.</p>
<p>Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.</p>
<p>- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.</p>
<p>Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.</p>
<p>- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.</p>
<p>Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.</p>
<p>- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.</p>
<p>Poslanica Građanskog pokreta URA <b>Ana Novaković Đurović </b>pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.</p>
<p>Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.</p>
<p>Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.</p>
<p>- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.</p>
<p>On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.</p>
<p>- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.</p>
<p>On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.</p>
<p>Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad <b>Miloša Pižurice</b> o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.</p>
<p>- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.</p>
<p>On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.</p>
<p>Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.</p>

Portal ETV

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

<p>U Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore pušten je u rad savremeni multislajsni skener (MCT) 4D za potrebe zračne terapije, a koji je vrijedan preko 420 hiljada eura.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, ključna novina koju donosi ovaj aparat je to što omogućava, u ovom trenutku, maksimalno precizno planiranje i mapiranje površina zahvaćenih tumorom koje treba zračiti u respiratorno pokretljivim organima, uz povećanu zaštitu okolnih zdravih organa.&nbsp;</p>
<p>To je saopšteno na sastanku direktora KCCG, dr <b>Aleksandra Radovića</b> i medicinskog direktora, dr <b>Đorđija Krnjevića</b> sa državnom sekretarkom Ministarstva zdravlja, dr <b>Milenom Cojić</b> i predstavnicom Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, <b>Marinom Milić</b>.</p>
<p>Uz novi multislajsni skener i postojeće aparate, onkološkim pacijentima omogućavamo nastavak liječenja savremenim tehnikama zračenja koje se trenutno sprovode u svijetu. Dodatno, u prvoj polovini 2025. godine očekujemo instalaciju i novog linearnog akceleratora koji je vrijedan blizu četiri miliona eura.</p>
<p>- Na taj način, Institut za onkologiju KCCG će zaokružiti uslugu liječenja svim onim što danas nudi savremena radijaciona terapija u svijetu, kako primarnih, tako i metastatskih tumora sa dugotrajnom kontrolom bolesti - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>U KCCG-u kažu da na Institutu za onkologiju ne postoje liste čekanja za sprovođenje radioterapije, da vrijeme od indikovanja primjene do sprovođenja zračenja je jedno od najkraćih u Evropi i iznosi od 10 do 14 dana, a u slučaju hitnih indikacija i kraće.&nbsp;</p>
<p>- S obzirom na ovo, slobodno možemo reći da se onkološki pacijenti u Crnoj Gori liječe radijacionom terapijom na izuzetno visokom nivou, koji je sličan onom u velikim zapadnoevropskim onkološkim centrima - ističu u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori.</p>
<p>Dodaju da Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Menadžment KCCG prepoznaju delikatnost trenutka kog karakteriše značajno povećanje pacijenata oboljelih od maligniteta u Crnoj Gori, što, kako kažu, predstavlja globalni trend, i čini napore da i u budućnosti nastavi izuzetnu saradnju sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, koja podstiče saradnju i interesovanje američkih kompanija za učešće u nabavci savremene opreme za dijagnostikovanje i liječenje onkoloških bolesnika, kao i neophodnu edukaciju medicinskog kadra iz oblasti onkologije.&nbsp;</p>
<p>- Zahvalni smo na tome što SAD pruža kontinuiranu podršku unaprjeđenju i razvoju našeg zdravstvenog sistema. Nastavak osavremenjivanja medicinske opreme za liječenje onkoloških bolesnika i edukacija medicinskog kadra omogućiće nam da ostanemo lideri u ovoj oblasti, ne samo regionalno nego i šire - poručuju iz KCCG-a.</p>

U Institutu za onkologiju pušten u rad skener vrijedan 420.000 eura; KCCG: Nema listi čekanja

