Savjetnica bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Gordana Radović, namjerava da gradi Vjetro elektranu u Plužinama, i to je jedan od energetskih objekata čiju gradnju treba da omoguće izmjene i dopune PUP-a Plužine koje je inicirala lokalna samouprava, a o kojem je juče počela javna rasprava koja će trajati samo 15 dana - tvrde mještani Gornjih Brezana.&nbsp;
Kako navode u sapštenju, osnovano sumnjaju da su izmjene i dopune PUP Plužine inicirane kako bi u ovaj dokument bilo ucrtano više privatnih energetskih objekata.
- Ove obnovljive izvore energije, vjetro i solarne elektrane i dalekovode, od kojih će njihovi graditelji ubirati desetine i stotine miliona eura, Opština Plužine planira da ucrta u pejzažno najljepišim selima, gdje mještani godinama ulažu u razvoj eko turizma i bave se poljoprivrednom i stočarstvom. Pored Gornjih Brezana, jedno od takvih je i selo Orah, gdje firma u suvlasništvu gospođe Gordane Radović „Solpec“ planira gradnju energetskog objekta čime bi nepovratno bio uništen ogroman turistički potencijal ovog sela - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Gordana Radović je, kako navode, suvlasnica „Solpeco“ d.o.o. sa sjedištem u Nikšiću, registrovane za proizvodnju električne energije, sa učešćem od 25 odsto.&nbsp;
- Bivša savjetnica premijera Zdravka Krivokapića suvlasnica je u još jednoj firmi za proizvodnju električne energije „Piva Energy“ d.o.o. sa učešćem od 50 odsto, dok je drugih 50 odsto u vlasništvu Milijane Bakrač koja je u srodstvu sa Stanišom Bakračem, vlasnikom kompanije „Bast“ iz Nikšića. Bakrač je svojevremeno privatizovao Pilanu u Breznima, koja je kratko nakon toga gurnuta u stečaj, a radnici ostali na ulici - navode u saopštenju.&nbsp;
Sjedište ove firme, kako dodaju, prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, nalazi se na istoj adresi na kojoj i sjedište Bakračeve firme „Bast“, a kao kontakt email takođe je zaveden mejl firme „Bast“. Obje firme su osnovane sa osnivačkim kapitalom od po 2 eura.&nbsp;
Gordana Radović je u januaru 2021. godine, u vrijeme dok je bila na poziciji savjetnice premijera Krivokapića za ekonomska pitanja, bila nosilac liste „Ne damo Nikšić“, na lokalnim izborima u tom gradu, a u junu iste godine je razriješena sa mjesta savjetnice.&nbsp;
- Zanimljivo je da je upravo gospođa Gordana Radović bila angažovana od strane arapske firme „Alcazar Energy“ i njenih crnogorskih partnera da od nas, mještana Gornjih Brezana, pokušaju da uzmu naša imanja za više nego simbolične naknade, kako bi na njima napravili dalekovod i povezali svoju vjetroelektranu na trafo stanicu u Breznima. Kada im to nije pošlo za rukom, poslali su svoje geometre da, bez našeg znanja i saglasnosti, premjere našu imovinu i uzmu što im treba. U međuvremenu, a s tim ciljem, „Alcasar Energy“ podnio je zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, da proglasi „javni interes“ u slučaju gradnje privatne vjetro elektrane. Tada bi država Crna Gora, isto kao što je to odradila za privatnu firmu Krnovo Green Energy, uz asistenciju policije, i bukvalno otela našu imovinu i predala je privatniku koji će sa nje ubirati milionske profite. Koliki i kakav „javni interes“ je postojao u slučaju gradnje vjetro elektrane „Krnovo“ najbolje govori podatak da je prošle godine ostvarila prihod od preko 20 miliona eura, a da ima samo jednog zaposlenog prijavljenog na minimalac, a građani Crne Gore su Krnovu isplatili desetine miliona eura po osnovu subvencija za obnovljive izvore energije - navode mještani Brezana.&nbsp;
