Više od godinu od smrti geometra Ranka Despotovića na gradilištu firme Mili Kompani u Pljevljima, odgovorni i dalje nisu poznati. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju tek 22. septembra saslušalo je investitora i izvođače radova. Niko od njih nije znao da li je gradilište bilo bezbjedno za rad i čija je to obaveza, ali su bili izričiti da nisu krivi. Inspekcija je zabranila radove čak dva mjeseca prije smrti radnika, ali su oni nastavljeni uprkos zabrani, pa i uprkos stradanju Despotovića. Porodica pravdu traži sama, dok institucije ćute.
<h2>Bez sankcija</h2>
Ovaj predmet se prebacivao između tužilaštava, a gradilište nastavilo sa radom uprkos zabrani koja je nastupila čak dva mjeseca prije smrti radnika. Iako je inspekcija više puta konstatovala da su radovi na gradilištu izvođeni uprkos zabrani, do danas niko za to nije sankcionisan.
Državni tužilac u bjelopoljskom Višem državnom tužilaštvu Marko Bojović tek 22. septembra ove godine saslušao je odgovorno lice Mili Company Željka Anđelića, te odgovorno lice firme “Elektron” Anu Pupović. Na pitanje TVE zašto se čekalo tako dugo da se preduzmu radnje i to ne po službenoj dužnosti, već po krivičnoj prijavi punomoćnice porodice, tužilaštvo nije odgovorilo.
Punomoćnicu porodice Despotović, Maju Zeković takva praksa zabrinjava. Ona je u ovom slučaju morala da uradi i posao tužioca.
- Nadležno tužilaštvo u Bijelom Polju ne samo da nije pokrenulo istragu procesuiranjem svih odgovornih lica, već je tek po krivičnoj prijavi koju sam u svojstvu punomoćnice oštećene porodice podnijela, počelo sa saslušanjima odgovornih lica. Samo iz odbrana do sada saslušanih lica jasno je da VDT u BP ne postupa u skladu sa zakonom i prije svega svojom ulogom procesuiranja po službenoj dužnosti. Pa tako u konkretnom, činjenice potvrđene nalazima vještaka i inspekcije, da gradilište nije bilo adekvatno obezbijeđeno, da se nije vodio uredan građevinski dnevnik, da je ugovor o građenju manjkav i nezakonit, u svemu su potvrđene odbranom osumnjičenih, koji su u pokušaju prebacivanja i izbjegavanja svake vrste odgovornosti, pa i elementarne ljudske humane za jedan nestali život, suštinski aminovali sopstveno neodogovorno postupanje - kazala je Zeković.
Advokatica ističe da je investitor Željko Anđelić, naveo da ne zna ko mu je na gradilištu projektant, a ko stručni nadzor, te da je izvođač radova firma “Elektron” preduzimla mjere obezbjeđenja. Nije znao, navodi advokatica, ni da li njegova firma Mili Company ima zaključen ugovor sa Elektronom u vezi izvođenja pripremnih i zemljanih radova, ali misli da ima. Ustvrdio je na saslušanju da su ga iz Elektrona zamolili da angažuje geometra, te da ne zna zašto Elektron kao izvođač nije angažovao svog.
- Naveo je i to da on nije stručno lice da procijeni da li je bilo bezbjedno gradilište dana kada se dogodila smrtna posljedica. S druge strane, osumnjičena Ana Pupović kao odgovorno lice Elektron doo kao izvođaca radova, takođe je negirala svaku vrstu odgovornosti, potencirajući naročito da oni nisu bili nadležni za zemljane radove, a ko je bio, njoj nije poznato. Takođe je navela da ni njoj nije poznato da li je gradilište bilo bezbjedno, jer je ona po zanimaju saradnik u prirodnim naukama i nije stručna za ovu oblast, a da misli da njena firma nije u obavezi generalno da obezbijedi gradilište, već je odgovorna samo za svoje radnike - istakla je ona.
<h2>Porodica bez odgovora na peticiju</h2>
Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je 17. jula ove godine obavijestilo TVE da su predmet dostavili na vještačenje komisiji vještaka Građevinskog fakulteta u Podgorici, ali, tri mjeseca kasnije, na novi upit da li je vještačenje završeno i šta je pokazalo, nisu odgovorili. Advokatica Zeković pita se i koji su razlozi motivisali nadležnog tužioca da prije saslušanja osumnjičenih šalje predmet na vještačenje, a pritom ne preduzme niti jednu radnju po službenoj dužnosti.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ranije je potvrdilo da im je elaborat o sanaciji jame dostavljen tek 12 dana nakon smrti radnika.
Ipak, TVE u julu nisu odgovorili zašto inspekcija nije zatvorila gradilište ni nakon zabrane od 7. maja 2024., te ko je odgovoran što je prijava građenja prihvaćena bez ugovora koji definiše izvođenje zemljanih radova.&nbsp;
Međutim, tokom saslušanja investitor Anđelić potvrdio je da se sjeća da ga je inspektorka Zorica Čolović zvala da prisustvuje inspekcijskim nadzorima, kao i da je u jednom od zapisnika konstatovano da se zabranjuje dalje izvođenje radova, o čemu je, kaže, upoznao izvođača radova i nadzor.
Dok se postupak razvlačio, porodica je bila prinuđena da pokrene peticiju za zaustavljanje radova na gradilištu, što nadležni nisu bili u stanju da učine. Radilo je i na godišnjicu smrti Despotovića, iskopavajući besprizorno rane porodice koja nehumano dugo čeka pravdu.
Anastasija Despotović, ćerka stradalog geometra kazala je da nije moguće pronaći prave riječi koje će opisati osjećaj tuge, praznine i bola koji porodica osjeća.
- Način na koji se to desilo je nepojmljiv, pa i pored unutrašnjih bitki koje moramo voditi, strašno je što se moramo boriti i za pravdu koju je on zaslužio. Prošlo je godinu i tri mjeseca a još nismo dobili odgovore na peticiju koju smo pokrenuli, još nije podignuta optužnica, radovi na gradilištu na kom je Ranko tragično stradao su nastavljeni. Institucije su u potpunosti zakazale u vezi sa ovim slučajem. Naš jedini zahtjev i apel kao porodice jeste da institucije samo rade svoj posao, ništa više, ništa manje - rekla je Despotović.
Ignorisanje zabrana i zakona, bez posljedica i kontrole, dovelo je do tragičnog ishoda. Ranko Despotović život je izgubio jer je na njega pala obrušena zemlja na gradilištu koje nije bilo adekvatno obezbijeđeno, kao što nije ni sistem kojem je ljudski život kolateralna šteta.

