<p>Gradonačelnik Prijestonice Cetinje<b> Nikola Đurašković</b> primio je danas <b>Gabrijelu Zvicer,</b> potomkinju porodice Petra Zvicera koja je, kako ističu, stradala u selu Rokoči od strane srpske žandarmerije tokom Bijelog terora.</p>
<p>Đurašković je Gabrijeli Zvicer poželio dobrodošlicu na Cetinju i informisao je da će uskoro početi rekonstrukcija porodične kuće Zvicera u Rokočima, kao i da će pokrenuti inicijativu da jedna ulica na Cetinju dobije ime Ulica porodice Petra Zvicera.</p>
<p>- Sjećanje na porodicu Zvicer, koja je na najstrašniji način stradala zbog svojih uvjerenja i borbe za slobodu Crne Gore, mora ostati trajni dio našeg kolektivnog pamćenja - poručio je gradonačelnik tokom sastanka.</p>
<p>Gabrijela Zvicer je unuka Lazara Zvicera, brata Petra Zvicera, koji se zajedno sa bratom Đokom nakon Božićnog ustanka 1919. godine odselio u Argentinu, gdje su proveli ostatak života.</p>
<p>U razgovoru sa gradonačelnikom, Gabrijela je istakla da je u njenoj porodici vladala tišina o zločinu nad porodicom Zvicer, te da je pravu istinu saznala tek prije četiri godine.&nbsp;</p>
<p>Dolaskom u Crnu Goru, kako je kazala, ispunjava san svog oca, preminulog prije pet godina i predstavlja sve potomke Zvicera iz Argentine.</p>
<p>Iz Kabineta gradonačelnika podsjećaju: u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine, tokom perioda poznatog kao Bijeli teror, srpska žandarmerija predvođena majorom Kecmanovićem i njegovim pomoćnikom Kolakovićem mučila je i spalila u kući porodicu Petra Zvicera – njegovu majku Anđu (60), suprugu Zagorku (23), sestru Planu (20), brata Vidaka (13), kao i troje Petrovo maloljetne djece. Zločin počinjen u selu Rokoči u plemenu Cuce ostao je jedan od najsvirepijih primjera represije nad crnogorskim komitama i borcima za državnost Crne Gore, napominju iz Prijestonice.</p>
<p>U znak sjećanja, 23. marta 2023. godine, na uzvišenju iznad porodične kuće u Rokočima, Prijestonica Cetinje podigla je spomen-obilježje porodici Zvicer, na inicijativu grupe građana.&nbsp;</p>
<p>- Postavljanjem spomen-ploče, Cetinje je još jednom potvrdilo svoje antifašističko opredjeljenje i posvećenost njegovanju istorijskog pamćenja i osudi svakog zločina - zaključuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurašković primio potomkinju porodice Petra Zvicera: Vladala je tišina o zločinu, istinu sam saznala prije četiri godine

<p>Prošle su 102 godine od stravičnog zločina u kojem je, u noći između 24.i 25. aprila 1923. godine zapaljena kuća crnogorskog komite i zelenaša Petra Zvicera u cuckom selu Rokoči. Tada je srpska žandarmerija mučila i na kraju spalila u kući Petrovu majku Anđu, ženu Zagorku, sestru Planu, brata Vidaka i troje Petrove maloljetne djece.&nbsp;</p>
<p><b>Gabrijela Zvicer </b>je unuka brata Petra Zvicera - Lazara, koja je prvi put, povodom 102 godine od zločina, došla iz Argentine, i na taj način ispunila san i svoj, i njenog oca, da dođe u Crnu Goru.</p>
<p><b>Obilježene su 102 godine od stradanja porodice Petra Zvicera. Vi ste tim povodom prvi put došli u Crnu Goru. Kakve su se emocije probudile u Vama kada ste prvi put zagoračili u Rokoče?</b></p>
<p>- Tako je, prošle su 102 godine od butalnog zločina na porodicu Zvicer, familiju kojoj pripadam. Ja sam direktan rođak Petra Zvicera i izuzetno sam emotivna što sam u državi u kojoj se rodio moj đed Lazar. Ispunjavam san koji sam planirala da ispunim sa ocem, a to je da dođemo zajedno u CG i da vidimo mjesto đe se rodio njegov otac. Nažalost, moj otac je umro prije pet godina i sad taj san ispunjavam ja i za njega i za mog đeda Lazara i predstavljam cijelu moju porodicu Zvicer u Argentini.</p>
