Lidija Kordić je jedna od najautentičnijih glumica mlađe generacije regionalne scene. Od Kotora do internacionalnih setova, njen put — put zvijezde u usponu, Lidija gradi sa jasnim umjetničkim pečatom. Ostvarila je niz zapaženih uloga u značajnim regionalnim i međunarodnim projektima, među kojima se izdvajaju uspješna TV serija Atatürk, zatim Močvara, kao i filmovi Radnička klasa ide u pakao, Sirin i Elegija lovora.&nbsp; A, na svečanoj ceremoniji u Berlinu uručeno joj je priznanje „Evropske zvijezde u usponu 2025“, koje je zavrijedila ulogom u italijanskom filmu Diva Futura. Film je premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu, a Lidija je prva glumica iz Crne Gore koja je dobila ovo značajno priznanje. Publika je trenutno prati u hrvatskoj seriji Divlje pčele, gdje tumači Zoru Runje. „Na samom početku, samo sa kratkim opisom lika, zaljubila sam se u Zoru jer me jako podsjetila na mene prije 13 godina. Uvijek sam bila i ostala zaljubljena, treća sam sestra i privatno, imam i mlađeg brata, tako da mi je sve to na prvu bio predivan throwback. Kasnije, kako su scenariji epizoda pristizali, bilo mi je teško da je samoj sebi odbranim. Ipak, &nbsp;ristala sam da moja Zora ima svoj svijet, da pokušava najbolje što može da se izbori sa životnim situacijama i blagim zanemarivanjem od strane sestara, i da joj u toj izgradnji pristupim sa jedne odbrambene strane.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zora joj je donijela mnogo više od uloge — nominaciju za Večernjakovu ružu, najstariju i jednu od najprestižnijih medijskih nagrada u Hrvatskoj, u kategoriji novog lica godine, ali i jedno novo samopropitivanje. Ipak, kada govori o učenju, Lidija ne razdvaja lik od procesa. „Ne bih rekla da je učenje na ovom setu vezano samo za moj lik. Rad na ovako velikom projektu definitivno mi je pomogao da budem spremnija i fokusiranija, da treniram emocije u zavisnosti od scene. Tempo je brz – u početku mi je bilo upitno da li ću se snaći, ali sam se brzo adaptirala. Mnogo sam srećna što imam tako dobru ekipu, s kojom i najzahtjevniji posao prolazi kroz smijeh i šalu.“ Možda je publika upravo tu prepoznala iskrenost — u balansu između discipline i emocije. Na pitanje postoji li lik koji je u njoj ostao duže nego što je željela, kroz smijeh kratko kaže: „Preskačem pitanje, ne znam kako da odgovorim (osmjeh).“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zoru ne doživljava kao prolaznu epizodu. „Kad se proces završi, pozdravim se i s ulogom. Mada, sada je već drugačija situacija – sa Zorom se družim devet mjeseci, a ako se budu snimale i ostale dvije sezone, to će biti tri godine u jednom liku.“ Kada joj ljudi kažu da se prepoznaju u njoj, ne doživljava to kao pritisak. „Naravno da mi je to kompliment. Voljela bih da me ljudi pamte kao dobru osobu i da iz mojih iskustava shvate da ništa nije nemoguće. Svaki takav komentar čuvam u srcu – ispunjava me i inspiriše za dalje.“ Priznanja, kaže, nisu promijenila suštinu, ali jesu joj donijela jasnu viziju. „Još uvijek nisam u poziciji da u potpunosti biram uloge, ali definitivno imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim. To nema veze s nagradama, već s odrastanjem i momentom samospoznaje kada zaista ne želite da radite ništa što vam se ne radi i što nema veću svrhu u vašem životu.