Sjedinjene Američke Države (SAD) za nekoliko sedmica, a ne mjeseci, znaće da li je Rusija ozbiljna u namjeri da postigne mir s Ukrajinom, rekao je američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
- Vrlo brzo ćemo znati po njihovim odgovorima da li su ozbiljni u vezi sa stvarnim mirom ili je to samo taktika odlaganja. Ako je riječ o taktici odlaganja, predsjednik za to nije zainteresovan - rekao je Rubio, na konferenciji za novinare nakon NATO ministarskog sastanka u Briselu, javlja Rojters. 
 
On je dodao i da će, ukoliko Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom, SAD morati da preispitaju svoj stav. 
 
Rubio je kazao i da bi Kopenhagen trebalo da se “usresredi na činjenicu” da stanovnici Grenlanda ne žele da budu dio Danske. 
 
- Grenlanđani će donijeti odluku - dodao je Rubio.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Predstava “671-LOV”, prema tekstu i u režiji mlade crnogorske autorke Hane Rastoder, biće izvedena u utorak 15. aprila na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.
Kako navode u saopštenju dostavljenom medijima, predstava „671 - LOV“ inspirisana je zločinom u Štrpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza. Aktuelnost ovog teksta potvrđuje tridesetogodišnjica zločina koja se navršila 27. februara 2023. godine. Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica – porodicu. Porodica se preko noći našla bez društvenog oslonca, u mraku bez odgovora na pitanja o sudbini njihovih otetih, usred cijepanja dotadašnje im domovine Jugoslavije.
Autorski tim predstave još čine: Ivanka Vana Prelević, koja je radila vajarske radove i scenografiju, Mia Đurović, kostimografkinja, Enes Tahirović, kompozitor, Nataša Milićević, asistentkinja režije i Danilo Milatović, izvršni producent.
Uloge tumače: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.&nbsp;
- Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta www.cnp.me, dok se publika o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i Viber kanala - zaključuje se u saopštenju.

Predstava “671-LOV" na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta

U Skupštini Crne Gore nastavljena je posebna sjednica u okviru koje ministri odgovaraju na poslanička pitanja, ali su se predstavnici građana u parlamentu prvobitno osvrnuli na jučerašnje lokalne izbore u Nikšiću.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović kazao je da su jučerašnji lokalni izbori u Nikšiću protekli u fer i korektnoj atmosferi, onako kako to zaslužuju i Nikšić i Herceg Novi.
- Da čestitam budućem gradonačelniku Herceg Novom, da čestitam novom-starom gradonačelniku Nikšića Marku Kovačeviću, a onima koji su postigli slabiji rezultat da se malo bolje potrude i promijene kampanju ne daju rezultate - rekao je Đurović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vladimir Bakrač zahvalio je građanima Nikšića koji su ukazali povjerenje toj partiji.
- To je samo obaveza PES-u da kao, nadam se, budući konstituent vlasti u Nikšiću bude korektiv i da zajedno radimo na boljitku samog grada i građana - rekao je Bakrač.
Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč zahvalila je građanima Nikšića na istinskoj pobjedi kojoj su im omogućili u tom gradu, sa osvojenih 16 mandata.
- DPS je samostalno u Nikšiću najjača partija. To što će vjerovatno uslijediti neprirodne koalcije koje očigledno potiru one koji se lažno predstavljaju kao crnogorska, evropska i građanska opcija, to nije naš problem. To je samo ustvari naš izazov koji nas očigledno jača. Još nisam vidjela da neko slavi svoju pobjedu a ustvari je u procesu nestajanja. To vidim radi Pokret Evropa sad - kazala je Vuković Kuč.
Ne mogu, kako ističe, slaviti kada jedan od kandidata izađe na debatu i kaže da nosilac liste DPS-a Boris Muratović može biti samo dobar predsjednik u Rožajama.
- I što će poslije te izjave neko njega podržati za predsjednika opštine. Zbog toga možemo samo plakati - naglasila je Vuković Kuč.
Ministar bez portfelja Milutin Butorović, kom je Vuković Kuč postavila poslaničko pitanje kako komentariše to što je opoziciji onemogućeno da postave pitanja premijeru Milojku Spajiću tokom premijerskog sata, kazao je da nije saglasan, te da je politika PES-a evropska i građanska.
- Ako je iko pomogao Kovačeviću da ima bolji rezultat na izborima, onda je to DPS sa retorikom koju je imala u kampanji, kao i neki drugi savezi - kazao je Butorović.
Vuković Kuč je konstatovala da oni samo brane građansku i evropsku Crnu Goru.
- I da je sreće razgovarali bi sa onima koji dijele građanske i evropske vrijednosti - istakla je Vuković Kuč.
Dodaje da su se u Pokretu Evropa sad "prepolovili" rezultatom na izborima.
- Jeste li vi svjesni šta vam se dešava? Vi nestajete. Od izbora 2023, kada ste predstavljali progresivnu snagu koja nije imala političku prošlost, koja je imala perspektivu - vi ste je toliko prodali, stavljajući se u zagrljaj Andriji Mandiću. Jednostavno vas je progutao. DF vas guta od izbora do izbora. Vi ste se prepolovili u Nikšiću, u Podgorici u koaliciji sa Demokratama nijeste imali rezultat kakav dolikuje stranci koja ima premijera. Šta ste doživjeli u Budvi i u Kotoru? Kakvu pobjedu vi slavite - upitala je Vuković Kuč.
Ocijenila je i da ih demantuje stvarnost, dodajući da su se sinoć kroz Nikšić vijorile i neke nacionalističke zastave.
- Da sam u pravu vidjećete i na snimku đe se vidi predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš u Beogradu na kom kaže da Crna Gora nije njegova matična država. Vi to podržavate svuda i kažete da ste za evropske i građanske vrijednosti - niste - istakla je Vuković Kuč.

