Izložba Marka Gošovića „Zvukom mostova“, koja predstavlja prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, svečano je otvorena u Kuslevovoj kući.
Kako je saopšteno iz Fondacije Miloš Karadaglić, izložba će biti otvorena do 17. jula.
Navodi se da je na otvaranju izložbe, kroz interakciju sa arhitekturom, zvukom i svjetlosnim instalacijama, prikazana transformacija kulturnog nasljeđa crnogorskih mostova u zvučni pejzaž.
Svečano otvaranje zaokruženo je jednosatnim muzičkim performansom za koji je bio zadužen multimedijalni umjetnik Milika.
U saopštenju se navodi da je Gošović prikaz crnogorskih mostova kroz svjetlosne neonske instalacije sa zasebnim zvučnim komponentama, izveo iz arhitektonskih karakteristika svakog pojedinačnog mosta.
"Štaviše, publika pritiskom na tastere, koji su dio svake instalacije, aktivira zvuk, čime sama postaje dirigent ovog multimedijalnog iskustva", kaže se u saopštenju.
Izložba, koju organizuju Muzeji i galerije Podgorice, predstavlja praktični dio Gošovićeve doktorske disertacije „Crnogorski mostovi – građevine i zvuk”, rađene na Fakultetu umjetnosti UDG, a koja se realizuje u sklopu Stipendije za doktorska istraživanja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore iz 2020. godine.
Realizaciju izložbe finansijski je podržala Fondacija „Miloš Karadaglić" putem granta dobijenog na međunarodnom konkursu za finansiranje i dofinansiranje kulturno-umjetničkih projekata za 2024/2025. godinu, koji se sprovodi u saradnji s partnerima Adriatic Marinas (Porto Montenegro), One Crna Gora i Elektroprivredom Crne Gore.
Kako je saopšteno, projekat je realizovan i kroz studijske boravke, na Univerzitetima u Berlinu, Torinu, Novom Sadu, Londonu i Njujorku, u sklopu Fulbrajt stipendije u 2024. godini.
Gošović je, otvarajući izložbu, pojasnio da je ideja nastala iz njegovog dugogodišnjeg osjećaja da arhitekturi često nedostaje auditivna dimenzija i da, usljed fokusa na vizuelne aspekte građevina, zvuk kao sastavni dio prostora gotovo ostaje zaboravljen.
„Smatram da upravo zvuk može da upotpuni estetski doživljaj objekata i da im udahne dodatnu slojevitost. To je bila moja početna motivacija, koja se kroz doktorski rad razvijala u pravcu spajanja nauke i umjetnosti, što je na kraju oblikovano u ovu izložbenu postavku“, rekao je Gošović.
On je naveo da su melodije mostova u stvari rezultat analize njihovih fizičkih karakteristike u zvučne interpretacije, a da je koristio metodu sonifikacije, koja podrazumijeva pretvaranje podataka u zvuk.
Kako je kazao, zasebni zvučni zapisi, kada se zajedno aktiviraju, čine jedinstvenu muzičku kompoziciju koja će biti u rukama same publike.
Gošović je najavio i da se ovim projektom ne završava njegovo istraživanje.
„Pokrenuo sam sajt www.mostovi.me na kojem se mogu pronaći svi mostovi obuhvaćeni istraživanjem - njihova istorija, fotografije i zvučne datoteke. Na terenu će biti postavljene i table sa QR kodovima na samim mostovima, koje će posjetioce direktno voditi na taj sadržaj. Na taj način, mostovi će moći da 'progovore' i van izložbenog prostora, u svom autentičnom ambijentu“, pojasnio je Gošović.
Kustos izložbe, Miloš Marjanović, istakao je da izložba donosi interdisciplinarni prikaz jednog fragmenta nepokretnih dobara kulturne baštine sa teritorije Crne Gore kada je graditeljstvo u pitanju, koja su, kako ih Gošović još prezentuje, i akustični generatori.
„Marko, osjećajući trenutak i djelujući u vrijeme ekspanzije digitalnih informacija i njihovog brzog protoka, svojim poznavanjem elemenata muzičke kompozicije, a sa željom da osvijetli i tokove istorije kroz mostove kao materijalne dokumente određenih vremena u kojim su nastajali, prezentuje temu svog istraživanja i doktorskog rada kombinacijom atraktivnog osvjetljenja transparentnih silueta uz melodijske odjeke pokrenute interakcijom publike“, naveo je Marjanović.
Prema njegovoj ocjeni, autor je vrlo svjestan da se rekvizitima tehnološkog napretka XXI vijeka izlazi iz klasičnih okvira vizuelnog stvaralaštva.
„Ova izložba nije krajnja destinacija Gošovićevog istraživačkog procesa, već faza - mikroprikaz rezultata koji se mogu postići na makroplanu, u realnom prostoru u kom bitišu ove arhitektonske tvorevine sa svim, ne samo melodijskim, ehoima“, zaključio je Marjanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Kuslevovoj kući otvorena izložba Marka Gošovića

Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović objavio prepisku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva.
- Biće uzete izjave od Đeljošaja i Milatovića i nakon procjene svih dokaza Tužilaštvo će odlučiti da li ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - naveli su za naš Portal iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici.
Kabinet predsjednika Crne Gore sinoć je saopštio da je Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-deljosaj-prijetio-milatovicu-spajic-da-ga-bez-odlaganja-smijeni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, iz kabineta predsjednika Crne Gore juče su saopštili da je ministar Đeljošaj prijetio Milatoviću zbog toga što je vratio zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, te da je o svemu obaviješten direktor uprave policije Lazar Šćepanović.
Milatović je ubrzo nakon toga podijellio i privatnu prepisku sa Đeljošajemm u kojoj mu je ministar, između ostalog, poručio da ''očekuje kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa'', te da će ''dobiti odgovor kakav zaslužuje''.
Naime, Đeljošaj je optužio Milatovića da je zakon vratio zbog kumovskih interesa sa Nebojšom Vuksanovićem.
Poručio je Milatoviću i da će javno objaviti prepisku sa njim ukoliko mu se ne izvini, a "kako bi cijela Crna Gora vidjela o kakvom se predsjedniku radi". Međutim, predsjednik ga je preduhitrio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Formiran predmet zbog prepiske između Đeljošaja i Milatovića, provjeriće da li u porukama ima krivičnog djela