“ Na pitanje o strahu da bi je uspjeh mogao udaljiti od onoga suštinskog zbog čega je počela da se bavi glumom, odgovara da je unutarnji glas njen najvažniji kompas. „Kod mene ne postoji ta opcija. Često sam s glavom u oblacima, ali sam i prilično racionalna. Imam svoje ciljeve, prioritete i naučena sam šta su prave vrijednosti. Moj unutarnji glas je moja sloboda i moj univerzum koji čuvam pod staklenim zvonom – to mi niko ne može ukrasti.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Osim glume, Lidijin paralelni svijet oduvijek je muzika. Ne bira između ta dva pravca. „To su moje dvije najveće ljubavi u umjetnosti, dva pravca koja me prate cijeli život i nikada nisam pristala da biram između njih. Postoji vrijeme za jedno i vrijeme za drugo, a nekad se – vrlo često – spoje u jedno, i to mi je najdraže. Istina, sloboda, ljubav, rasterećenje – nazovite kako želite.“ Posebno emotivno govori o saradnji sa bendom Zoster. Dugogodišnja je obožavateljka benda. Još od srednje škole obožava njihove pjesme, a dolaskom u Sarajevo upoznala je Adisa Sirbubala. Saradnja je krenula spontano, kroz koncerte i prijateljstvo koje je raslo, da bi je kasnije pozvao da pjeva back vokale za bend. „Ne mogu da opišem koliko su me ti dragi ljudi inspirisali i koliku su sreću prenijeli na mene. Ono što je najdivnije jeste da su svi toliko kul i toliko predivni koliko i zvuče. “ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh5AVRqH0zcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Kotora krenuo je put Lidije Kordić. Glumu je profesionalno usavršavala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a već tokom studija skrenula je pažnju snažnim glumačkim kreacijama. „Volim Crnu Goru. Uvijek naglašavam svoj akcenat kad sam negdje gdje sam jedina iz Crne Gore — to baš volim da radim. (osmjeh) Moj život je prosto trebalo da ide ovim putem i zahvalna sam na svemu. Odlazak iz Crne Gore me jeste promijenio u smislu da se brže adaptiram, snalazim i da mi ništa nije teško ako nemam sigurnost. Zaista sam zavoljela ovakav način života. A Crnoj Gori vraćam se stalno.“ S obzirom na angažmane širom regiona i šire, pitali smo je da li se ikada osjeća „između“ — između zemalja, jezika i identiteta. „Stalno se osjećam između. Kao što sam rekla, volim ovaj način života, ali već duže vrijeme osjećam da mi treba moje mjesto. Živim u koferu — to je predivno — ali potreban mi je dom odakle sve kreće. Trenutno sam na tri mjesta istovremeno. Ipak, ništa od toga ne doživljavam negativno. Idem tamo gdje me život odvede. Sve će doći na svoje mjesto baš kada treba. Do tada skupljam znanje, iskustva, mnogo novih ljudi, radim ono što najviše volim i ne mogu biti srećnija.“ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2F_leedee_%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje šta trenutno uči o sebi, a da nema veze s karijerom, odgovara: „Učim se strpljenju. Učim da cijenim svoj rad i sebe. Ovo je period u kojem se posvećujem sebi, svom poslu i onom unutarnjem glasu o kojem smo govorili.“ Uskoro bi trebalo da započne jedan važan projekat, ali detalje još ne otkriva. S nestrpljenjem iščekuje i informacije o izlasku filma Mladi Staljin, snimanog u Gruziji. „Tome se mnogo radujem jer mi se čini da je ta uloga izvukla najbolje iz mene.“ Autorka teksta: Marina Strugar