Butorović: Ako je iko pomogao Kovačeviću da ima bolji rezultat na izborima onda je to DPS; Vuković Kuč: Progutao vas je Mandić

Nedavno su crnogorski mediji objavili vijest koja je bila bolna za čitanje. Barski đaci napravili su snimak svog vršnjaka, dječaka sa posebnim potrebama, i objavili ga na društvenim mrežama, uz najgore uvrede i omalovažavanja. Majka je slučaj prijavila policiji i saopštila da je njeno dijete već treći put žrtva ovakvog ponašanja.
Sajber nasilje je postalo tema koja se ne može gurati pod tepih. Društvene mreže su dovele do nove manifestacije siledžijstva, koje sada više nije ograničeno ni vremenom ni prostorom. Sajber nasilje (eng. cyber bullying) podrazumijeva upotrebu digitalne tehnologije u cilju proganjanja, vrijeđanja, prijetnji, dijeljenja ličnog sadržaja bez odobrenja, ili druge vrste zlostavljanja. Najranjiviju grupaciju predstavljaju djeca, na koje ovakvo nasilje može ostaviti traumatične posljedice. Zato ćemo se u narednim redovima najviše fokusirati na njih, iako slični savjeti važe i za ostale grupe.
Najvažnije je stvoriti kod djece spremnost da se odmah otvoreno obrate roditeljima, nastavnicima, školskom psihologu i upravi. Stid žrtve često dovodi do ćutnje i trpljenja, što samo daje krila nasilnicima. Neophodno je u djecu usaditi odbrambeni refleks: neka prevrnu svaki kamen dok ne nađu onoga ko će im pomoći i kazniti nasilnike. Od nastavnika, preko direktora škole, do policije i medija. Jer tirjanstvu stati nogom za vrat, dovesti ga k poznaniju prava, to je ljudska dužnost najsvetija.
Sa sajber siledžijama se ne treba raspravljati – ne dolivati ulje na vatru. Umjesto toga, sjetite se koja im je najveća slaba tačka: njihova nepočinstva mogu se lako dokazati. Kada se nasilje dogodi, potrebno je što prije napraviti snimke ekrana, kako bi postojali tragovi o svemu što se desilo, čak i ako sadržaj kasnije bude izbrisan. Uz ove dokaze, nasilje se može prijaviti na svim nivoima: konkretnoj društvenoj mreži koja je korišćena, školi, policiji, CIRT portalu Vlade Crne Gore (https://www.gov.me/cirt/prijavi-incident) i ombudsmanu putem opcije „Hrabro sanduče“ (https://www.ombudsman.co.me/djeca/siguraninternet.html).
Ako poznajete i nekoga van vaše porodice ko ćutke prolazi kroz stradalništvo digitalnog nasilja – ohrabrite ga da se obrati za pomoć na ovaj način. Mali podsticaj ili jedan jedini savjet mogu napraviti veliku razliku. Ne smijemo dozvoliti normalizaciju nasilja: „Ma to su djeca“, „Samo su se šalili“, „Ne možeš ti njima ništa“, „Neka se čeliče“… Sve veći broj samoubistava žrtava sajber nasilja najveći je pokazatelj ozbiljnosti ovog problema. Ono je opasnije od „tradicionalnog“ vršnjačkog nasilja, budući da nije ograničeno samo na školske hodnike i dvorišta. Žrtva nije sigurna ni kada je u svome domu, budući da se digitalna agresija može desiti u svakom trenutku.
Naredni ključni korak je – žrtvi nasilja pružiti hitnu psihološku podršku (npr. u centrima za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja). Važno je da se žrtva ne poistovjeti sa inferiornim i bespomoćnim položajem, već da u njoj osnažimo samopoštovanje i sposobnost da odbrani i cijeni sebe. Odgovornost i stid treba da snose isključivo digitalni nasilnici, a ne njihova meta. U nekom boljem svijetu, ako ga dočekamo, univerzalna, besplatna i redovna psihoterapija će biti neotuđivo pravo svakog ljudskog bića, a posebno djeteta. Pravo na zdravlje. (Zaziranje od psihologa je pouzdan znak nezrelosti jednog društva.)
Treba pomenuti i jedan oblik moguće prevencije. Mladi treba da budu oprezni kada je u pitanju sadržaj koji objavljuju na društvenim mrežama. Sve što objave predstavlja potencijalnu municiju za onlajn napadače. Algoritamska mašinerija društvenih mreža sebe plasira kao igralište, prostor za opuštanje i zabavu. Mi se ležerno baškarimo po ovom igralištu, dok svuda oko nas stoje batinaši i predatori koji samo vrebaju. I onaj sadržaj koji se ipak objavi treba staviti pod što više barikada, putem postavki privatnosti na platformama: podesiti sadržaj tako da bude vidljiv samo za uski krug odabranih prijatelja, ograničiti ili blokirati problematične korisnike… Svakodnevno objavljivanje sopstvenih slika i snimaka postalo je opšteprihvaćena (ne)normalnost. Međutim, jagma za lajkovima mnoštva neznanaca ne može biti kompenzacija za ono što zaista treba našoj duši – a to je dublja povezanost s nekolicinom najbližih.
*
Nepoznati autor je sarkastično zapazio da čovječanstvo još nijesu uništili kuga, ratovi ni asteroidi – ali će ga izgleda uništiti ekrani. Digitalni mediji su pandorina kutija iz koje je, osim sajber nasilja, proizišla opšta degradacija mentalnog zdravlja mladih (eng. brainrot – „truljenje mozga“), sveopšta polarizacija i era post-istine.
Lako je zapasti u pesimizam i nihilizam. Posebno u našoj sredini, s obzirom na depresivnost Crnogoraca o kojoj su pisane i psihijatrijske studije. „Sve je đa’o ponio!“
Međutim, nemamo pravo na predaju. A posebno kada je u pitanju sajber nasilje. Upravo zbog dječaka s početka teksta, i svih drugih malenih bića koja zaslužuju srećno djetinjstvo. Neka bude borba neprestana – za solidarno društvo s jakim institucijama, koje neće prepustiti djecu samima sebi, u raljama digitalnih nemani.
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Kako sajber nasilju stati nogom za vrat?

