Godišnje se preko tri miliona eura izdvoji za liječenje djece sa autizmom na Institutu za fonetiku i patologiju govora u Beogradu, što je uzaludno i bespotrebno, jer nakon dugotrajnog boravka na Institutu, po povratku u Crnu Goru nema ništa. Novac je trebalo usmjeriti za izgradnju Instituta u Crnoj Gori i stipendiranje defektologa i logopeda - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Sabina Imeri iz Fondacije ,,Ognjen Rakočević”.
Tokom prethodne godine Fond za zdravstvo je izvojio 14,3 miliona za liječenje djece van Crne Gore, a kada je riječ o djeci koja boluju od autizma najviše je izdvojeno za liječenje u Srbiji, tačnije u Beogradu na Institutu za fonetiku i patologiju govora.
- Prvi ostanak u Beogradu je tri mjeseca i to se, uglavnom, produžava, a jedino šta Fond pokriva to su troškovi na tom Institutu, a sve ostale snose apsolutno roditelji, od smještaja i boravka porodice u Beogradu. Zašto je uzaludno? Zato što taj boravak bude 3, 6 mjeseci, godinu dana, međutim, nakon povratka u matičnu zemlju, konkretno u Crnu Goru, ništa se ne dešava i onda ne postoji taj kontinuitet tretmana, tako da djeca kada se vrate samo stagniraju. Mislim da je bespotrebno zato što sa tolikim sredstvima koja izdvajamo godišnje mislim da možemo napraviti institut ovdje u Crnoj Gori, i to jako dobar institut, koji bi bio možda najbolji u regionu. Od 2016.godine, od kada postoji Centar za autizam, ta količina novca koja se od te godine do dana današnjeg izdvojila mi smo ovdje mogli da napravimo konkretne stvari, možda, počev od katedre za defektološki fakultet ovdje, ako ne katedru, a negdje smo i ranije apelovali da se bar stipendiraju studenti odavde, iz Crne Gore - rekla je Imeri.
Do sada je Crna Gora mogla da ima svršene i defektologe, logopede, tifologe, da su se studenti stipendirali, ističe ona, ali, kaže Imeri, nije bilo sluha.
- Primarni u radu sa djecom sa autizmom su defektolozi, a ne logopedi. Svi ti tretmani koje djeca imaju na Institutu za fonetiku i patologiju govora su svedeni na rad koji nije pristupačan za djecu sa autizmom. Sve te stvari koje postoje tamo smo mogli ovdje da usmjerimo, da ovdje imamo neki totalno drugačiji pristup, i konkretno taj institut nije za djecu sa autizmom. Negdje sam pročitala, u nekom izvještaju da je to za liječenje djece do 18.godine, što nije tačno, oni same ne žele da prime djecu preko 7 godina, konkretno ne djecu sa autizmom. To je bio slučaj sa mojim sinom, gdje je lično direktorica Instituta nazvala ovdje, u Podgorici, i rekla zašto šalju djecu sa autizmom preko sedme godine u taj Institut. Sve je to negdje da se roditelji vrte u krug, razdvajaju se porodice, djeca sa mamama, uglavnom, ostaju gore jako dug period, i kad vrate ovdje ne postoji ništa - naglasila je Imeri.
Neophodno je, smatra ona, usmjeriti sva sredstva u izgradnju instituta jer se mogu napraviti velike stvari.
- Pokrenuta je onlajn peticija za osnivanje regista djece i odraslih sa autizmom u Crnoj Gori, koju je pokrenuo otac Goran Laković iz udruženja ,,Niste sami” , i tada smo govorili da je velika potreba za tim registrom. Mi smo uključili i političke partije, nadajući se da ako usvojimo zakon da će taj registar konačno da zaživi. Međutim, Zakon je usvojen 2022.godine, o obaveznom usvajanju Registra, do dan danas se to nije desilo. Zašto? Ne znam! Taj registar je jako važan. Prošle godine je usvojena Strategija za rani razvoj i u izradi te Strategije su učestvovali Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i UNICEF. Ja ih javno pitam na osnovu čega su uopšte usvojili Strategiju, kako su znali koliko treba novca izdvojiti za tu Strategiju ako ne znamo koliki je to broj djece, ako se vode brojem kartona iz Centra za autizam, to je apsurd, zato što ne idu sva djeca u Centar za autizam, i konkretno on je samo za ranu intervenciju, do šeste godine, a šta nakon toga. Gdje su odrasli sa autizmom? Jedino imamo prepoznatljive osobe sa autizmom kroz obrazovni sistem, i to u glavnom u osnovnoj školi, a srednju školu jako rijetko ko upiše i završi. Ostali su neprepoznatljivi - zaključila je Imeri.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DquQ5jFiEbqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Imeri: S novcem koji ide Institutu za fonetiku i patologiju govora u Beogradu mogli smo da napravimo konkretne stvari u Crnoj Gori