<p><b>Da li su Rokoči, kada ste ih ugledali, onakvi kakvim ste ih zamišljali?</b></p>
<p>- Da, isti su kao što sam mislila i viđela. Slike koje sam imala u telefonu oživjele su kada sam stigla u Rokoče i pošto mi je prvi put da sam ovđe, bila sam izuzetno emotivna, to je mjesto tačno kako sam i mislila - savršeno. Obožavam planine, to mjesto je magično, osjećala sam veoma lijepu energiju. Osjećala sam se kao kod kuće.</p>
<p><b>Vi ste unuka Petrovog brata Lazara, koji je sa bratom Đokom nakon Božićnog ustanka odselio u Argentinu. Koliko se govorilo o zavičaju I da li je uopšte bilo riječi o Crnoj Gori ili je to uvijek bila rana porodice?</b></p>
<p>- Lazar i Đoko su stigli u Argentinu krajem 1919. i zaključila sam da su oni odlučili da ćute i nikada nijesu pričali o njihovim životima u Crnoj Gori. Nijesu govorili ni o zločinu nad porodicom ni o Petru Zviceru. Nažalost, o toj temi ćutali su do groba. Moj đed je pričao o tome &nbsp;da je imao braću u Cnoj Gori i da jedan od njih je imao visoku vojnu poziciju. Riječ je o Jakovu Zviceru.</p>
<p><b>Za stradanja Vaše porodice saznali ste tek prije četiri godine. Ta tema u krugu Vaše porodice bila je, kako ste kazali, vječna šutnja. Koliko zapravo znate o tim tragičnim dešavanjima?</b></p>
<p>- Malo. Zapravo malo sam znala. Informisala sam se o tome preko društvenih mreža, portala na internetu, ali nikad se nije pričalo u mojoj porodici o tim događajima.</p>
<p><b>Šta je pokrenulo priču o tragičnom stradanju i ko Vam je ispričao?</b></p>
<p>Jedan prijatelji na društvenim mrežama, gospodin Mišo Krivokapić iz Kotora, poslao mi je snimak o Petru Zviceru. U tom trenutku sam tugovala zbog smrti moga oca i bilo mi je mnogo bolno gledati taj snimak, ali sam potvrdila kroz porodično stablo da Petar Zvicer pripada u mojoj porodici. To je za mene bilo iznenađenje. Poslije sam to ispričala mojoj porodici, svi su bili iznenađeni i pitali smo se zašto je se o tome ćutalo tako mnogo godina.&nbsp;</p>
<p><b>Imate li neke uspomene koje su Vam đedovi ostavili i prenijeli o porodici u Crnoj Gori?</b></p>
<p>- Moj đed je umro kad sam ja imala osam godina, sjećam se da je bio veoma visoka osoba, vitak, glava skroz bijela - sijeda, i sjećam se da je uvijek sjedio u jednoj maloj stolici pored glavnog ulaza njegove kuće u Vilja Kanjasu. Bio je osoba izuzetno ozbiljna, zatvorena, nije puno pričao, ali bio je nježan, uvijek bi nas ljubio i ostao sa osmijehom da gleda kako se njegovi unuci igraju ispred njega.</p>
<p><b>Da li ste znali išta o Petru i porodici prije ove četiri godine, o njihovom životu i osobinama?</b></p>
<p>- Nisam ništa znala do prije četiri godine, apsolutno ništa. Potvrdila sam kad sam pričala sa jedinim sinom koji je ostao živ od Lazara Zvicera, Marijano Zvicer, i ni on nikad nije čuo ime Petar Zvicer niti mu je bilo što o tome ispričao njegov otac. Ni Lazar ni Đoko nijesu pričali o tome.&nbsp;</p>
<p><b>Šta znate o borbi za pravo, čast i slobodu Crne Gore? Za tu ideju se borio Petar, a zbog te borbe je i stradala porodica Zvicer?</b></p>
<p>- Malo, baš malo znam. Jedino što znam je ono što vidim kroz portale, novine, što čujem od istoričara, o njegovoj borbi jedino znam to što sam čitala na internetu.</p>
<p><b>Koliko je, nakon tih saznanja, bilo teško donijeti odluku da dođete u Crnu Goru?</b></p>