<p>Ministar zdravlja Vojislav Šimun najavio je rješavanje liste čekanja za koronarografiju i elektrofiziologiju, što će se riješiti otvaranjem nove angio sale u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici.<br/>
"Ono što bih morao naglasiti jeste da problem lista čekanja na koronarografiju smo praktično riješili. Otvorili smo angio salu u Beranama, a otvaramo i angio salu sjutra koju je obezbijedio novi menadžment KCCG koja će se fokusirati na efektrofiziološke procedure - na ugradnju pejsmejkera, defibrilatora, intervencije poput ablacije isl. i očekujem da ćemo i u tom domenu liste čekanja riješiti za nekih pola godine", istakao je Šimun.&nbsp;</p>
<p>Gostujući u Jutarnjem programu TVCG Šimun je kazao da su liste čekanja su kompleksan problem, pa je resor krenuo sa novim pilot projektom zakazivanja.</p>
<p>"U toku je novi modalitet zakazivanja od septembra. Registrovali smo dva problema, a prvi je neredovno puštanje. Pacijent je znao da dolazi nekoliko po nekoliko puta kod izabranog ljekara i da ne dobije termin. Drugi problem je prioretizacija", ukazao je on.</p>
<p>Šimun najavljuje da su obezbijedili veći broj termina, a sređuju se i dopunske ambulante.</p>
<p>"Očekujem presjek stanja u oktobru, pa očekujem rješavanje problema za pola godine", rekao je on.&nbsp;</p>
<p>Prema riječima Šimuna, prethodnih godina u Crnoj Gori se dešavao egzodus kadra - preko 100 ljekara napustio je crnogorski zdravstveni sistem.</p>
<p>"Svaki zdravstveni sistem kuburi sa nedostatkom ljekara. Mi trenutno radimo na registrima. Prikupljamo podatke i potrebno nam je adekvatno softversko rješenje koji će održavati registre kadrova", naveo je on.&nbsp;</p>
<p>Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, u Crnoj Gori trenutno radi 1990 ljekara u javnom zdravstvenom sistemu.</p>
<p>"Manje je ljekara na sjeveru i na jugu. Nedostaje ginekologa i pedijatara. Mi preduzimamo sve mjere da ljekare zadržimo u sistemu, a sad je sigurno manje kadra koji odlaze iz sistema", uvjerava Šimun.&nbsp;</p>
<p>Na godišnjem nivou, navodi ministar, ukupno je 90 ljekara koji dolaze sa strane, od čega je bar trećina iz Srbije.</p>
<p>"Mi kao resor prvo treba da popravimo uslove rada. Radimo novu infrastukturu. Završili smo tender za izgradnju bolnice u Pljevljima. Bitno je da se ljekarima i medininskom kadru riješi stambeno pitanje i naravno, tu je i edukacija kadra", ukazao je Šimun.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o bolnici u Meljinama, Šimun je poručio da će u tom zdravstvenom objektu osnažiti kadar.&nbsp;</p>
<p>- Par ljekara je dovedeno iz Srbije uz sve procedure. Napravili smo posebnu sistematizaciju za tu bolnicu, imamo odgovorne sestre i načelnika - rekao je Šimun.</p>
<p>Najavio je da se rade studije izvodljivosti za novu bolnicu u Meljinama.</p>
<p>- Vidio sam tu parcelu, imamo kadra, a zbog kompleksnosti ovih imovinsko-pravnih odnosa najbolje bi bilo da se napravi nova bolnica -zaključio je Šimun.&nbsp;</p>

Šimun: Za pola godine nove angio sale u KCCG

<p>U nizu izraelskih napada na Pojas Gaze danas je poginulo najmanje 20 Palestinaca, saopštili su medicinski izvori.</p>
<p>Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, među žrtvama je sedam osoba koje su ubijene sjeverozapadno od grada Gaze, na punktu za distribuciju humanitarne pomoći, gdje su bile angažovane na obezbjeđenju.</p>
<p>U vazdušnom napadu na šator u Gazi poginulo je još sedam osoba, uključujući petoro djece.</p>
<p>U odvojenom napadu dronom na sjeveru Pojasa Gaze ubijena je jedna osoba, dok je pet civila poginulo čekajući pomoć južno od rječne doline koja prolazi kroz centralni dio Pojasa Gaze, prenosi palestinska agencija WAFA.</p>
<p>Napadi dolaze u trenutku kada izraelske snage najavljuju operaciju preuzimanja grada Gaze, što je izazvalo međunarodne osude i upozorenja na moguće katastrofalne humanitarne posljedice.</p>