Podgoričanka Biljana Đukanović jutros je poslom bila u podgoričkom naselju Donja Gorica i kada se zaputila prema svom parkiranom automobilu doživjela je neobičan susret sa nezvanim gostom – zmijom. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FdH1HrsMiRc4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ugledala je zmiju pored vozila i sa zaprepašćenjem svjedočila kako je ušla ispod haube.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528180556_10fff7451f7d67a9ca51c4bcdca989b4e021618d4208b2032236504f86ff7df3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250528180556_10fff7451f7d67a9ca51c4bcdca989b4e021618d4208b2032236504f86ff7df3" data-rendition-name="original" width="422" height="451" loading="lazy" alt="zmija 1"> </figure>  - Nijesam se usudila da uđem u kola. Odmah sam pozvala vatrogasce. Zaista sam im zahvalna jer su brzo stigli i uhvatili zmiju. Dvojica mladih vatrogasaca – Krgović i Čičarević su je pronašli, sakrivenu ispod haube, i uhvatili je. Smjestili su je u specijalnu posudu kako bi je puštili u prirodu. Velikom im havala što su brzo reagovali, iako, pretpostavljam, imaju dosta posla. Rekli su mi da su im ovakve intervencije česte u ovo doba godine – kazala Portalu ETV Đukanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528180556_df7451d6b2860edcda1be8b2abcf918049135315fe361bbce56fcdc54eb5e7ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250528180556_df7451d6b2860edcda1be8b2abcf918049135315fe361bbce56fcdc54eb5e7ed" data-rendition-name="original" width="287" height="374" loading="lazy" alt="zmija2"> </figure>  &nbsp;

VIDEO: Podgorički vatrogasci u akciji hvatanja zmije

Osnovno javno tužilaštvo u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji naložilo je da se istraga o martovskom smrtonosnom požaru u diskoteci u tom gradu proširi na vlasnika objekta u kojem se diskoteka nalazila.
Požar je izbio u noći sa 15. na 16. mart u prepunoj diskoteci, pri čemu je poginulo 62 mladih, a skoro 200 je povrijeđeno.
Neki od povrijeđenih se još uvijek liječe u inostranstvu, dok opsežna istraga još traje.
Osnovno javno tužilaštvo u Kočanima objavilo je 28. maja da se na osnovu dosadašnje istrage došlo do dokaza na osnovu kojih se osnovano sumnja da je vlasnik nekretnine – zgrade u kojoj diskoteka posluje godinama, zgradu bez odobrenja o prenamjeni iznajmljivao jednom od osumnjičenih.- “Bez podnošenja zahtjeva i dobijanja odobrenja za prenamjenu zgrade od nadležnog organa, zajednički i u dogovoru sa osumnjičenim neformalnim vlasnikom pravnog lica, on je u različitim datumima i u više navrata u periodu od 2012. do marta 2025. godine preduzimao građevinske aktivnosti kojima je vršio i učestvovao u nezakonitoj prenamjeni zgrade iz namjene G3 – usluge i saobraćajna infrastruktura u namjenu B3 – velike ugostiteljske jedinice i omogućio nezakonito obavljanje ugostiteljske djelatnosti diskoteke/kabarea u zgradi - saopštilo je Tužilaštvo.
Prema Uredbi o urbanističkom planiranju, G3 je namjenski objekat za usluge održavanja i popravke opreme i industrijskih proizvoda kao što su servisi za automobile i druga vozila, mašine, alati i instrumenti, hemijsko čišćenje.
Prema istrazi, diskoteka nije imala parking i pristup u slučaju nesreće poput one koja se dogodila 16. marta.
Javno tužilaštvo je podnijelo prijedlog sudiji za prethodni postupak za određivanje mjera opreza.
Najnovijim proširenjem istrage obuhvaćeno je 69 osumnjičenih.