<p>- Odluka je bila iskreno teška, najviše zbog bola što nijesam došla sa ocem. Ali, on je uvijek sa mnom, emotivno mi je pričati o tome. Tamo sam ostavila porodicu, muža, djecu, posao - ja sam doktor i zadužena sam za medicinsku koordinaciju domova zdravlja u jednom gradu u blizini grada i kojem živim. Svi su mi dali punu podršku za moje putovanje, moja porodica, moja braća, Emilian i Horhe, kolege na poslu takođe.</p>
<p><b>U crnogorskoj istoriografiji se navodi samo da je troje Petrove đece nastradalo u porodičnoj kući, ali nijesu poznata njihova imena, kao ni godine. Da li Vi znate ove podatke?</b></p>
<p>- Ne, nažalost ne znam. Nikad se nije pričalo o Petru Zviceru i nažalost ni o njihovim imenima.</p>
<p><b>Koliko znate o stradanjima Crne Gore u periodu kada je brat vašeg đeda ubijen, o tom vremenu kada je, poslije 1918. godine i bijelog terora Crna Gora izgubila i svoje ime?</b></p>
<p>- Malo znam o istoriji Crne Gore, kako sam i prije rekla, sve što sam mogla saznati je preko portala na internetu. Zato je i ovo putovanje prilika da saznam više i o istoriji i o Crnoj Gori. Bila sam u muzeju, naučila pomalo i zanima me da saznam više o tome.</p>
<p><b>A koliko znate o današnjoj Crnoj Gori, da li Vas je iko kontaktirao iz aktuelne vlasti?</b></p>
<p>- O današnjoj Crnoj Gori znam to da se približava ulasku u Evropsku uniju, što je veoma bitno. Iz Vlade me niko nije zvao, samo Crnogorska pravoslavna crkva komunicira sa mnom, metropolit Boris i njegova grupa, koji su bili veoma dobri prema meni, mnogo sam im zahvalna, i htjela bih da zahvalim puno Mišu Krivokapiću koji mi je poslao snimak o Petru i otvorio mi put da danas budem ovđe prisutna, zahvalna sam i ljudima koji su napravili spomenik porodici Zvicer, opštini Cetinje, gospodinu Mitu Markoviću i grupi ljudi koji su našli sav materijal da naprave taj nevjerovatan spomenik. Ne želim da zaboravim da se zahvalim nekome, ali moram mojoj porodici i prijateljama, kolegama. I htjela bih da se posebno zahvalim Gordanu Stojoviću za ogroman rad koji čini za crnogorsku dijasporu u Argentini, povezao je mnoge zajednice kroz cijelu Latinsku Ameriku, zahvaljujući njegovom znanju i radu kroz godine, te zajednice još su prisutne i održavaju se tokom vremena. Lično i tebi što si me pozvala da pričam o mojoj istoriji i hoću da kažem da nosim svoje prezime veoma ponosno.</p>

1250x600

1084x550

Gabrijela Zvicer o porodici: Nosim ponosno svoje prezime i predstavljam porodicu Zvicer u Argentini

<p>Opštinski odbor DPS Kotor najoštrije je osudio najnoviji prijedlog Vlade Crne Gore da Crnogorska plovidba proda svoja plovila, čime se, smatraju u toj partiji, praktično i formalno potvrđuje da se ide ka gašenju ovog državnog preduzeća.&nbsp;</p>
<p>- Ono na šta mjesecima upozoravamo – da se sistemski, tiho i bez javne rasprave uništava Crnogorska plovidba – sada je postalo jasno svakom građaninu - saopšteno je iz kotorskog DPS-a.</p>
<p>U toj partiji podsjećaju da su kao odbor uredno podnijeli zahtjev Skupštini Crne Gore za pokretanje građanske peticije „Peticija za spas Crnogorske plovidbe“ 30. aprila 2024. putem zvanične online forme, u skladu sa zakonom.&nbsp;</p>
<p>- Neposredno nakon toga poslali smo i dopis/urgenciju elektronskim putem, na koji nikada nije stigao odgovor. Peticija nije objavljena u zakonskom roku, niti smo kao podnosioci obaviješteni o njenom eventualnom odbijanju – što je Skupština bila dužna da učini. Time je izvršena svjesna i namjerna opstrukcija prava građana i pokušaj da se javnost spriječi da učestvuje u odbrani državne imovine - navedeno je u saopštenju DPS Kotor.</p>