Potsdamska konferencija na kojoj su se sile pobjednice Drugog svjetskog rata usaglasile oko ustrojstva poratne Evrope, sudbine poražene nacističke Njemačke kao i njenih satelita, okončana je 2. avgusta 1945. pre osamdeset godina.
Sovjetski lider Staljin predsjednik SAD Hari Truman i premijeri Britanije Vinston Čerčil i Klement Atli usaglasili su se tada oko ključnih tačaka vezanih za upravu nad Njemačkom, a dijelom i oko teritorijalnih promjena u Evropi.
Riječ je bila prije svega o uobličavanju poretka kakav je trebalo ustrojiti po okončanju rata, s naglaskom na načela koja su unijeta u osnivačke akte Organizacije ujedinjenih nacija, o čemu su se prvaci savezničkih zemalja postupno usaglašavali u prethodnom periodu.
Prevashodni cilj je bio anuliranje svega onog što je agresivna politika nacističke Njemačke činila prethodnih godina, i u međuratnom periodu i još više tokom Drugog svjetskog rata.
Konferencija je održavana unutar sovjetske zone, u Cecilijenhofu, u Potsdamu, kod Berlina, od 17. jula do 2. avgusta 1945. Zanimljiva je Čerčilova slavodobitna reakcija na ideju da se konferencija održi u Potsdamu. Izjavio je da bi bio srećan da se sastane "u onome što je ostalo od Berlina".
Tri zemlje pobjednice, SAD, Sovjetski Savez i Ujedinjeno kraljevstvo, predstavljali su Staljin, Hari Truman koji je na čelu SAD zamijenio Ruzvelta, i premijeri Britanije Vinstin Čerčil i potom, pošto su postali jasni rezultati izbora u toj zemlji, Klement Atli.
Uz njih su se nalazili ministri spoljnih poslova tri vodeće zemlje pobjednice Džejms Birns, iz SAD, Vjačeslav Milotov, kao i Entoni Idn i Ernest Bevin, Britanci.
Konferencija je održavana u vidu devet glavnih sastanaka, s prekidima zbog izbora u Britaniji.
Imenovani su pritom odgovarajući Odbori koji su razmatrali razna pitanja. Ključne odluke određivale su sudbinu Njemačke.
Iako, najviše na insistiranje SAD, Francuska nije imala predstavnika na Potsdamskoj konferenciji, što su inače odluke na Jalti predviđale, odlučeno je da četvrta okupaciona sila u Njemačkoj, kao i Austriji, bude ona.
Prihvaćeno je pomjeranje istočne granice Njemačke na zapad, na liniju Odra Nisa, gdje je postavljena nova zapadna granica Poljske. U tom domenu zapadni saveznici su zapravo stavljeni pred svršen čin voljom Staljina.
To je značilo da su iz okvira Njemačke trajno izuzeti prostori istorijske Istočne Pruske, potom podijeljene između Sovjetskog Saveza i Poljske, kao i Pomeranija, Gdanjsk (Dancing), Šlezija, i još neke oblasti koje su pripojene Poljskoj.
Površina Njemačke je umanjena za približno četvrtinu u odnosu na teritorijalni okvir te zemlje iz 1937. godine.
Sve teritorije koje Njemačka prethodno pripojila, i uoči rata i tokom njega, od Austrije, preko Češke i Moravske, počev od takozvanih Sudeta, Alzasa i Lorene, Memela na Baltiku, prostora u Poljskoj, južne Štajerske i dela Kranjske, vraćene su matičnim zemljama.
Konferencija je osnovala Savet ministara spoljnih poslova, koji je trebalo da u detaljima razrađuje ostvarenje dogovorenog kao i brojna pitanja koja Potsdamska konfrencija nije riješila. Sačinjavali su predstavnici pet zemalja, SAD, Britanije, Sovjetskog Saveza, Francuske i Kine (tada tzv nacionalističke, Čang Kaj Šekove). Potonji mirovni ugovori sa zemljama satelitima Njemačke bili su u domenu Savjeta.
Njemačka je, kao i Austrija, i posebno gradovi Berlin i Beč, podijeljena na četiri okupacione zone.
Vjerovatno najvažnija, osim teritorijalnih pitanja, bila je politika demilitarizacije i denacifikacije Njemačke. To je podrazumijevalo ne samo trajni nestanak svih organizacija, i vojnih i civilnih, koje je stvorio nacistički poredak, nego i gašenje tradicionalnih, prethodno postojećih društva ili organizacija koje su njegovale, ma u kom vidu, militarističke tradicije među Njemcima.