Oni upozoravaju da neće pristati na scenario koji im je, kako kažu, spremljen tajno i bez njihovog znanja i mogućnosti da na bilo koji način utiču na planove koji znače uništenje njihovog sela i njihove budućnosti.&nbsp;
- Nacrt izmjena i dopuna PUP Plužine osmišljen je s jednim jedinim ciljem - da se u njega ucrtaju ovi energetski objekti koji će njihovim vlasnicima i uključenim akterima cijelog procesa doniijeti ogroman novac. U tim planovima, mi koji ovdje živimo, na zemlji koju su naši đedovi znojem i krvlju topili, ne postojimo ni kao statistička greška, ni kao zarez, ni kao tačka. Nigdje nas ne pominju. Kao da ne postojimo, ni mi, ni naša djeca, ni naše kuće, ni naša imanja, ni naši životi. Kad je već tako, poručujemo svima koji nas „ne vide“ da preko nas neće proći - navode u saopštenju i zaključuju da će ih oni koji su radili nacrt PUP-a Plužine vidjeti i čuti na javnoj tribini u petak.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 46.7298%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-gornjih-brezana-pisali-radunovicu-drzava-nas-tretira-kao-nevidljive-bube-koje-ce-pregaziti-mi-to-necemo-dozvoliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mještani Gornjih Brezana: Bivša savjetnica Zdravka Krivokapića namjerava da gradi vjetro elektranu u Plužinama

Mještani Gornjih Brezana, koji su na na javnoj raspravi o Ekološkom elaboratu za gradnju vjetroelektrane „Bijela“ u Šavniku poručili da neće dozvoliti izgradnju dalekovoda kroz to selo, danas su kazali da im nije jasno kako su njihove privatne parcele stavljene u ovaj dokument.
Vjetropark „Bijela“ gradi kompanija Alcasar Energy čije je sjedište u Dubaiju, a mještani su reagovanje adresirali upravo na njih - poručujući da preko njihovih imanja neće prići trafostanici koja se nalazi u ovom selu, te da stoje pri svemu što su rekli tokom javne rasprave u Plužinama prije dva dana.
- Nećemo dozvoliti izgradnju elektroenergetske infrastrukture na svojim imanjima. Korektivne mjere, koje pominje Alcasar Energy, mogu biti samo u potpunom zaobilazenju kompletnog našeg sela Brezna kada je u pitanju izgradnja dalekovoda i trafostanica. Hoćemo investicije u poljoprivredu i turizam, a ne u mreže i trafostanice - naveli su mještani.
Dodaju da, dok se Crna Gora pozicionira kao zemlja budućnosti u sektoru obnovljivih izvora energije, selo Gornja Brezna postaje simbol otpora kada razvoj dolazi bez saglasnosti onih koji tu žive.
- Brezna su selo koje ima ogroman turistički i poljoprivredni potencijal i stoga ne znamo kako i na koji način ste došli do prava da stavite privatne parcele nas vlasnika u Elaborat - naveli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.6692%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgornja-brezna-mjestani-ne-dovoljavaju-gradnju-dalekovoda-kroz-svoje-selo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Investitor je, kažu mještani, bez ikakve dozvole i prava ulazio na njihova imanja i fotografisao parcele.
- U Elaboratu na strani 29 i 243 ( elektronski dio) stoji stav: „Za sve katastarske parcele koje su u privatnom vlasništvu Nosilac projekta,Vjetro park Bijela" d.o.o. je potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu i na taj način riješio imovinsko-pravne odnose". Iznad ovog stava na strani 242 (elektronski dio) ovo se odnosi na sve parcele u Šavniku i parcele u Gornjim Breznima jer se ovo veže za taj dio. Zato pitamo sa kim, kada i kako je ovo potpisano kada sa nama vlasnicima parcela nije?! – jasni su mještani.
Oni pitaju sa kim je investitor riješio imovinsko - pravne odnose - kad to može učiniti samo sa njima.