<p>Kako su rekli, zahtjevi iz peticije bili su jasni, konstruktivni i utemeljeni u javnom interesu, a odnose na to da Odbor direktora Crnogorske plovidbe odmah obustavi sve zahtjeve Barske plovidbe koji nemaju zakonsko utemeljenje, posebno one koji se tiču primopredaje brodova.</p>
<p>Takođe, zahtjevi u peticiji su bili da se odustane od ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa Barskom plovidbom, i da se otkažu vanredne skupštine akcionara na kojima je bilo planirano njegovo usvajanje; da se Ministarstvo pomorstva obaveže na otvorenu javnu raspravu sa stručnjacima iz oblasti pomorstva, uključujući i međunarodne eksperte; da se odmah izvrši depolitizacija i profesionalizacija Odbora direktora Crnogorske plovidbe, kao osnovni uslov za njeno stabilno funkcionisanje i da novi Odbor direktora obezbijedi stručan menadžment sa iskustvom u pomorstvu, bez partijskog kadrovanja.</p>
<p>U kotorskom DPS-u navode da je kompanija poslovala sa optimalnim brojem zaposlenih, redovno otplaćivala obaveze i nije imala teret prekomjerne administracije.&nbsp;</p>
<p>- Za razliku od Barske plovidbe, koja je samo većinski u vlasništvu države, Crnogorska plovidba je 100 odsto državna – i upravo zato je izgleda bilo potrebno prvo je obezglaviti, a zatim i rasprodati - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Ako je Vlada Crne Gore zaista željela da pomogne, zašto nije, pitaju u DPS-u, pomogla u upošljavanju brodova, već je taj zadatak prebacila drugoj kompaniji?&nbsp;</p>
<p>- Zašto se strateško pomorsko preduzeće gura u stečaj, umjesto da se, makar pred kraj otplate kredita, uloži napor da se revitalizuje i konačno postane profitabilno - pitaju u saopštenju.</p>
<p>Kako ocjenjuju, ovakvim odnosom Vlada Crne Gore ne pokazuje samo nezainteresovanost prema Crnogorskoj plovidbi, već i prema Kotoru i Kotoranima.&nbsp;</p>
<p>- Kotor se danas ne nalazi samo na udaru loših odluka, već i pod pritiskom politike koja ga pokušava pretvoriti u objekat iz kojeg se uzima – a ne u zajednicu u koju se ulaže - rekla u kotorskom DPS-u.</p>
<p>Ističu da odluke ove Vlade pokazuju nivo nemilosrdnosti kakav nije viđen.</p>
<p>- Pokušaj da se Kotor i njegovi ljudi dovedu do tačke nemoći, lišeni prava na glas i prava na budućnost. Ali ono što Vlada ne prepoznaje jeste činjenica da Kotor nikada nije bio lako salomiv - konstatuju u kotorskom DPS-u.</p>
<p>Napominju da pomorstvo u Kotoru nijesu uništili ni mnogo moćniji neprijatelji i osvajači.</p>
<p>- Mada, istina je – najžešća borba vodi se protiv onih domaćih. Ipak, bez obzira na političke ili partijske razlike, duboko vjerujemo da se oko ove teme možemo i moramo složiti. Jer ovo nije samo pitanje poslovanja ili javne imovine – ovo je pitanje identiteta, tradicije i dostojanstva koje se u Kotoru baštini stotinama godina - zaključeno je u saopštenju.</p>

DPS Kotor: Crnogorska plovidba – Vladin plan za potapanje državne imovine

<p>Više ukrajinskih gradova, uključujući Harkov, Luck, Lavov i Černovce pogođeni su u novom talasu ruskih napada borbenim dronovima i navođenim bombama.</p>
<p>Dvije osobe su poginule, a više njih je povrijeđeno tokom noćnog ruskog napada na grad Černovce i okolinu, saopštio je danas šef Černovičke regionalne državne administracije <b>Ruslan Zaparanjuk</b>.</p>