Najmanje 20 Palestinaca ubijeno u izraelskim napadima na Gazu

<p>Luštica Development AD Tivat opredijelila je 10.000 eura Direktoratu za zaštitu i spašavanje, za nabavku opreme za pripadnike službi zaštite i spašavanja, izražavajući zahvalnost i solidarnost sa službama koje ovih dana ulažu nadljudske napore u gašenju požara širom Crne Gore.</p>
<p>- Pored korporativne donacije, zaposleni kompanije pokrenuli su i internu akciju prikupljanja finansijske pomoći za djecu poginulog vojnika, želeći da pruže podršku porodici koja je ostala bez svog člana i da im pokažu da nisu sami u teškim trenucima - naveli su u saopštenju.</p>
<p>Istovremeno, kako su dodali, kompanija je izrazila spremnost da, pored finansijske pomoći, angažuje i tim svojih zaposlenih sa opremom, koji bi se uključio tamo gdje Direktorat procijeni da je najpotrebnije.</p>
<p>- Znamo koliko svaka ruka znači kada se bori protiv stihije – spremni smo da pružimo konkretan doprinos na terenu, rame uz rame sa vatrogascima i spasiocima - saopštio je rukovodilac službe za odnose sa Vladom i lokalnom zajednicom u Luštica Developmentu <b>Marko Vukašević</b>.</p>
<p>Iz kompanije podsjećaju i na ljeto 2017. godine, kada su požari na poluostrvu Luštica trajali gotovo dva mjeseca, a zahvaljujući pomoći brojnih službi iz zemlje i regiona, spriječene su još veće štete i sačuvani ljudski životi.</p>
<p>- Iskustvo nas je naučilo koliko su hrabrost i solidarnost važni u ovakvim situacijama, i zato sada želimo da damo svoj doprinos - dodao je Vukašević.</p>

Luštica Development izdvojila 10.000 eura i ponudila pomoć na terenu

<p>&nbsp;Dokumentarni film „Lavanda“, za koji je mlada rediteljka <b>Mateja Raičković</b> osvojila nagradu „Maslačak“ na festivalu dokumentarnog filma Underhill, nije samo umjetnički izraz, već i hrabro svjedočanstvo djevojke koja je prije deset godina, kao šesnaestogodišnjakinja, preživjela seksualno nasilje od tadašnjeg momka. O tom iskustvu i procesu stvaranja filma, u Ljetnjem programu Televizije E, govorila je rediteljka Raičković.</p>
<p>Mlada autorka kaže da joj je bila čast da bude dio festivala Underhill, iako nagradu nije očekivala. – To je bio lijep način da ispunim cilj koji sam zacrtala – da filmom dotaknem ljude – kazala je ona.</p>
<p>- Najteže je bilo odlučiti da uopšte pustim film u Crnoj Gori, jer sam tek nakon deset godina smogla hrabrosti da progovorim o tome. Meni najbliži ljudi nijesu znali ništa – ni porodica, ni prijatelji – o onome što se desilo. Tako da ovo nije bilo priznanje samo sebi, već i ljudima oko mene, a onda i široj javnosti. Osjetila sam da je pravi trenutak da progovorim. Nije bilo jednostavno stati pred svima i pustiti film, jer znate kako je na Balkanu pričati o ovim temama – uvijek se okrivi žrtva. Iskreno, bilo me malo strah komentara, ali pokazalo se da su oni bili suprotni od onoga što sam očekivala. Dobila sam puno podrške, uživo i putem društvenih mreža, tako da sam veoma zadovoljna i, nakon svega, dosegla sam neki novi nivo iscjeljenja - &nbsp;rekla je Raičković.</p>
<p>Dodaje da joj je trebalo dugo da sebi prizna da to što se dogodilo nije bila njena krivica i da je bila žrtva nečega veoma lošeg.</p>
<p>- Pomogli su mi razni mentori sa fakulteta, a pokrenulo me i to što su mi druge žene prilazile i pričale svoje priče. Nažalost, taj broj je velik – rekla bih da je svaka druga ili treća žena proživjela nešto slično, a o tome je teško govoriti. Nekako su one osjetile da sam ja sigurna luka, da mogu sa mnom da razgovaraju, iako nijesu znale šta se meni desilo - istakla je ona.</p>
<p>Raičković kaže da joj ljudi i dalje prilaze, govoreći da su imali slično iskustvo, te da ih je film osvijestio i ostavio utisak da ona govori u ime svih.</p>
<p>- Voljela bih da se ovaj film prikazuje u srednjim školama, kako bi se sa mladima razgovaralo o ovakvim temama. Ja sam bila tinejdžerka kada se to dogodilo i mislim da je kroz film, kroz umjetnost, lakše otvoriti teške teme. Možda je onda i djeci lakše da sa roditeljima pričaju o tome, jer koliko god bili bliski, nije lako pokrenuti takvu priču - zaključila je Raičković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsvVZ2-cxzWI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raičković: Dosegla sam novi nivo iscjeljenja

