Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ilva Johanson na sastanku su konstatovali posvećenost Crne Gore ka ostvarenju evropske perspektive zemlje.
Kako je saopšteno iz MUP-a, komesarka Johanson je pohvalila kontinuirane napore Crne Gore na polju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i postignuća u jačanju granične bezbjednosti, što predstavlja temeljnu stepenicu ka ispunjavanju evropskih standarda.
- Odličan sastanak sa ministrom Šaranovićem. Zahvalila sam mu na liderstvu u organizaciji uspješnog Ministarskog foruma EU i Zapadnog Balkana, gdje smo imali konstruktivnu razmjenu o konkretnim akcijama za unapređenje bezbjednosti i upravljanje migracijama. Razgovarali smo o borbi protiv organizovanog kriminala. Impresionirana sam mjerama u reformi zapošljavanja u policiji, suzbijanju korupcije i jačanju povjerenja u sprovođenju zakona. Napredak Crne Gore na putu ka EU zaista je impresivan - rekla je ona.
Šaranović se osvrnuo na konkretne poteze koje je Crna Gora napravila kako bi osnažila kapacitete policije i unaprijedila zakonodavni okvir.&nbsp;
Tokom sastanka, kažu u MUP-u, bilo riječi i o značajnom poboljšanju sistema provjere integriteta policijskih službenika.
- Vjerujem da su naši napori jasno pokazali da gradimo policijski sistem u skladu sa standardima Unije. Naš cilj je da taj sistem bude oslonac pravde, poštovanja ljudskih prava &nbsp;a kroz stalno unapređenje rada policije jačamo profesionalni integritet službenika. Naši rezultati poslali su snažnu poruku da korupciji i kriminalu nema mjesta u Crnoj Gori, da imamo kapacitete da zaštitimo sigurnost građana i osiguramo poštovanje zakona, a samim tim obezbijedimo i ubrzani napredak društva - naglasio je Šaranović.
Na sastanku je bilo riječi i o Paktu o migracijama i azilu, gdje je komesarka ukazala na značaj pravovremenih priprema i prilagođavanja pravnog okvira Crne Gore evropskim standardima u ovoj oblasti. &nbsp;
Ministar unutrašnjih poslova izvijestio je o jačanju kapaciteta Sektora granične policije i naglasio značaj prisustva FRONTEX-a u Crnoj Gori, što predstavlja važan signal posvećenosti Crne Gore unapređenju bezbjednosti na granici. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Osim toga, u kontekstu vizne politike, Šaranović je saopštio da će Crna Gora nastaviti sa progresivnim usklađivanjem viznog režima sa politikom Evropske unije, što je, kako je rekao, još jedan korak ka čvršćem povezivanju sa evropskom porodicom naroda.
Danilo Šaranović je zaključio da Crna Gora nastavlja sa odlučnim koracima prema punopravnom članstvu u EU, kroz, kako je rekao, reforme koje jačaju njenu sigurnost, povjerenje građana i posvećenost vladavini prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranović sa Johanson: Pokazali da gradimo policijski sistem u skladu sa standardima EU