<p>- U zoru su ruske snage napale naš region sa četiri bespilotne letjelice tipa "šahed" i jednom raketom. Nažalost, dvije osobe su poginule od pada krhotina u Černovcima - djevojka od 26 godina i muškarac od 43 godine - rekao je Zaparanjuk, prenosi Tanjug.</p>
<p>Prema njegovim riječima, još četiri osobe su teško povrijeđene, i njihovo stanje je opisano kao teško.</p>
<p>Još deset osoba zadobilo je lakše povrede i njima je pružena pomoć na licu mjesta.</p>
<p>Gradonačelnik Harkova <b>Igor Terehov r</b>ekao je da jetaj grad pogođen sa ukupno deset udara, uključujući dvije avio-bombe KAB i osam borbenih dronova.</p>
<p>Najteže je pogođeno napušteno industrijsko postrojenje, gdje su izbijali požari u skladišnim objektima.</p>
<p>Jedan od dronova tipa "šahed" pogodio je objekat kritične infrastrukture.</p>
<p>Prema riječima šefa Harkovske regionalne administracije <b>Olega Sinegubova</b>, dva muškarca, od 55 i 33 godine, ranjeni su i hospitalizovani.</p>
<p>Oštećene su i stambene zgrade, automobili i gradska električna mreža.</p>
<p>- U napadu na grad Luck u zapadnoj Ukrajini, uništena je jedna privatna stambena kuća - saopštio je gradonačelnik Igor Poliščuk.</p>
<p>U napadu su razbijeni prozori na više okolnih objekata, a zapaljen je i jedan automobil.</p>
<p>"Hvala Bogu, nema informacija o poginulima", naveo je Poliščuk i rekao da se detalji o materijalnoj šteti još utvrđuju.</p>
<p>U Lavovu je tokom noći izveden kombinovani napad dronovima i raketama.</p>
<p>Prema informacijama šefa Lavovske oblasti Maksima Kozickog, pogođena je dvospratna stambena zgrada u ulici Mitropolita Andreja, pri čemu je djelimično uništen jedan ulaz.</p>
<p>Došlo je i do curenja gasa i vode.</p>
<p>Gradonačelnik Lavova <b>Andrij Sadovij </b>rekao je da u napadu nije bilo žrtava, ali da je nekoliko osoba zbrinuto na licu mjesta.</p>
<p>U Zalizničnom okrugu gorio je krov zgrade površine oko 200 metara kvadratnih.</p>
<p>Oštećeni su vrtić, više kuća i desetine automobila.</p>

Serija ruskih napada dronovima, pogođeno više gradova

<p>Cijene širom Evrope sve više rastu, a mnogi gradovi koji su nekada važili za jeftine postaju sve skuplji. Popularne destinacije u Grčkoj, Španiji, Italiji i drugim zemljama pogođene su prekomjernim turizmom, a cijene su sve ujednačenije. Ipak, ako vam je budžet ograničen ove godine, nema razloga za paniku jer još uvijek postoje mjesta koja ne traže veliko trošenje.</p>
<p>"Time out" naveo je listu evropskih gradova koja su manje turistički posjećeni, a u njima nije gužva i avionske karte često su znatno jeftinije, prenosi Nova.rs.</p>
<p><b>1. Tirana, Albanija</b></p>
<p>Albanija je posljednjih godina sve popularnija kao jeftina alternativa Grčkoj i Italiji, ali ne zanemarujte prijestonicu! Tirana obiluje istorijom iz komunističkog perioda, zanimljivim muzejima (npr. Bunk’Art 1), živopisnim muralima i sjajnim restoranima i barovima. Airbnb: 46 eura | Pivo: 3.45 eura</p>
<p><b>2. Sofija, Bugarska</b></p>
<p>Ljeti vruća, a cjenovno izuzetno pristupačna, Bugarska prijestonica nudi spoj komunističke arhitekture, rimskih ostataka i bizantijskih crkava. Besplatne ture po Vitoši i balkanska hrana uključenih degustacija dodatno obaraju troškove. Airbnb: 55 eura | &nbsp;Pivo: 1.63 eura</p>
<p><b>3. Zagreb, Hrvatska</b></p>
<p>U sjenci Splita i Dubrovnika, Zagreb je često zanemaren, ali je savršen za laganu, jeftinu šetnju. Grad je kompaktan, prepun lijepih kafića i kulturnih sadržaja, a javni prevoz je praktično besplatan, tramvaj košta manje od pola evra. Airbnb: 61 euro | &nbsp;Pivo: 2.13 eura</p>