Zapadne zemlje su, i kao politiku svršenog čina, nevoljno prihvatile realnost nove vlade Poljske koju su oblikovali Sovjeti (Lublinske) pored činjenice da je izbjeglička Vlada Poljske, jedina legalna, znatnim snagama učestvovala u ratnim naporima zapadnih saveznika.
Slična je situacija bila sa uključivanjem baltičkih zemlja (Litvanija, Letonija, Estonija) u sastav Sovjetskog Saveza. A isto tako s činjenicom da je sovjetsko prisustvo u nizu zemlja srednjeistočne Evrope stvarnost (Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska).
Usvojena je odluka o preseljenju miliona Njemaca sa prostora Poljske, uključujući novopripojene do tada njemačke teritorije, Čehoslovačke i Mađarske u Nemačku. Pokazaće se naknadno da je Francuska sabotirala njihovo naseljavanje na prostor njenih okupacionih zona.
Iseljavanje iz Mađarske zapravo nije do kraja sprovedeno, ali zato jeste iz Jugoslavije, što u Potsdamu nije bilo predviđeno. Tu problematiku trebalo je nadalje da reguliše zajednički Saveznički kontrolni savet u Njemačkoj.
Saveznici su objavili zajedničku izjavu koja je objašnjavala ciljeve okupacije Njemačke. Kako je navedeno u tom aktu, to je podrazumijevalo demilitarizaciju, denacifikaciju, demokratizaciju, decentralizaciju, pa i dekartelizaciju njemačke privrede.
Podrazumijevala se potpuna reforma pravnog i obrazovnog sistema Njemačke. Usaglašena je potreba suđenja ratnim žlocincima i nacističkim prvacima, o čemu je postojala i prethodna saglasnost.
Stav je takođe bio da Njemačka ne bi trebalo da nadalje posjeduje tešku industriju, niti uopšte potencijale za proizvodnju vojne opreme odnosno naoružanja, uključujući civilnu brodogradnju i avio industriju.
Predviđene su ratne reparacije, oko čega je bilo znatnih neslaganja. U krajnjem, uglavnom je usaglašeno da će Sovjeti reparacije naplatiti u okupacionoj zoni koju su držali, uz manji dio industrijskih kapaciteta iz zapadnih zona koju su takođe dodijeljeni Sovjetima. Moskva se pritom obavezala da će naknada Poljskoj ići iz njenog udjela. Zanimljivo je da Staljin nije pokazao zanimanje za zlato zatečeno na prostoru zona zapadnih saveznika.
Usvojeno je čak i neobično načelo da nadalje životni standard Njemačke ni bi trebalo da prelazi prosjek Evrope. Sovjeti su nastojali da zapadni saveznici prihvate njihovog favorita Karla Renera kao čelnika Austrije. Konačni status te zemlje biće riješen tek 1955.
Moskva je, takođe, pokušala da izdejstvuje sovjetsku upravu na nekoj od italijanskih prekomorskih teritorija, kolonija (Libija, Italijanska Somalija) što nije uključivalo Dodekanez, dodijeljen Grčkoj, niti Eritreju dodijeljenu Etiopiji. Zapadni saveznici su ovakve predloge uglavnom ignorisali, odlaganjem odluke.
Naglašena je principijelna potreba opšteg prihavatanja načela izraženih u osnivačkim aktima OUN.
Potpisana je takođe Potsdamska deklaracija, predstavnika SAD, Bitanije i Kine, na temu uslova predaje Japana, koji su deklaracijom definisani. Sovjetski Savez se još nije nalazio u ratu sa Japanom, pa nije bio uključen.
Iako je rat na Pacifiku još trajao, bilo je jasno da će upotreba novog američkog oružja staviti Japan pred svršen čin. Truman je povjerljivo nagovijestio Staljinu tokom konferencije da upotreba atomskog oružja slijedi.
Staljin je pritom o toku operacije "Menhetn" atomskog programa SAD, bio dobro obaviješten, zahvaljujući uspjesima agenturne mreže Moskve u Americi, što je i dovelo do brzog razvoja sovjetskog atomskog programa, na iznenađenje Vašingtona.