Amra Tahirović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izričiti da nisu krivi za smrt geometra, ali ne znaju je li gradilište bilo bezbjedno

Na gradilištu Vrulja-Mijakovići postavljen je posljednji projektovani prednapregnuti nosač na mostu broj 2, čime se završila ova faza izrade mostova. To je za Portal ETV saopštio koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, Nikola Zejak. Podsjetio je da se na putnom pravcu Vrulja- Mijakovići grade dva mosta dužine 126 i 156 metara sa ukupno 45 montažnih elemenata. „Montaža prednapregnutih nosača na mostu broj 1 je završena prethodne sedmice i, prema ranijoj najavi, na tom mostu se sada radi kompletiranje oplate konzolnih prepusta ivičnih vijenaca, kao i armiranje gornje ploče mosta i priprema za betoniranje“, istakao je Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_e7b733a3f85f23db69891c710a623d70a751ae51b0873efad316201783a5a822.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925140928_e7b733a3f85f23db69891c710a623d70a751ae51b0873efad316201783a5a822" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Najavio je da se ta faza radova očekuje u narednim danima na mostu broj 2. „Ova faza rada, na mostu broj 2 nas sada, po završenoj fazi postavljanja montažnih nosača, očekuje u narednim danima“, dodao je Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_16855906783f320b598bac5976862ed74f4c6d81b34fee4e5c065d95aa403da9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925140928_16855906783f320b598bac5976862ed74f4c6d81b34fee4e5c065d95aa403da9" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_30fea754948bdd6eecf9fa5527fbf26997979b8132ceef41b5343af81f590490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925140928_30fea754948bdd6eecf9fa5527fbf26997979b8132ceef41b5343af81f590490" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.