<p><b>4. Kaunas, Litvanija</b></p>
<p>Bivša Evropska prijestonica kulture, Kaunas ima odlične galerije poput umjetničke kolekcije Mykolasa Žilinskasa, ali i bizarnu atrakciju kao što je Muzej đavola. Airbnb: 69 eura | &nbsp;Pivo: 3.45 eura</p>
<p><b>5. Riga, Letonija</b></p>
<p>Letonska prijestonica je pravi raj za ljubitelje umjetnosti i arhitekture – art nouveau fasade i savremene galerije dominiraju gradom. A pivo? Pristupačno i uvijek hladno. Airbnb: 59 eura | &nbsp;Pivo: 3.29 eura</p>
<p><b>6. Sarajevo, BiH</b></p>
<p>Jedan od najpristupačnijih gradova Balkana. Burek za manje od pet eura, piće za dva, a šetnja istorijskim centrom – besplatna. Pridružite se besplatnoj turi, posjetite pijacu Markale i uživajte u lokalnoj atmosferi. Airbnb: 35 eura | Pivo: 2.05 eura</p>
<p><b>7. Krakov, Poljska</b></p>
<p>Festival do festivala, srednjovekovni šarm i živa noćna scena – Krakov nudi obilje sadržaja za male pare. Probajte da uhvatite jedan od neobičnih festivala, kao što je Međunarodni festival supe! Airbnb: 69 eura | Pivo: 2.51 euro</p>
<p><b>8. Bukurešt, Rumunija</b></p>
<p>Ako volite dobar provod – Bukurešt vas neće razočarati. Noćni život, tradicionalna hrana po niskim cijenama i mjesta poput kultnog Caru’ cu Bere čine ovaj grad pravim pogodkom. Airbnb: 53 eura | &nbsp;Pivo: 1.73 eura</p>
<p><b>9. Hal, Velika Britanija</b></p>
<p>I dok ostali britanski gradovi jure ka londonskim cijenama, Hal je i dalje autentično povoljan. Posjetite staru gradsku jezgru, muzeje i simpatične restorane – i sve to bez probijanja budžeta. Airbnb: 81 euro | Pivo: 5.58 eura</p>
<p><b>10. Češki Krumlov, Češka</b></p>
<p>Mali Prag, ali bez pijane britanske ekipe. Prelijep barokni gradić sa zamkom u centru, savršen za šetnje, kafu i uživanje u zimskoj idili. &nbsp;Airbnb: 89 eura | &nbsp;Pivo: 1.68 eura</p>
<p><b>11. Beograd, Srbija</b></p>
<p>Haotičan, živ, bučan i nevjerovatno jeftin. Od podzemnih klubova do gig mjesta u Savamali, Beograd je pravi grad za dušu i provod. Ada Ciganlija nudi predah u prirodi – bez napuštanja grada. Airbnb: 46 eura | Pivo: 1.80 eura</p>
<p><b>12. Argos, Grčka</b></p>
<p>Jedan od najstarijih naseljenih gradova na svijetu – i još uvijek van glavnih turističkih ruta. Antički amfiteatri, ruševine i mediteranski šarm čine Argos autentičnim grčkim biserom. Airbnb: 45 eura | Pivo: 4.29 eura</p>
<p><b>13. Marsalforn, Malta</b></p>
<p>Ribarsko selo na ostrvu Gozo, idealno za miran odmor daleko od gužve. Restorani na obali nude svježe morske plodove uz savršen pogled. &nbsp;Airbnb: 67 eura | Pivo: 2.43 eura</p>
<p><b>14. Grac, Austrija</b></p>
<p>Grac je kulturni dragulj Austrije sa modernom umjetnošću (Kunsthaus), UNESCO zaštitom i sjajnom gastro scenom. Čuvena "prijateljska vanzemaljska“ građevina je nezaobilazna. Airbnb: 64 eura | Pivo: 3.25 eura</p>

Najjeftiniji gradovi u Evropi, među njima nema crnogorskih

<p>Njegova vizija oblikovala je moderni Dubai i zauvijek redefinisala pojam investicije na Bliskom Istoku. <b>Mohamed Alabar</b>, istaknuti investitor koji sada planira velike projekte u Crnoj Gori, u ekskluzivnom intervjuu za crnogorske medije iz Dubaija otkriva svoje ambiciozne planove za našu zemlju.</p> <p>O Crnoj Gori govori kao o netaknutoj destinaciji sa ogromnim, neiskorištenim potencijalom. Ističe prelijepu prirodu, od zadivljujuće obale do impozantnih planina, i naglašava da su ljudi ovdje topli i gostoljubivi. Prema njegovim riječima, Crna Gora je dragulj izuzetne ljepote i neponovljive energije.