- Izričito smo protiv pominjanja (prisvajanja) naših parcela na ovaj način! Protivzakonito i protiv svih planskih dokumenata su naše parcele dio ovog Elaborata, a mi smo izričito protiv da bude dio bilo kakvog prolaska dalekovoda i izmjene DUP-a ili PUP-a, kroz naše selo – istakli su mještani.
<h2>OZBILJNE SUMNJE</h2>
Koliko je investitor dobronamjeran i zabrinut za njihovo selo, živote i &nbsp;budućnost, ali i koliko su kredibilna kompanija koja poštuje svjetske standarde, najbolje govori, kažu oni, samo par činjenica.
- Bez našeg znanja i saglasnosti, poslali su geometre na naša imanja da odmjere koliko će naše zemlje uzeti za svoje dalekovode; u Elaboratu o zaštiti životne sredine naveli su da su sa svim vlasnicima privatnih imanja preko kojih prelazi dalekovod već postigli dogovore i zaključili ugovore što apsolutno ne odgovara istini. Ne samo da sa nama nijesu zaključili ugovore, već nas nisu ni obavijestili o svojim namjerama; da ih nismo, pukim slučajem, uhvatili u "desantu" na naša imanja, kao i da nismo, pukim slučajem, saznali za javnu raspravu, ko zna dokle bi sve ovo otišlo - naveli su mještani uz ocjenu da je očigledno da se sve radi "tajno i organizovano" - kako bi što manje ljudi imalo informacije koje su od životnog značaja za njih i njihove porodice i pružilo otpor.
Način na koji se realizuje investicija navodi ih, kažu, na ozbiljne sumnje da se iza kredibilnog inostranog investitora kriju domaći energetski tajkuni.
- Koji su već mnogo toga u Crnoj Gori uništili, ponajviše rijeke, i zgrnuli milione na račun subvencija koje im je obezbijedila država, a koje smo platili svi mi preko računa za struju - naveli su oni.
Ističu da povjerenja između investitora, ko god to bio, i lokalnih zajednica ne može biti jer država, odnosno oni koji je vode, staju na stranu krupnog kapitala i ličnih interesa, umjesto da štiti elementarna ljudska i građanska prava svojih građana, kao i prava koje im garantuje Ustav.
- Ne iznenađuje nas ponašanje inostranih "kredibilnih investitora" kada znamo da domaće energetske kompanije, čiji smo mi građani vlasnici, otimaju našu zemlju, ugrožavaju naša imanja, i uništavaju budućnost naše djece. Mještani Gornjih Brezana već su prošli, a i dalje prolaze horor kada je u pitanju CGES koji se proteklih godina prema privatnim imanjima, nacionalnim parkovima, prirodi i kompletnom živom svijetu, odnosi kao prema svojoj prćiji. Ali o tome ćemo tek obavijestiti javnost - &nbsp;poručuju mještani Gornjih Brezana.
Kako dodaju, ovaj slučaj ponovo otvara važno pitanje: da li su razvojni projekti zaista održivi ako zanemaruju one koji su im najbliži.
- Gornja Brezna pokazuje da pravi dijalog mora da počne od poštovanja - i da je održivost bez pravednosti prazna riječ - kazali su oni.
<h2>RIZIK ZA EKOSISTEM, RAZVOJ TURIZMA, POLJOPRIVREDE...&nbsp;</h2>
Oni su problematizovali dio trase koji prolazi kroz IBA ,,Bukovica i Vojnik“ prekо kanjona Bijele do naselja Gradac – jer to, prema njihovim riječima, zahtijeva krčenje novog koridora kroz šumsko stanište gdje su konstatovane ugrožene vrste djetlića i sova.