Portal ETV

Put Vrulja-Mijakovići: Postavljen posljednji prednapregnuti nosač na mostu broj 2

Starija žena povrijeđena je danas u Mojkovcu kada je na nju pala tabla lima u centru grada, gdje je u toku rekonstrukcija trga, piše Antena M.
Do nezgode je, prema pisanju tog medija, došlo oko deveti i 30 sati, a ona je transportovana u medicinsku ustanovu.
Sudeći prema navodima čitaoca Antene M, koji im je poslao fotografiju iz Mojkovca, ali i prema riječima nadležnih iz Komunalne policije, sve se dogodilo jer gradilište nije adekvatno obezbijeđeno.&nbsp;
Da je žena povrijeđena, Anteni M je potvrdio načelnik Komunalne policije u Mojkovcu Mileta Šutović koji je kazao da je patrola Komunalne policije bila na mjestu događaja, te da je komunalni policajac pozvao Hitnu pomoć nakon čega je ona transportovana u bolnicu u Bijelom Polju.
Radove na trgu izvodi kompanija Civil Engineer, a kako je Anteni M rekao Šutović, prije početka radova na tgu, održan je sastanak sa predsjednikom Opštine i izvođačem radova, kada su pokušali da riješe problem.
- Radi se o neviđeno složenim inženjerskim poslovima gdje na gradskom trgu se nalaze javne ustanove kao što su Pošta, kao što je Opština Mojkovac, stambene zgrade, nekoliko ugostiteljskih objekata, onda se moralo izaći u susret, najlakše je bilo zatvoriti nekom građevinskom ogradom ili trakom, što bi brže i normalno jednostavnije bilo za izvođača radova, ali mnogo komplikovanije po građane koji moraju da koriste i usluge Opštine Mojkovac i Pošte Crne Gore, ali da ne bi i propala sezona u ugostiteljskim objektima, onda se izlazilo u susret, pa se fazno u dogovoru sa svima njima to radilo - navodi Šutović.
Komunalni policajac sa kojim je &nbsp;razgovarala Antena M, a koji je zatekao povrijeđenu ženu, kazao im je da je u ranijoj službenoj zabilješci tražio da se gradilište na propisan način ogradi i obezbijedi. Naveo je da su to bili zahtjevi i nekih građana.
Kako saznaje taj medij, manjih nezgoda je bilo i ranije na gradilištu, kada su ljudi upadali u duboke rupe.
Šutović kaže da su sva kritična mjesta i dublje rupe u okviru gradilišta ograđane trakama, ali da kompletno gradilište nije ograđeno, te da je on bio za to da se radovi izvode fazno i obavještavaju građani.
Ne zna hoće li se situacija promijeniti, jer kako kaže to više nije u nadležnosti Komunalne policije.
- Nije sve ograđeno, ne mogu da kažem da je sve ograđeno, a nije sve ograđeno. Postoji table izvođenja radova i to je to, ali opet sam vam rekao kako bi bilo izvođaču radova mnogo jednostavnije da to sve zagradi i da krene da radi fazno i bilo bi milion puta sigurnije po građane. Ali opet građani moraju da dođu do Opštine Mojkovac, i do Pošte Crne Gore, tako da ne znam kako je izvodljivo ako budu svi prilazi tim institucijama zatvoreni - kazao je Šutović.
Rok za završetak radova je 180 dana, te se očekuje da radovi budu završeni do decembra 2025.

Mojkovac: Žena povrijeđena kada je na nju pala tabla lima na nezagrađenom dijelu gradilišta gradskog trga