</p> <p>Ključno pitanje glasi – gdje će ulagati? Alabar odgovara da intenzivno istražuje cijelu crnogorsku obalu, ali i planinska skijališta. Njegova vizija uključuje razvoj vrhunskog ljetnjeg rizorta, koji bi dodatno pozicionirao Crnu Goru kao prestižnu destinaciju na globalnoj mapi luksuznog turizma.</p> <p><b>Gospodine Alabar, hvala Vam za gostoprimstvo i prilikuda sa Vama popričamo o aktuelnim temama, ali i Vašem razvojnom putu. Društvo nam na početku ovog intervjua pravi mali Mohamed, Vaš unuk, pa za početak recite nam o toj viziji od koje je sve počelo, kada ste jednom i sami bili mali Mohamed?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Ne znam da li je to bila vizija, ali znate, mislim da smo mi kao ljudska bića pod uticajem mnogih stvari u životu. I mislim da, ako nas one lijepo dodirnu, to je blagoslov. Cijelog svog života gledam velike, prelijepe zemlje, predjele, i divim im se. Pretpostavljam da sam duboko u sebi upravo to govorio: hoće li moj narod tako živjeti? Može li se to desiti u mom gradu, u mom mjestu? To je bilasamo misao. A kako sam bivao stariji i mogao da idem naprijed, pokušao sam jednu stvar i onda se ona ostvarila... Imao sam i mnogo pomoći. Moja vlada je bila podrška, ljudi su mi vjerovali, ekonomija je bila u redu. Dakle, postoji mnogo elemenata, i Bog je bio tu. A onda je to postala navika – da mislim da mi kao ljudska bića želimoda živimo lijep život.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a" data-rendition-name="original" width="4591" height="3104" loading="lazy" alt="Alabar sa unukom"> <figcaption>Alabar sa unukom<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <h2>MOGU BITI HRABAR</h2> <p><b>U Vašoj karijeri je puno toga čime se možete pohvaliti, a mi sjedimo preko puta Burdž Kalife, najvišeg arhitektonskog zdanja na svijetu koje je Vaš projekat. Koja je tajna koja stoji iza tog uspjeha?</b></p> <p><b>ALABAR:</b> Ne znam da li postoji tajna, ali definitivno kada sam bio mlad, mislim da sam vjerovatno bio uplašen. Nijesam mislio da mogu išta od ovoga da uradim. Ali ljudska bića, postepeno, uz pomoć dobrih ljudi, prijatelja, ljudi sa kojima radite, porodice... i to se desi. Ako ste na pravom mjestu – a morate biti na pravom mjestu, naravno – onda kažete: mogu biti hrabar. Baš kao kada je Njegovo Visočanstvo željelo da izgradim Burdž Kalifu. Prvobitno sam projektovao zgradu od 90 spratova. Ali njegova vizija je bila toliko velika. Rekao je: ne, to se neće desiti. Ako nijeviše od bilo čega drugog na svijetu – ne dolazi mi. Ne želim da te vidim. Dakle, imaš i vođu koji ti pomaže da ideš naprijed. I zaista mislim da to dugujemo našim porodicama. Dugujemo to našem društvu, našoj zemlji, našim komšijama, našim prijateljima – da treba da pomažemo jedni drugima da idemo naprijed na mnogo, mnogo načina.</p> <p><b>Mnogi zaposleni sa kojima smo ovdje razgovarali kažu da ste mudar čovjek sa dalekom vizijom i da je zadovoljstvo raditi sa Vama. Koja je tajna tog dobrog odnosa sa Vašim timom?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Pa, dobro, ne znam baš da li svi vole da rade sa mnom, jer nisam lak šef. Da, brz sam. Zahtijevam kvalitet. Zahtijevam dobar dizajn. Zahtijevam dobru korisničku podršku. Zahtijevam sve. Uvijek govorim svojim zaposlenima: morate biti kao umjetnici. Kada radimo naš razvoj, moramo znati puteve, pejzaže, igrališta, muziku, umjetnost, hranu, osvjetljenje, hotele, kupovinu, velnes, fontane, operskekuće, vatromete... Mislim, morate znati sve. I zaista mislimda, ako ste zaljubljeni u ono što radite, lako je sve naučiti. Ali ako ne volite ono što radite – ne ide. Dakle, imam odličan tim.