- Stav u Elaboratu koji glasi: „Od zaštićenih područja jedino trasa dalekovoda presjeca III zonu zaštite parka prirodo Dragičnica i Komarnica i zaštitni pojas NP Durmitor. Trasа dalokovoda prolazi kroz začtićono područjo Park prirode (PP), Dragičnica i Komarnica“ na dva mjesta: kada prelazı Komarnicu u blizini kanjona Nevidio i na brdu Riđine. Drugo najbliže zaštićeno područje je Nacionalni park „Durmitor“. Kanjon rijeke Komamice je uvršten na listu Emerald područja u Crnoj Quri i potencijalno je Natura 2000 područje. U novoprojektovanom dijelu (aproksimativne dužine oko devet km), trasa se pruža preko platoa Kravice, prelazi preko kanjona rijeke Bukovice, zatim ide duž Previša do Petnjice, nakon čega se spaja sa starom trasom kod ulaza u kanjon Nevidio (strana 343 elektronska). Problematičan je dio trase koji prolazi kroz IBA ,,Bukovica i Vojnik“ prekо kanjona Bijele do naselja Gradac. Ovdje se zahtijeva krčenje novog koridora kroz šumsko stanište gdje su konstatovane ugrožene vrste djetlića i sova – naveli su oni.
Osim toga, provodnici će se iznad kanjona Bijele nalaziti na preko 350 metara visine – što, cijene oni, povlači rizik od sudara za krupne ptice.
- Trasa prelazi preko rijeka Komarnica i Bukovica. Kako se lako i bezosjećajno relativizuju naša najljepša i najdragocjenija područja – „Jedino trasa“ prolazi kroz najljepše predjele naše države, „jedino će trasa“ uništiti pola crnogorskog ekosistema i svaki potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede i narušiti izgled najljepših dragulja naše države kanjona Komarnice, Bukovice i kanjona Nevidio – poručili su mještani.
Oni pitaju je li ovo uvod u uništenje turizma i poljoprivrede na najljepšem dijelu sjevera.
- Ni u jednom dijelu Elaborata se ne pominje turistički ni poljoprivredni potencijal čitavog ovog područja. Opet ponavljamo da naše selo Brezna ima ogroman turistički i poljoprivredni potencijal, mi radimo na tome da napravimo od našeg sela oazu mira i uživanja i da Piva bude još prepoznatljivija i još atraktivnija – naveli su oni.
Branili su, kažu, Sinjajevinu i Taru, te poručuju da će braniti Brezna, Komarnicu, Nevidio i Bukovicu.
- Stav u Elaboratu glasi: „Priključak trase 110 kV priključnog dalekovoda do mjesta gdje su planirani stubovi biće obezbijeđen preko postojećih lokalnih makadamskih i asfaltiranih puteva, koji su u blizini trase dalekovoda, obzirom da predmetna trasa dalekovoda presijeca ove puteve na nekoliko mjesta. Do svakog mjesta gdje je planirano postavljanje stuba biće obezbijeđen privremeni pristupni put."(strana 102 elektronska) Osim parcela navedenih u Elaboratu planira se dodatno uništavanje naših posjeda jer do svakog stubnog mjesta mora proći put. Gubimo svaki ekonomski interes u ogromnom području naših parcela i u velikoj blizini naših kuća – podvukli su mještani.
<h2>PRAVI INTERES JE U OČUVANJU ŽIVOTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA</h2>
Elaborat, smatraju oni, ne nudi odgovarajuću analizu alternativnih rješenja kojima bi se izbjegla naseljena i turistički razvijena područja.
- Neprihvatljivo je da se pod izgovorom „javnog interesa“ zanemaruju interesi građana koji ovdje žive i rade. Turizam i poljoprivreda je za mnoge porodice jedini ili glavni izvor prihoda, a izgradnjom ovakve infrastrukture dugoročno se gubi ono što smo godinama stvarali. Smatramo da je pravi javni interes u očuvanju života i ekonomije lokalnog stanovništva – decidni su mještani.
Gornja Brezna su selo sa razvijenom turističkom infrastrukturom, prepoznato po prirodnim ljepotama, miru i autentičnosti, a kako su naglasili, planirani dalekovod narušava vizuelni identitet mjesta i ozbiljno ugrožava turısticki potencijal koji je za mnoge mještane glavni izvor prihoda.