Osam decenija od Potsdamske konferencije kojom je uobličena poratna Evropa

Novi predsjednik fudbalskog kluba Budućnost, Boris Spalević, po prvi put se obratio javnosti nakon što je juče objavljeno da će preuzeti tu funkciju.
- Velika mi je čast i ogromna obaveza što sam izabran za predsjednika kluba Budućnost. Za mene, Budućnost nije samo sportski kolektiv – ona je naš ponos, naš simbol i naša istorija ispisana na terenima i tribinama. Nositi grb Budućnosti znači nositi srce grada na grudima, osjećati energiju hiljada navijača i znati da se svaka odluka donosi u ime tradicije koju su gradile generacije prije nas. Podršku su mi ukazali Skupština kluba i Uprava Glavnog grada, i upravo zbog toga moja obaveza je još veća, a čast još dublja. To povjerenje me obavezuje da dam svoj menadžerski maksimum i da svakim potezom opravdam vjeru onih koji su stali iza mene i našeg kluba- izjavio je novi predsjednik.
Klub je, kaže Spalević, preuzeo u teškoj finansijskoj situaciji.
- Situacija u kojoj Budućnost nikada nije trebala da se nađe, da se ranije vodilo više računa i pokazalo više odgovornosti prema Budućnosti. Međutim, sada nije vrijeme za kritike, već za zajedništvo i rad. Samo radom, odgovornim ponašanjem i potpunom posvećenošću možemo ići dalje. Sada nam je potreban svaki čovjek koji voli Budućnost, svaka ideja koja može pomoći i svaki navijač koji vjeruje u naš put- kazao je Spalević.
Kao novi predsjednik, sa velikim prethodnim iskustvom u menadžerskim poslovima, pretočiće, kako je rekao, svoje znanje i vještine u razvoj kluba, unoseći novi vjetar koji će pomoći da brže i bolje napreduju.
- Prioritet će mi, pored strategije, biti i optimizacija svih troškova, timski rad i odgovorno upravljanje finansijama, uz posebnu podršku onih koji su okosnica kluba – od igrača i trenera do stručnog i tehničkog osoblja. Samo motivisan i složan tim može ostvariti velike pobjede. Vjerujem da će nam predan rad, disciplina i ljubav prema Budućnosti donijeti trenutke kada će se sa tribina ponovo oriti pobjedničke pjesme koje bude srce svakog navijača. Te pjesme neće biti samo muzika – one će biti simbol našeg zajedništva, dokaz da smo vjerovali, radili i uspjeli zajedno. Obećavam da ću, rame uz rame sa igračima, stručnim štabom, upravom i našim vjernim navijačima, uložiti energiju, znanje i strast kako bi Budućnost nastavila da raste, pobjeđuje i inspiriše- zaključuje Spalević u saopštenju.
Podsjetimo, doskorašnji predsjednik kluba, Boško Kovačević, nedavno se povukao sa te pozicije, kazavši da ne može kvalitetno obavljati dvije funkcije istovremeno - Kovačević je državni sekretar u Ministarstvu kulture.

Spalević: Finansijsko stanje u FK Budućnost teško, ali nije vrijeme za kritike, već za rad

Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije zasijedaće danas nakon što je dan prije 11 osoba, među kojim i bivši ministar, uhapšeno kao osumnjičeni u slučaju pada nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. kada je poginulo 16 ljudi.
Sjednica Savjeta zakazana je na zahtjev predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Prošli smo kroz brojne krize, od poplava, migracione krize, korone, ukrajinskog rata, mnogih stvari koje su bile teške, različite provokacije koje su na Kosovu protiv nas izvodili, napade u Srebrenici, do svega drugog. Ali Srbija od 2008. nije bila u tako teškoj situaciji kao sada- kazao je Vučić.
Tužilaštvo Srbije za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je najprije 1. avgusta da je uhapšeno šest lica osumnjičenih zbog sumnje da su izvršili koruptivna krivična djela u vezi sa projektom modernizacije pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom, među njima i bivši ministar u Vladi Srbije Tomislav Momirović.
Nakon toga u popodnevnim satima 1. avgusta objavljeno je da je uhapšeno još pet osoba.
Tužilaštvo je navelo da su među uhapšenim Nenad Ignjatović, odgovorno lice i vlasnik privrednog društva "Deko tim" doo iz Beške, Slobodanka Katanić, koja je bila menadžer za investicije privrednog društva "Infrastruktura železnice Srbije" a.d. Beograd i menadžer Projekta modernizacije i rekonstrukcije mađarsko-srpske željezničke veze Beograd – Budimpešta, Aleksandar Cvjetković, direktor i odgovorno lice Omladinske zadruge "Menadžer", kao i Dragan Popović i Zoran Mijajlović, odgovorna lica u više privrednih subjekata.
U okviru tog projekta rađena je trogodišnja rekonstrukcija novosadske stanice Željezničke stanice.
TOK navodi da su uhapšeni osumnjičeni da su koruptivnim radnjama oštetili budžet za 115 miliona dolara.
Istovremeno, kako se sumnja, konzorcijumu kineskih firmi CRIC&amp;CCCC (China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd) koji gradi brzu prugu, "pribavili su imovinsku korist" u vrijednosti od najmanje 18,7 miliona dolara.
Predstavnici vlasti u Srbiji sa ovim kineskom konzorcijumom sklopili su ugovor na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, bez raspisivanja tendera.
Nesreća na novosadskoj Željezničkoj stanici, u kojoj je poginulo 16 ljudi, pokrenula je talas masovnih antivladinih protesta širom Srbije.
Stotine hiljada građana u proteklih osam mjeseci izlazile su na ulice sa ključnim zahtjevom - da se utvrdi krivična i politička odgovornost za nesreću.
U fokusu protesta su optužbe da je do pada nadstrešnice dovela korupcija.