Kćerka geometra Ranka Despotovića koji je stradao prošle godine, 10. jula, na gradilištu firme „Mili kompani“ u Pljevljima, kada se na njega obrušila velika količina zemlja, pokrenula je peticiju za zaustavljanje radova na ovom radilištu.
U peticiji Anastasija Despotović podsjeća da je preduzeću „Mili kompani“ 7. maja 2024. zabranjeno izvođenje radova na objektu, dva mjeseca i tri dana prije nego je njen otac stradao i to sa nalogom da se preduzmu mjere „na obezbjeđenju temeljne jame - mjerama hitne sanacije“.
Investitor to nije uradio, ali gradilište nije „pečatirano“.
- Godinu dana kasnije, radovi na objektu i dalje traju, kao da se ništa nije desilo, a ni istraga od strane VDT u Bijelom Polju još uvijek nije pokrenuta. Međutim, već prvi zaključci vještaka, koji je angažovan nakon nesreće, govore u prilog tome da je predmetno gradilište moralo biti zatvoreno i na njemu obustavljeni svi radovi do otklanjanja brojnih nepravilnosti utvrđenih u više navrata. Ovim putem apelujemo na sve građane Crne Gore da se pridruže peticiji, a povodom zaustavljanja radova na pomenutom objektu – piše u peticiji koju je pokrenula Anastasija Despotović prije neđelju dana.
Do sada je peticiju potpisalo blizu 350 osoba.
Pravna zastupnica porodice Despotović, advokatica Maja Zeković, kazala je prije nekoliko dana za dnevne novine Dan da istraga u slučaju smrti geometra Ranka Despotovića nije pokrenuta ni godinu nakon njegove smrti.
Ona je podnijela krivične prijave protiv investitora objekta na čijem gradilištu je Despotović poginuo, firme „Mili kompani“ iz Pljevalja, njenog izvršnog direktora Željka Anđelića i urbanističko-građevinske inspektorke koja je postupala u slučaju ovog gradilišta. Prema odgovorima koje je Dan dobio iz tužilaštava, ti predmeti su i dalje u fazi takozvanog izviđaja.
Zeković je, kako je objavio Dan, protiv firme „Mili kompani“ i Anđelića podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su izvršili krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a protiv urbanističko-građevinske inspektorke zbog sumnje da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Tereti je da je teško povrijedila pravo na život pokojnog Ranka Despotovića, jer je, pored ostalog, propuštila da, uz asistenciju policije, sprovede mjeru zabrane dalje gradnje po rješenju od 7. maja 2024. godine.

Kaćuša Krsmanović

Ni tragedija nije zatvorila gradilište, iako je dva mjeseca ranije moralo biti „pečatirano“

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” – Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj lišili su slobode E.L. (31) iz Republike Albanije zbog sumnje da je izvršio teško djelo protiv opšte sigurnosti, u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, on se sumnjiči da je izazvao nesreću na gradilištu u Ulcinju u kojoj je jedno lice smrtno stradalo. Nesreća se dogodila tokom izvođenja građevinskih radova, gdje je E.L. bio angažovan kao pomoćni radnik.
- E.L. je lišen slobode po nalogu nadležnog tužioca, kojem će uz krivičnu prijavu biti priveden na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.

Ulcinj: Uhapšen Albanac zbog sumnje da je izazvao nesreću sa smrtnim ishodom na gradilištu

Turski državljanin C.K. (38) stradao je prije četiri dana na gradilištu budućeg hotela kompanije "Carine" u Baošićima, potvrdili su Novskom portalu iz Osnovnog državnog tužilaštva u Herceg Novom.
- Dežurna državna tužiteljka u ODT Herceg Novi je 14. marta 2025. godine izvršila uviđaj na gradilištu hotela privrednog društva „Carine“ u Baošićima, povodom događaja u kojem je toga dana oko 10:20 sati stradao turski državljanin C.K. star 38 godina, usljed pada sa visine od oko 15 metara - kazali su u ODT.
Dodali su da su izuzeti potrebni dokazi, te da će se nakon sprovedenih vještačenja utvrditi tačan uzrok smrti, te da li je došlo do povrede propisa o zaštiti na radu i da li je izvršeno krivično djelo od strane odgovornih.

Turski državljanin stradao na gradilištu u Baošićima

Na gradilištu Bulevara Veljka Vlahovića, u dijelu preko puta Fudbalskog kampa, radnici Crnagoraputa su tokom kopanja kanala za kanalizaciju juče iskopali dvije, a danas jednu bombu.&nbsp; Eksplozivne naprave su, kako kažu na gradilištu, pronađene na dubini od metar i po. Na potezu na kojem su otkopane prestalo se sa radovima jer se očekuje da na teren izađe policija i predstavnici Direktorata za vanredne situacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250312120324_5ec884fc547648dc5b9f6c48ae5dabc4629a9c9a4e640e661a2645ae53518e20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250312120324_5ec884fc547648dc5b9f6c48ae5dabc4629a9c9a4e640e661a2645ae53518e20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pronađene bombe"> </figure>  Ekipi Dana na gradilištu je saopšteno da su od policije tražili da im obezbijede detektor na metal kako bi provjerili da li na ovom potezu ima još eksplozivnih naprava. Iz Direktorata za vanredne situacije Danu je potvrđeno da su na gradilištu juče pronađene dvije, a jutros još jedna bomba. Kako su saopštili, njihov izlazak očekuje se ubrzo.

Na gradilištu Bulevara Veljka Vlahovića pronađene tri bombe

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: gradiliste