- U prilog toj situaciji ide da već postoje tri dalekovoda u nasem selu Brezna unakrsno isprepletena i to: 400 kV, 2 x 110kV i 35kV zbog kojih je devastirana šuma pretežno breze koja je u svijetu zaštićena vrsta, u državnom i privatnom vlasništvu, da se planira sad i dalekovod za VE Bijela, da se planira proširenje trafostanice Brezna i dalekovod koji je dio dalekovoda Pljevlja – Lastva.. I sve u selo Brezna izuzetnog potencijala za turizam i poljoprivredu. Uništiće nam život na selu, putnu infrastrukturu, proizvesti nesnosnu buku, uništiće nam šume, livade, svaki potencijal za bilo koju djelatnost. Najbolje da isele čitava Brezna i da ih umreže u trafostanice i dalekovode?! – naveli su oni u reagovanju.
Nijesu, podvlače, protiv investicija, ali mole da se izmjeste trafostanice i dalekovodi van naseljenih mjesta.
- Jer smo sigurni da ima alternativnih trasa koje ne ugrožavaju ljude, biljni i životinjski ekosistem, koji ne ugrožavaju nacionalne parkove i kanjone kao i ukupan potencijal za razvoj turizma i poljoprivrede u ruralnim područjima – naveli su mještani.
Dalekovod u neposrednoj blizini kuća i imanja utiče na svakodnevni život stanovnika – od, kako su istakli, zdravlja i bezbjednosti, do umanjenja vrijednosti nepokretnosti i onemogućavanja korišćenja zemlje.
<h2>POZIV NADLEŽNIMA</h2>
- Pozivamo nadležne institucije da razmotre ove primjedbe i zaštite interese građana Gornjih Brezana prirodne vrijednosti regiona i održivi razvoj koji je već započet od strane lokalne zajednice. Molimo opštinu Plužine da nas podrži i da zaštiti jedan od svojih dragulja - selo Brezna – istakli su oni.
Mnogo je, kažu, &nbsp;problematicnih stavova u ovom Elaboratu koji ima preko 800 strana.
- A samo navodimo naznačajnije i molimo Agenciju za zaštitu životne sredine da razmotri naše stavove i sagleda druge stavke Elaborata, prije davanja konačnog mišljenja na Elaborat – dodali su oni.
Ova đedovina je, kažu, sve što njihova djeca imaju.
- I molimo vas kao građani Crne Gore da nas zaštitite i da svojim uticajem pomognete da mogu mirno i dostojanstveno da uživaju u onome što će generacije nasleđivati – zaključili su mještani.

Mještani Gornjih Brezana: Investitor sa nama nije riješio imovinsko-pravne odnose, ne znamo kako su privatne parcele onda u Elaboratu?!

Ustavni sud će danas održati javnu raspravu povodom ocjene ustavnosti zakona kojim je potvrđen sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
- Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada kao potpisnica negira - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Sud je na raspravu pozvao šest stručnjaka ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Svoja mišljenja će na sjednici saopštiti profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević, te profesori ustavnog prava iz Zagreba i Beograda, Đorđe Gardašević i Vladimir Đurić.
Mišljenje će dati i profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava, Maja Kostić Mandić iz Podgorice.&nbsp;
- Njihova uloga je da rasvijetle pojedina pitanja koja su istaknuta u inicijativama za ocjenu ustavnosti, ali i ona koja su sami uočili kao potencijalno sporna prilikom analize Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE - dodaje se u saopštenju.
Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa, odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade, u istom vremenskom trajanju.
Pitanja stručnjacima moći će da postavljaju isključivo sudije.&nbsp;
Javna rasprava, koju će građani moći da prate uživo putem interneta i televizija koje su najavile direktan prenos, organizuje se prvi put nakon osam godina. Posljednju javnu raspravu Ustavni sud je održao u aprilu 2017. godine, kada je odlučivao o naknadama za majke troje i više djece.&nbsp;
- Ustavni sud je ovoga puta procijenio da je javna rasprava neophodna zbog više složenih ustavno-pravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima - navodi se u saopštenju.