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da želi da Izrael okonča rat u Gazi do njegovog povratka na funkciju, ako pobijedi na izborima, saopštila su dva izvora, na koje se poziva Tajms ov Izrael.
Ta poruka je prvi put prenijeta kada je kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima u SAD bio domaćin Netanjahuu na Floridi u Mar a Lagu u julu, rekli su bivši zvaničnik Trampove adminstracije i jedan izraelski zvaničnik.
Iako je Donald Tramp javno potvrdio da je rekao Netanjahuu da želi brzu pobjedu Izraela u ratu, izvori na koje se poziva izraelski list su prvi put rekli da je postavljen rok za postizanje tog cilja.
Bivši američki zvaničnik je naglasio da Tramp nije bio konkretan u apelu Netanjahuu i da bi mogao da podrži „preostalu aktivnost“ izraelske vojske u Gazi sve dok je rat zvanično okončan.
Netanjahu je već dugo isticao da će Izrael održati bezbjednosnu kontrolu nad Gazom u doglednoj budućnosti poslije rata, a drugi izraelski zvaničnici su govorili o tampon zoni na toj palestinskoj teritoriji i redovnom ponovnom ulaženju u djelove enklave kada se primijeti pokušaj regrupisanja Hamasa.
Premijer Izraela je međutim u ponedjeljak nagovijestio da Izrael još nije u fazi okončanja rata i rekao je na jednom sastanku da ne može da pristane na zahtjev Hamasa o okončanju rata u zamjenu za 101 taoca koje još uvek drži, sudeći po informacijama koje su doprle u javnost.
Tramp je u proteklim nedjeljama nagovijestio da bi pristao da Izrael slobodnije donosi odluke, kritikujući predsjednika SAD Džozefa Bajdena što navodno pokušava da ograniči potencijalne izraelske ciljeve Izraela u odgovoru na iranski napad balističkih raketama 1.oktobra.
Bviši američki predsjednik je u julu rekao da će oni koji drže američke taoce u inostranstvu platiti visoku cijenu ako oni ne budu pušteni prije nego što se on vrati na funkciju.
Netanjahu i Tramp su razgovarali nekoliko puta poslije sastanka na Floridi, a bivši predsjednik SAD je prošle nedjelje rekao da ga je izraelski lider zvao dva dana zaredom.
Dva izraelska zvaničnika izjavila su početkom oktobra za izraelske medije da brinu zbog Trampovih ponovljenih poziva Izraelu da okonča brzo rat u Gazi, strahujući da će se ta zemlja, ako ne bude u mogućnosti da to postigne, sukobiti sa bivšim predsjednikom u slučaju da pobijedi na izborima.
Jedan zvaničnik iz bezbjednosnog establišmenta je rekao da postoje unutrašnja politička ograničenja za brzo okončanje rata.
On je, kako se čini, aludirao na sastav Netanjahuove vladajuće koalicije u kojoj su ultradesni političari protivnici prijedloga o taocima uslovljenim trajnim prekidom vatre u Gazi.

Tramp rekao Netanjahuu da želi kraj rata u Gazi prije svog novog mandata

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović saopštio je u emisiji “Budimo budni – Pitajte Vladu” na TVCG da se srpski jezik u Crnoj Gori može proglasiti za službeni putem instituta dopune Ustava, za šta, kako tvrdi, nije neophodna referendumska podrška od tri petine i provjera na referendumu. Srpski jezik, kao jezik kojim govori najveći broj građana Crne Gore prema rezultatima popisa iz 2023. godine, naglašava Zogović, zaslužuje da uz crnogorski bude službeni jezik.
- Što se tiče pitanja jezika, jasno je i evidentno da je 2003. godine, na popisu stanovništva, srpskim jezikom u Crnoj Gori govorilo 63,5 odsto građana, a crnogorskim 22 odsto. U momentu kada su podaci bili takvi, u Crnoj Gori je 2007. godine donesen Ustav koji je crnogorski jezik proglasio za službeni. Mogu slobodno reći da se tu radi o direktnom prenebregavanju faktičkog stanja, snagom političke volje tadašnje većine - istakao je Zogović.
Kako kaže, izmjene Ustava će biti neophodne u određenom dijelu i po preporukama Evropske komisije. Pojašnjava da je za bilo kakve intervencije na ustavu potrebna dvotrećinska podrška.
- Što se tiče proglašavanja srpskog jezika za službeni jezik i dobijanja statusa koji taj jezik zaslužuje, što su potvrdili i popisi, pored izmjena Ustava postoji institut dopune Ustava za koji nije neophodna referendumska podrška od tri petine i provjera na referendumu. Ako imate dvije trećine za dopunu Ustava, mislim da bi bilo neophodno član 13 dopuniti time da, pored službenog jezika koji je crnogorski, službeni jezik bude onaj kojim se na popisu izjasnio najveći broj građana Crne Gore i da na osnovu toga možemo doći do jednog elegantnog rješenja - istakao je Zogović.
Takav pristup bio bi, smatra Zogović, najbolja potvrda građanske države, jer Crna Gora nije građanska država ako ne priznaje ovakve faktične realnosti, kao što je potvrda da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom.
Ovo je, kako kaže, faktično stanje koje mora zakonopisac da prepozna.

Zogoviću za uvođenje srpskog jezika u Ustav kao službenog nije potreban referendum i tropetinska podrška