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lidija Kordić: Imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim

Ogromna je stvar biti dio European shooting stars-a, i &nbsp;može dosta da se postigne time, ne samo meni na poslovnom planu, nego uopšte to što mogu da malo poguram i crnogorske glumce. Nadam se da će nas više primjećivati, to uporno govorim, nadam se da ću moći nešto takvo da napravim time, vidjećemo, nadam se - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;glumica Lidija Kordić.
Prva je glumica iz Crne Gore koja je dobila priznanje ,,Evropske zvijezde u usponu” i to je predivan i neočekivan osjećaj, kaže Kordić uz zahvalnost Filmskom centru Crne Gore koji je, kako kaže, sve to pokrenuo.
- Veliko hvala Filmskom centru jer me od prvog filma prate, kad mi je prvi film išao u Kan, kratki, i sjećam se da su mi oni omogućili da uopšte odem tamo, da pogledam premijeru. Hvala im od srca, a ja evo pokušavam da im na neki način vratim, nadam se da je ovo zasad dovoljno, i da su i oni svi ponosni - rekla je Kordić.
Biti dio programa European shooting stars je nešto o čemu se mašta, poručuje Kordić, i sve je čudno, ističe ona, ali u isto vrijeme joj je drago što ima priliku i nosi odgovornost, kako navodi, kao prva iz Crne Gore.
- Ogromna je stvar! Mislim da može dosta da se postigne time, ne samo meni na poslovnom planu, nego uopšte to što mogu da malo poguram i crnogorske glumce. Nadam se da će nas više primjećivati, to uporno govorim, nadam se da ću moći nešto takvo da napravim time, vidjećemo, nadam se - poručila je Kordić.
Pohvaljena je za filmove Diva futura i Radnička klasa ide u pakao, s tim što je uloga u filmu Radnička klasa ide u pakao uloga bez teksta, samo mimika i mnogo je teško, prisjeća se Kordić, dočarati emocije bez teksta.
- Meni je to bio jedan od najdražih zadataka i challengea, jer ni ja nijesam znala šta radim, naravno, niko ne zna sve dok ne krene. Sad kad gledam, naravno da je moglo bolje petsto hiljada puta, ali ja sam zadovoljna, jer sam u tom trenutku dala sve što sam mogla od sebe. Nama glumcima i glumicama je teško ostvariti, napraviti neku interakciju sa ljudima, bez govora, pa se nadam da je to okey, a vjerujem pošto su to pomenuli, da je njima to bilo okej - istakla je Kordić.
Nema puno razlike u radu na međunarodnim projektima, objašnjava Kordić, u odnosu na regionalne projekte, i jedina je razlika, kako kaže, u finansijskim ulaganjima.
- Oni ulažu mnogo više u filmove, u kulturu, nego mi, tako da je to najveća razlika. Drugo je, naravno, nemamo svi istu školu, ali mi smo bića koja se adaptiraju na nove situacije, to uopšte nije nešto drastično drugačije, ali imaju neke male stvari, na koje se čovjek adaptira. Uopšteno za snimanje, možda u Italiji, razlika je što se tiče naših snimanja to što oni snimaju deset sati, mi dvanaest. Način na koji rade, i kako tome pristupaju, ne razlikuje se puno - naglasila je Kordić.
Voljela bi da na filmu igra muškarca, kaže Kordić, jer misli da bi to odigrala, dodaje ona, a takođe, ističe, oduvijek joj je želja da se oproba, kako kaže, u horor žanru.
- Volim horore, ali jako su loši postali, pa ih sve manje gledam. Sad gledam samo dokumentarce i crtane filmove - ističe Kordić.
Kao srednjoškolka je bila zaljubljena u muziku, prisjeća se Kordić, i bila ubijeđen da je muzika njen put, sve dok nije upoznala čuvenog reditelja Petra Pejakovića, koji joj je, kako kaže, prenio ljubav prema pozorištu.
Nije uspjela da se upiše na studije glume u Crnoj Gori, dvije godine, prisjeća se Kordić, ali je u Sarajevu odmah primljena i uspješno završila, ističe ona, studije na Odsjeku za glumu Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.
- Mislila sam da je najveća tragedija ako nijesam primljena u Crnoj Gori, ali valjda se nešto dešava i sa razlogom otišla u Sarajevo, nakon dvije godine pokušavanja, &nbsp;i kad sam otišla u Sarajevo prvi put odmah su me primili. To je stvarno nešto što je meni trebalo da se desi! Svakome je drugačije, naravno, ali ja vjerujem da se sve s razlogom dešava, a ovdje je Akademija takva da volim te ljude, volim te profesore, volim način na koji rade. Uvijek to može da bude bolje, ali sam zahvalna što sam dio Akademije, prije covida, sad je možda malo to promijenjeno, ali definitivno me preoblikovalo potpuno. Sad više ne znam ni koji akcenat govorim, samo ako od toga krenemo, tako da se svašta dešavalo, i taj put je bio vrlo uzbudljiv - zaključila je Kordić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzs7kh_3de18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kordić: Predivan je osjećaj biti "Evropska zvijezda u usponu"