Javna rasprava o Zakonu o potvrđivanju sporazuma sa UAE počeće u 11 sati i planirano je da traje najduže pet sati.

Danas javna rasprava pred Ustavnim sudom o sporazumu sa UAE

U današnjem digitalnom dobu, gotovo cjelokupno stanovništvo Crne Gore ima pristup internetu, a procjenjuje se da oko 472 hiljade građana aktivno koristi društvene mreže. Digitalni prostor danas o nama čuva više podataka nego bilo koja institucija u stvarnom životu. Iako ovakva povezanost donosi nesumnjive prednosti, ona sa sobom nosi i sofisticirane prijetnje po privatnost i kvalitet informacija.&nbsp;
U eri u kojoj vještačka inteligencija (AI) postaje glavni alat i za kreiranje i za zloupotrebu sadržaja, spoj sajber bezbjednosti i medijske pismenosti postaje temelj stabilnog društva. To više nisu odvojene oblasti, već jedinstvena vještina neophodna u savremenom svijetu.&nbsp;
<h2>Privatnost na udaru algoritama&nbsp;</h2>
Svaki naš klik, pretraga ili „lajk“ ostavlja digitalni trag. Istraživanja pokazuju da je svega nekoliko desetina interakcija na mreži dovoljno da algoritmi precizno procijene naše navike, potrošačke sklonosti i politička uvjerenja. Skandal Cambridge Analytica, gdje su podaci miliona korisnika zloupotrijebljeni u političke svrhe bez njihovog pristanka, najbolji je dokaz da smo pod stalnim nadzorom.&nbsp;
Ovi podaci se prvenstveno koriste za personalizaciju sadržaja i reklama, ali isti mehanizmi mogu biti iskorišćeni za manipulaciju javnim mnjenjem. Kada se privatne fotografije, lokacije i kontakti nađu u pogrešnim rukama, rizikujemo sve, od ciljanog marketinga do krađe identiteta.&nbsp;
<h2>Kako platforme oblikuju našu stvarnost&nbsp;</h2>
Društvene mreže imaju ogroman uticaj na formiranje stavova gdje za preko 60% građana Crne Gore one predstavljaju glavni izvor vijesti. Međutim, algoritmi koji pokreću ove platforme optimizovani su za zadržavanje pažnje, a ne za istinitost.&nbsp;
Sadržaj koji izaziva snažne emocije (bilo pozitivne ili negativne) najbrže se širi. Ako algoritam prepozna da reagujemo na senzacionalizam, serviraće nam još ekstremnije naslove. To stvara tzv. „echo komore“ (eho sobe) u kojima nam se neprestano potvrđuju sopstveni stavovi, dok se drugačija mišljenja filtriraju. Interna analiza Facebooka pokazala je da je čak 64% pridruživanja ekstremističkim grupama bilo direktna posljedica preporuka algoritma. U takvom okruženju, korisnici postaju ranjiviji na dezinformacije jer im one djeluju kao potvrda „njihove istine“.&nbsp;
<h2>Deepfake i AI: Nova era prevara&nbsp;</h2>
Pojavom napredne vještačke inteligencije, manipulacija je ušla u novu fazu. Deepfake tehnologija omogućava kreiranje hiperrealističnih video i audio zapisa u kojima stvarne osobe govore ili rade stvari koje se nikada nisu desile.&nbsp;
Opasnosti su višestruke, od političke destabilizacije sa lažnim videom ukrajinskog predsjednika Zelenskog iz 2022. godine, u kojem navodno poziva vojsku na predaju, pokazao je kako deepfake može uticati na geopolitičke krize. Zatim preko finansijske prevare zabilježeni su slučajevi gdje je AI-klonirani glas direktora kompanije ubijedio zaposlenog da izvrši lažnu uplatu od 243.000 dolara. Ni mladi nisu pošteđeni, čak su posebno ugroženi jer se njihove fotografije mogu koristiti za digitalno nasilje i ucjene.&nbsp;
<h3>Crna Gora na meti digitalnih manipulacija</h3>