Srbija: Vučić saziva sjednicu Savjeta za bezbjednost nakon hapšenja u slučaju pada nadstrešnice

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Gazda Mandić im steže obruč, većina na ivici pucanja

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Jakovu Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
S obzirom na, kako je saopšteno, ozbiljnost poruka i direktan pokušaj političkog pritiska na predsjednika države, Kabinet predsjednika Crne Gore je o tome obavijestio direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-vratio-parlamentu-zakon-o-porezu-na-nepokretnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore - naglašeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Zahtijevaju od predsjednika Vlade Milojka Spajića da bez odlaganja smijeni potpredsjednika Đeljošaja.&nbsp;
- Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene - naglašeno je u saopštenju.
U Kabinetu predsjednika dodaju da su, poslije upućenih prijetnji Milatoviću, veoma brzo došli do informacija koje otkrivaju povod za ovakvo neprimjereno reagovanje Đeljošaja.&nbsp;
- Višegodišnji sudski sporovi koje Opština Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemljište su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore. Sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godišnjih poreza na nepokretnost koje je Opština Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa. Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i više godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije. Ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sadašnji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Opštine Tuzi, Nik Đeljošaj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužilaštvom - istaknuto je u saopštenju.
Predloženim zakonskim rješenjem, osim što se, kako napominju u Kabinetu predsjednika, ukidaju jedinstvene poreske olakšice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je "retroaktivno" dejstvo zakona koje bi omogućilo Opštini Tuzi da poništi tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul.&nbsp;
- Time bi se legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljošaja, a kompanija bi ostala trajno finansijski oštećena za višemilionski iznos i dodatno bi bila narušena njena likvidnosna pozicija - ocjenjuju u Kabinetu Milatovića.
Kabinet predsjednika Milatovića je već obaviješten da ovo nisu prve prijetnje koje jeĐeljošaj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona.&nbsp;
- Zato, prijetnje potpredsjednika Vlade nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najviših državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.
Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje, ističu u Kabinetu predsjednika, da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa?
- Ako se danas prijeti predsjedniku države zato što je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije. Predsjednika Milatovića neće uplašiti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen zaštiti ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve - poručuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Tag: kusleova-kuca

U Kuslevovoj kući otvorena izložba Marka Gošovića

Formiran predmet zbog prepiske između Đeljošaja i Milatovića, provjeriće da li u porukama ima krivičnog djela

Osam decenija od Potsdamske konferencije kojom je uobličena poratna Evropa

Spalević: Finansijsko stanje u FK Budućnost teško, ali nije vrijeme za kritike, već za rad

Srbija: Vučić saziva sjednicu Savjeta za bezbjednost nakon hapšenja u slučaju pada nadstrešnice

PRATITE TVe UŽIVO