Kabinet premijera Izraela Benjamina Netanjahua negirao je tvrdnje Iranske revolucionarne garde da je njegov ured pogođen tokom napada na izraelske ciljeve.
Kako prenosi Times of Israel, iz kabineta izraelskog premijera ove navode su ocijenili kao "lažne vijesti".
Saopšteno je da je ured, odnosno zgrada u kojoj se nalazi, u potpunosti netaknuta, te da na toj lokaciji nije bilo iranskog napada.
Podsjećamo, iz Iranske revolucionarne garde ranije su tvrdili da je Netanjahuov kabinet pogođen u " iznenadnom napadu" te da "njegova sudbina nije poznata"..
Naveli su i da je meta njihovog napada bio komandant izraelskog ratnog vazduhoplovstva Tomer Bar.
Netanjahu je u prethodna dva dana aktivno učestvovao na sastancima izraelskog bezbjednosnog kabineta, ali nije saopšteno na kojoj su lokaciji ti sastanci održani.
U izraelskim i američkim napadima na Iran ubijen je vrhovni vođa te zemlje, Ajatolah Hamnei.

Izrael negirao da je Iran pogodio Netanjahuov kabinet: Lažne vijesti

Crnogorska paraolimpijska delegacija doputovala je u Kortinu d'Ampeco, gdje će debitovati na Zimskim paraolimpijskim igrama Milano–Kortina 2026, što predstavlja istorijski trenutak za sport osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori.
Prvi dio delegacije stigao je u Kortinu i smjestio se u paraolimpijsko selo, čime su i zvanično započete aktivnosti uoči premijernog nastupa na najvećoj svjetskoj smotri zimskog paraolimpijskog sporta.
Crnu Goru će na ovom multisportskom takmičenju predstavljati snouborder Andrej Šibalić, koji će nastupiti u disciplini banked slalom, u kategoriji LL2. Njegov izlazak na stazu planiran je za 14. mart.
Šef misije Miloš Rantović kazao je da je dolazak protekao u skladu sa planom.
– Doputovali smo u Kortinu i smjestili se u paraolimpijsko selo. Ček-in je prošao po planu – rekao je Rantović.
On je, u znak zahvalnosti za podršku tokom priprema, uručio zahvalnicu Leticiji Volti, koja je vodila proces registracije crnogorske delegacije.
– Sjutra nas očekuje sastanak šefova misija povodom plana ceremonije svečanog otvaranja, koje će 6. marta biti održano u Verona. Predstoji i prvi tehnički sastanak za Šibalićevu disciplinu, nakon čega ćemo precizirati raspored prevoza i termine treninga – kazao je Rantović.
Debi na Zimskim paraolimpijskim igrama predstavlja važan iskorak za crnogorski paraolimpijski pokret i potvrdu kontinuiranog razvoja sporta osoba sa invaliditetom na međunarodnoj sceni.

Crnogorska delegacija stigla u Kortinu: Šibalić prvi predstavnik na Zimskim paraolimpijskim igrama

Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi upozorio je danas da bi na Bliskom istoku mogla biti neophodna masovna evakuacija ukoliko bi došlo do napada na civilne nuklearne elektrane, što bi moglo dovesti do ispuštanja radioaktivnih materija.
Otvarajući kvartalni sastanak Upravnog odbora IAEA u Beču, Grosi je priznao da ima – snažan osjećaj frustracije – jer u nedavnim pregovorima Sjedinjenih Američkih Država i Irana nije postignut sporazum o iranskom nuklearnom programu, prenio je britanski list Gardijan.
Grosi je prisustvovao razgovorima Irana i SAD, pružajući tehničku podršku.
Na sjednici Upravnog odbora IAEA, direktor te agencije Ujedinjenih nacija ocijenio je da je diplomatija teška, ali ne i nemoguća, te da je upotreba sile oduvijek prisutna u međunarodnim odnosima, ali da je, iako realnost, najmanje poželjna opcija.
– I dalje sam uvjeren da rješenje za ovo dugogodišnje nerazumijevanje leži za pregovaračkim stolom – istakao je Grosi i ponovio da je diplomatija teška, ali nikada nemoguća.
Prema njegovim riječima, diplomatija u nuklearnim pitanjima još je zahtjevnija.
– Nije pitanje da li ćemo se ponovo okupiti za pregovaračkim stolom, već kada ćemo to učiniti. Jednostavno moramo to uraditi što je prije moguće – kazao je Grosi, prenosi Gardijan.
Govoreći o uticaju aktuelnih sukoba širom Bliskog istoka, Grosi je upozorio da se ne može isključiti mogućnost ispuštanja radijacije sa ozbiljnim posljedicama, uključujući potrebu za evakuacijom velikih područja.
– Dozvolite mi da naglasim da je situacija danas veoma zabrinjavajuća. Iran i mnoge druge zemlje u regionu koje su izložene vojnim napadima imaju operativne nuklearne elektrane i istraživačke reaktore, kao i povezana skladišta goriva, što dodatno povećava prijetnju po nuklearnu bezbjednost – rekao je Grosi.
On je naveo da Ujedinjeni Arapski Emirati imaju četiri operativna nuklearna reaktora, dok Jordan i Sirija raspolažu operativnim istraživačkim reaktorima.
– Napadnuti su i Bahrein, Irak, Kuvajt, Oman, Katar i Saudijska Arabija. Sve te zemlje na određeni način koriste nuklearnu energiju. Zato pozivamo na maksimalnu uzdržanost u svim vojnim operacijama – poručio je Grosi.
Grosi je dodao da se nastavljaju napori da se uspostavi kontakt sa iranskim nuklearnim vlastima, ali da za sada nema odgovora.

Nuklearna agencija: Možda će biti potrebna masovna evakuacija sa Bliskog istoka

Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji kojim se uspostavlja partnerski okvir za unapređenje zapošljivosti, profesionalnog razvoja i preduzetničkih kompetencija mladih, s posebnim fokusom na NEET populaciju i ranjive kategorije.
Memorandum su potpisali pomoćnica direktora u Sektoru za pripremu i posredovanje pri zapošljavanju Gordana Vukčević i predsjednik Mreže za omladinski aktivizam David Vukićević. Dokument predstavlja korak ka sistemskoj podršci mladima bez radnog iskustva, osobama sa invaliditetom, kao i drugim grupama koje se suočavaju sa otežanim pristupom tržištu rada.
Saradnja predviđa organizaciju sajmova sezonskog zapošljavanja, edukativnih programa, radionica, info-sesija i konferencija, sprovođenje obuka za razvoj preduzetništva, profesionalno usmjeravanje i savjetovanje, kao i razmjenu podataka i analiza o potrebama tržišta rada. Poseban akcenat biće stavljen na sticanje praktičnih znanja i vještina koje povećavaju konkurentnost mladih i otvaraju mogućnosti za zapošljavanje i samozapošljavanje.
Memorandum stupa na snagu danom potpisivanja, a njegova realizacija odvijaće se kroz kontinuiranu koordinaciju i zajedničke aktivnosti, u skladu sa principima partnerstva, međusobnog uvažavanja i javnog interesa.
Potpisivanjem ovog dokumenta potvrđena je zajednička opredijeljenost ka izgradnji snažnijeg i inkluzivnijeg tržišta rada, uz aktivno uključivanje mladih kao ključnih nosilaca budućeg razvoja Crne Gore.

ZZZCG i MOACG potpisali Memorandum o saradnji: Fokus na NEET populaciji i ranjivim grupama

Politika

DRAMA U BUDVI: Ministar Krapović uklonio vozilo koje je blokiralo prilaz gradilištu

Hronika

Sjutra odluka o pritvoru Đukanoviću, iz krivične prijave izbačeni panciri, dvogled...

Kolumne

Presuda - voljenom Putinu na dar

MARTINOVIĆ: Naredbom za sprovođenje istrage nema pancira, nema nekog oružja koje je policija identifikovala kao krivično djelo