Ni crnogorski digitalni prostor nije pošteđen. Pored kampanja širenja lažnih vijesti koje podrivaju povjerenje u institucije, svjedočimo i sofisticiranim prevarama. Konkretan i opasan primjer je nedavna zloupotreba identiteta ljekara. Prevaranti su pomoću AI alata izmijenili TV intervju poznatog crnogorskog doktora tako da izgleda i zvuči kao da on reklamira sumnjivi medicinski proizvod. Ta lažna vijest plasirana je na sajtu koji je vizuelno kopirao portal RTCG-a, zbog čega su mnogi građani povjerovali i postali žrtve prevare.&nbsp;
<h2>Linija odbrane: Kritičko razmišljanje i tehnička zaštita&nbsp;</h2>
Tehnička zaštita je važna, ali prva linija odbrane je kritičko razmišljanje. U svijetu vještačke inteligencije, princip „ne vjeruj svojim očima“ postaje pravilo.&nbsp;
<h2>Kako prepoznati AI manipulaciju?&nbsp;</h2>
<ul>
 <li>Video: Obratite pažnju na neprirodno treptanje, pokrete usana koji se ne poklapaju savršeno sa govorom, ili čudne refleksije svjetla.&nbsp;</li>
 <li>Audio: Slušajte da li postoje nagli prelazi, robotska monotonija ili potpun nedostatak pozadinskog šuma.&nbsp;</li>
 <li>Emocija: Budite sumnjičavi prema sadržaju koji izaziva naglu ljutnju ili strah jer to je često znak manipulacije.&nbsp;</li>
</ul>
<h2>Praktične mjere zaštite:</h2>
1. Zaštita naloga: Koristite jake, jedinstvene lozinke i obavezno uključite dvostepenu verifikaciju (2FA). To je najefikasnija brana od krađe naloga.
2. Diskrecija: Ograničite ko može da vidi vaše objave i profil. Što manje ličnih podataka (datum rođenja, adresa) dijelite javno, to je teže napraviti vaš profil za prevaru.&nbsp;
3. Provjera izvora: Ne klikćite na linkove iz sumnjivih poruka („phishing“). Ako dobijete hitan zahtjev za novac od „prijatelja“ ili „direktora“, uvijek provjerite pozivom na broj koji znate.&nbsp;
<h2>Zaključak</h2>
Digitalna bezbjednost nije luksuz, već građanska dužnost. Vještačka inteligencija donosi revoluciju, ali razumijevanje načina na koji ona funkcioniše daje nam prednost. Udruženim naporima i kroz tehničku zaštitu svojih naloga i kritičku provjeru informacija koje konzumiramo stvaramo bezbjednije okruženje za sebe, svoju porodicu i cijelo društvo.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Tekst je moguće preuzimati i dijeliti uz obavezno navođenje izvora.

Digitalna bezbjednost nije luksz, već građanska dužnost

Grupa građana i građanski aktivisti, koji su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade, održaće protest danas ispred zgrade Uprave policije u 11:55 sati.
- Okupljamo se mi koji smo digli glas protiv sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću. Bićemo tu da potpišemo Upitnik za samoprijavljivanje i predamo ga na ruke v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću koji je po nalogu Demokrata odlučio da goni 35 nevinih ljudi - kazali su organizatori skupa.
Napominju da je Tužilaštvo jasno reklo da u njihovim radnjama nema krivičnog djela. Ipak, ističu, policija selektivno kažnjava 35 građana zbog mirnog protesta.
- To nije pravda. Mnogo nas je više. Ako se gone 35, odgovor je solidarnost svih - poručili su oni.

Danas protest ispred UP zbog procesuiranja 35 osoba: Mnogo nas je više, odgovor je solidarnost svih

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa maksimalnom temperaturom do 19 stepeni.&nbsp;
Na sjeveru, ujutru, mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus pet do šest, najviša dnevna od devet do 19 stepeni.

Danas sunčano, do 19 stepeni

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.