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) odredilo je zadržavanje do 72 sata G.K. zbog sumnje da je udario policajca u Zeti.</p>
<p>- Osumnjičeni je juče ispred marketa "T." u Zeti udario policijskog službenika M.J. i nanio mu tjelesne povrede - dok je postupao po obavještenju da je došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom više osoba - kazali su u podgoričkom ODT-u.</p>
<p>G.K. se sumnjiči za napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.</p>

Zadržavanje osumnjičenom da je udario policajca u Zeti

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Deset maskiranih osoba sa bijelim majicama prevučenim preko glave pokušalo je danas da podmetne požar na brdu Gorica - potvrdio je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada <b>Nikola Bojanović</b>.</p>
<p>Dežurne službe koje čuvaju Park šumu Goricu su, kako ističe, na vrijeme primijetile maskirane osobe i spriječile ih u naumu da podmetnu požar.</p>
<p>Podsjećamo, od juče je na snazi zabrana ulaska u park-šumu Gorica i na brdo Ljubović zbog povećanog rizika od izbijanja požara i nepovoljnih vremenskih uslova i visokih temperatura, dok su od danas arheološki lokaliteti Duklja i Medun privremeno zatvoreni za posjetioce.</p>
<p>Ovu je odluku donio gradonačelnik Podgoric <b>Saša Mujović </b>sa ciljem zaštite života, zdravlja i bezbjednosti građana, kao i očuvanja prirodnih i kulturnih dobara.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsluzbenici-uprave-policije-istrazuju-uzroke-pozara-i-identifikuju-potencijalne-osumnjicene-kompletan-raspolozivi-sastav-na-terenu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na teritoriji Glavnog grada, kao i teritorije države, već nekoliko dana bjesne požari. Iz Uprave policije su juče kazali da njihovi službenici preduzimaju sve neophodne mjere i radnje sa ciljem utvrđivanja uzroka požara koji su posljednjih dana aktivni na teritoriji više opština i regija širom države, a angažovani su helikopter, dronovi i kompletan raspoloživi sastav policije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojinovic-najkompleksnija-situacija-u-podgorici-aktivni-pozari-u-danilovgradu-niksicu-bijelom-polju-i-savniku-stize-pomoc-iz-madarske&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Načelnik Područne jedinice Direktorata u Podgorici <b>Vojin Vojinović </b>kazao je ranije na vanrednoj konferenciji za medije Ministarstva unutrašnjih poslova da je situacija s požarima u Crnoj Gori i dalje najteža u glavnom gradu.</p>
<p>Trenutno su aktivni požari na Staroj Zlatici, Funtini, Kučkim Koritima, Medunu i Dinosi. Požar na Staroj Zlatici je, uz pomoć aviona za gašenje požara, uspješno lokalizovan.</p>
<p><b>J. B. </b></p>

Tag: liste-cekanja