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da se apsolutno moraju napraviti dodatni napori da se poboljšaju odnosi sa Hrvatskom, navodeći da Crna Gora već sada mora baviti sa određenim otvorenim pitanjima koja ima sa tom zemljom.
- Hrvatska je ozbiljan partner, ne samo kada su u pitanju evropske integracije, nego i u dijelu dobrosusjedskih odnosa. Do sada smo imali sajne odnose, sigurna sam da ćemo nesuglasice rješavati. Hrvatska nam je prethodnih 12 godina slala ekspertsku pomoć u integracijama koja nam je značlila, ali moramo pokazati spremnost sa naše strane - postoje određena otvorena pitanja kojima se moramo baviti već sada - rekla je Gorčević u Centralnom dnevniku na TV Nova M, nakon predstavljanja posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Ona je rekla da je Izvještaj EK najbolji do sada i u Vladi su, kako je rekla, izuzetno zadovoljni njegovim sadržajem.
- Ovo je napredak koji se ocjenjuje kao dobar. Sve ono što smo obećali prije samo godinu dana, ovaj izvještaj je pokazao i da postoje reforme, napredak i rezultati - navela je Gorčević.
Komentarišući reformu izbornog zakonodavstva na koju poziva EK, Gorčević je rekla da od strane Vlade postoji volja da zakonodavstvo i prijedlozi zakona idu u pravcu stabilizacije izbornog zakonodavstva, ali da su određene procedure u rukama Odbora za svaobuhvatnu izbornu reformu.&nbsp;
Očekuje i da će se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ubrzo naći u proceduri.
- Ali moramo podsjetiti da je za ovu vrstu izbornog zakonodavstva potrebna dvotrećinska većina. Ozbiljne preporuke moraju doći i od Skupštine i da shvatimo zašto je bitno izborno zakopnodavstvo, ne samo zbog preporuka Evropske komisije, već rješavanja izborne krize u više opština - navela je Gorčević.
Takođe, Gorčević očekuje i da će do kraja godine Vrhovni sud izaći iz v.d. stanja, te da će biti izabran predsjednik te institucije u punom kapacitetu.
- To više nije sada u nadležnosti Vlade, već Sudskog savjeta, ali to je obaveza koju moramo da ispunimo kao država. Što je bilo do Vlade mi smo ispoštovali. Nadamo se da će se taj izbor desiti do kraja godine, na zadovoljstvo svih - naglasila je Gorčević.
Prema njenim riječima, plan da Crna Gora do 2026. godine zatvori sva poglavlja, a da do 2028. postane članica Evropske unije je ambiciozan, ali izvodljiv.
- Po prvi put imamo jasan plan kada ćemo zatvoriti koje poglavlja. Ako postoji politička stabilnost, sigurna sam da je to izvodljivo. Izvještaj predstavlja ono što je suština - a to je da su evropske integracije bile prioritet Vlade i da će to biti do kraja mandata - istakla je ministarka.
Ona je istakla da će Vlada Izvještaj EK korititi mapu puta za dalji napredak ka Evropskoj uniji.
- Jedna tačka koja nas uvijek spaja su evropske integracije. Nadam se da će nas spajati i ubuduće - zaključila je Gorčević.
-&nbsp;

Gorčević: Već sada se moramo baviti otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, predsjednika Vrhovnog suda izabrati do kraja godine

Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je - između ostalog - neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.
Rekord je, u intervjuu za Glas Amerike, izrazio optimizam da će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene - posebno hrane, ipak i dalje visoke.
- Crna Gora je na putu fiskalne konsolidacije proteklih par godina. Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada - rekao je Rekord.
Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama. Ričard je rekao da Svjetska banka preporučuje niz mjera za fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode - rekao je on.
Na pitanje da li misli da će to dugoročno biti održivo, Rekord kaže da je riječ o ambicioznom planu koji ima šansu da bude uspješan. 
- I naravno tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji - naveo je on.
Na pitanje da li misli da se Crna Gora kreće ka fiskalnoj nestabilnosti, Rekord ocjenjuje da je država u snažnoj poziciji. Svjetska banka međutim prognozira rast duga naredne godine...
- Da. Ali prije samo tri, četiri godine smo govorili o oko 100 odsto BDP-a. Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore - naglasio je Rekord.
Svjetska banka pominje da je za održiv dug potrebna snažna fiskalna disciplina, a to, kako kaže Ričard, znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit - koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta - bio održiv u srednjem roku.
- Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa - zaključio je Rekord.

Rekord: Ne očekujem fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori, ali treba osigurati disciplinovanu potrošnju

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

Tag: ilva-johanson

Šaranović sa Johanson: Pokazali da gradimo policijski sistem u skladu sa standardima EU

Tramp rekao Netanjahuu da želi kraj rata u Gazi prije svog novog mandata

Zogoviću za uvođenje srpskog jezika u Ustav kao službenog nije potreban referendum i tropetinska podrška

Gorčević: Već sada se moramo baviti otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, predsjednika Vrhovnog suda izabrati do kraja godine

Rekord: Ne očekujem fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori, ali treba osigurati disciplinovanu potrošnju

PRATITE TVe UŽIVO