Istraga o požaru u Kočanima proširena na vlasnika objekta gdje je bila diskoteka

Sedmadesetčetvorogodišnji pedofil Žoel Le Skuarnjek, bivši hirurg, &nbsp;osuđen je danas u Francuskoj na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora zbog silovanja i seksualnog zlostavljanja stotina pacijenata, uglavnom djece, u periodu dužem od dvije decenije.
Le Skuarnjek je osuđen nakon što je priznao da je zlostavljao skoro 300 žrtava, u jednom od najvećih slučajeva seksualnog zlostavljanja djece u istoriji Francuske, što je pokrenulo brojna pitanja o tome kako je uspio da neometano zlostavlja toliki broj djece tokom tolikog vremenskog perioda.
Sudije su prihvatile preporuke tužilaštva u vezi sa dužinom kazne, a Krivični sud u Morbijanu, na zapadu Francuske, naredio je da Le Skuarnjek mora odslužiti najmanje dvije trećine kazne prije nego što bude razmatrano njegovo eventualno puštanje na slobodu, jer se i dalje smatra opasnim po društvo.
Međutim, sud nije izrekao mjeru preventivnog zadržavanja nakon odslužene kazne koju je tražio tužilac, što je izazvalo ogorčenje među žrtvama.
Solen Podven Favr, predsjednica udruženja za zaštitu djece žrtava incesta i drugih seksualnih zločina, kazala je da je šokirana presudom „za koju su očekivali da će biti manje blaga“, žaleći što nije uvedena mjera postpenalnog nadzora.
Preventivni pritvor nakon izdržane kazne je mjera koja se u Francuskoj rijetko primjenjuje i odnosi se na najopasnije prestupnike. Da je bila odobrena, Le Skuarnjek bi mogao biti zadržan na neodređeno vrijeme u specijalizovanoj i obezbijeđenoj socijalno-medicinskoj ustanovi, čak i nakon što odsluži zatvorsku kaznu.
- Sud je u potpunosti razumio zahtjeve građanskih tužilaca da gospodin Le Skuarnjek nikada ne smije biti pušten iz zatvora. Bilo bi demagoški i iluzorno uvjeravati ih da je to moguće. U sadašnjim okolnostima, zakon to ne dopušta. A preventivni pritvor, kao izuzetna mjera, ni na koji način ne može omogućiti Sudu da zaobiđe ovu stvarnost - navodi se u obrazloženju suda.&nbsp;
Le Skuarnjekov advokat je saopštio se njegov klijent neće žaliti na presudu.
Detalje o ovom istorijskom slučaju pročitajte na sljedećem linku:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6327%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffrancuski-sud-izrice-presudu-u-istorijskom-slucaju-seksualnog-zlostavljanja-djece-sa-299-zrtava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pedofil hirurg osuđen na 20 godina zatvora zbog zlostavljanja stotina pacijenata

Pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu najavili su mogućnost novog štrajka glađu, nezadovoljni što, kako navode, ranije dogovoreni zahtjevi sa predstavnicima pravosuđa i institucija nijesu sprovedeni u djelo.
Kako je za medije saopštio advokat Nikola Tomković, pritvorenici tvrde da dogovor postignut tokom prethodnog protesta, održanog prije mjesec i po, nije ispoštovan, a da neke sudije Višeg suda uopšte nijesu ni upoznate sa postignutim sporazumom.
- Sve što je dogovoreno ostalo je samo mrtvo slovo na papiru. Pritvorenici ponovo ukazuju na iste probleme i zahtjeve iz prethodnog štrajka - &nbsp;kazao je Tomković.
Podsjećaju da je tada sa predsjednikom Višeg suda Zoranom Radovićem, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Sinišom Bjekovićem i predstavnicima Ministarstva pravde postignut sporazum koji se odnosio na devet ključnih tema.
Među zahtjevima su provjera svakog pritvorskog osnova, preispitivanje osnova po tački 4, primjena presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Labita protiv Italije“, poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, prava na odbranu i pravično suđenje, kao i uvažavanje stavova Evropskog suda pravde i Evropskog suda za ljudska prava. Takođe, zahtijevano je određivanje jemstva, spajanje optužnica koje tretiraju iste osobe i događaje, te uvođenje elektronskog nadzora – tzv. „nanogica“.
U dopisu dostavljenom medijima navodi se i da su uslovi u pritvorskim jedinicama izuzetno loši – broj pritvorenika je velik, advokati satima čekaju da kontaktiraju sa svojim branjenicima, a posjete porodica se, kako navode, dugo odlažu.
- Ne vrši se preispitivanje osnova pritvora, iako je to bio jedan od ključnih dogovora. Sudije ne predlažu jemstva uz obrazloženje da nijesu dobile nikakvo zvanično obavještenje - navodi se u dopisu.
Pritvorenici su nadležnima dali rok od 15 dana za sklapanje novog sporazuma, u čijem bi formulisanju učestvovali i njihovi advokati.
Ukoliko ne dođe do reakcije institucija, najavljuju štrajk glađu, kao i dodatne aktivnosti, uključujući mirne proteste porodica ispred Višeg suda i zahtjeve za ostavke odgovornih osoba.

Spuški pritvorenici najavljuju štrajk glađu zbog neispunjenih obećanja

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: institut-za-fonetiku-i-patologiju-govora-u-beogradu

Imeri: S novcem koji ide Institutu za fonetiku i patologiju govora u Beogradu mogli smo da napravimo konkretne stvari u Crnoj Gori

VIDEO: Podgorički vatrogasci u akciji hvatanja zmije

Istraga o požaru u Kočanima proširena na vlasnika objekta gdje je bila diskoteka

Pedofil hirurg osuđen na 20 godina zatvora zbog zlostavljanja stotina pacijenata

Spuški pritvorenici najavljuju štrajk glađu zbog neispunjenih obećanja

PRATITE TVe UŽIVO