Slovenačka ministarka spoljnih poslova Tanja Fajon rekla je danas, uoči sastanka ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu, da je važno pomoći zemljama Zapadnog Balkana na njihovom putu ka EU i ukazala da Unija želi "jaku i stabilnu Srbiju".
Ona je izrazila zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini, posebno zbog secesionističke retorike koja šteti zemlji na njenom putu ka EU.
- Važno je ono što se dešava u našem regionu. Posebno smo zabrinuti zbog situacije u Bosni i Hercegovini (…), posebno zbog secesionističke retorike, koja naravno šteti zemlji na njenom putu ka Evropskoj uniji - rekla je Fajon novinarima prije početka sastanka ministara spoljnih poslova.
Ona je rekla da je juče na neformalnom sastanku sa ministrima spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana usaglašena geostrateška neophodnost pomoći zemljama na putu ka EU do 2030. godine.
Podsjetila je da će Albanija večeras otvoriti novo poglavlje i rekla da Crna Gora dobro napreduje na evropskom putu.
- Nadam se da će još jedna zemlja na ovom putu ubrzati reforme. EU želi jaku i stabilnu Srbiju - rekla je Fajon.
Fajon je podsjetila na inicijativu Slovenije i Njemačke da ubrzaju proces proširenja uvođenjem glasanja kvalifikovanom većinom, što bi, prema njoj, ubrzalo pregovore i otklonilo neke prepreke u bilateralnim odnosima zemalja.
Fajon danas prisustvuje sastanku ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu, gdje će razgovarati o dešavanjima na Zapadnom Balkanu, gdje se situacija pogoršava, posebno u Bosni i Srbiji. Na dnevnom redu i je i ruska agresija u Ukrajini i dešavanja na Bliskom istoku.

Fajon: Crna Gora dobro napreduje na evropskom putu, važno pomoći zemljama Zapadnog Balkana

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: inavzija-na-ukrajinu

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Predstava “671-LOV" na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta

Butorović: Ako je iko pomogao Kovačeviću da ima bolji rezultat na izborima onda je to DPS; Vuković Kuč: Progutao vas je Mandić

Kako sajber nasilju stati nogom za vrat?

Fajon: Crna Gora dobro napreduje na evropskom putu, važno pomoći zemljama Zapadnog Balkana

PRATITE TVe UŽIVO