</p> <h2>RADITE NAPORNO</h2> <p><b>Ali zaposleni kažu da, i kada pred njih stavljatezahtjevne zadatke, uvijek im objasnite razlog zbogkojeg im bude lakše da ih obave. Je li tako?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Svi su oni mladi ljudi. Napravio sam više grešaka u životunego svi oni zajedno. I naučio sam iz tih grešaka. Ali istovremeno, mislim da je agonija koju nosim u sebi to što, znate, u mojim godinama sam pod pritiskom. Ljudi očekujuda radim dobre stvari, dobre projekte, da živimo lijep život, uz kvalitet i odgovornost. Čak mi je i vlada stavila velikiteret jer mi vjeruje. I to je na mene stavilo veliki pritisak – da ne želim nikoga da razočaram. Moram da primijenimnajbolju tehnologiju koju imamo. Dakle, nakon svegaurađenog, sada sam pod pritiskom da – šta god da uradim – mora biti još bolje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p><b>I sada, nakon svih Vaših uspjeha, kako biste savjetovali malenog Mohameda, ili uopšte – mlade ljude?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Pa, rekao bih mu da, ako ga Bog podari pozitivnim, otvorenim umom, da samo vrijedno radi, da bude iskren u vezi sa onim što radi. Praviće sigurno greške, ali da uvijek ide naprijed jer se svijet razvija. Smatram da naše društvo, mi sami kao ljudska bića, naše zemlje, naši gradovi, naši građani – svi imamo dužnost da idemo naprijed. U suprotnom, zaostaćemo. I barem kako ja osjećam – moramo biti ukorak sa svijetom. I zaista mislim da je to postala moja navika u načinu na koji poslujem. Probao sam to u mnogim drugim gradovima i dobro je funkcionisalo. Dakle, to je zaista dobra formula. Zato – budite pozitivni. Radite zaista naporno. Budite iskreni u vezi sa onim što radite. I morate biti hrabri.</p> <p><b>Intervju sada nastavljamo sami. Ugostili ste delegaciju crnogorskih medija ovdje u Dubaiju, gdje ste realizovalii svoje najveće projekte: Burdž Kalifu, Dubai Hills, Dubai Mall. A kada se i kako rodila ideja da Crna Gora bude jedna od Vaših investicija?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Kada sam pogledao vašu obalu, veličinu vaše zemlje, veličinu vaše populacije, veličinu BDP-a, udio turizma, rekao sam: ovo može ići mnogo dalje. Sagledao sam nivoplata, hotelske cijene u određenim oblastima... Na primjer, 120 eura za dan na moru – pa ne možete biti na plaži za 120 eura, trebalo bi da bude 400 eura. Dakle, ima tu mnogo da se uradi, ali to nije pitanje novca. Radi se o napretku društva, o kretanju naprijed. Radi se o ponosu stanovništvakada mu ekonomija napreduje. Gledao sam vaše podatke. Inače, bili smo tamo prije 20 godina – Dubai je bio takav.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"> </figure>  <p><br/></p> <h2>CRNA GORA IMA NEVJEROVATN POTENCIJAL</h2> <p><b>Kako i gdje vidite budućnost Vašeg investiranja u CrnojGori?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Pa, zemlja je veoma zanimljiva. Netaknuta je, ima nevjerovatan potencijal, prelijepe ljude, prelijepu zemlju – bilo da je u pitanju obala ili planine. Osim toga, naravno, nalazi se u Evropi. I ono što shvatam jeste da je Crna Gora potcijenjena. Ima toliko prostora za napredak. Sviđaju mi se neke od promjena koje se dešavaju u zemlji. Sada razmatram nekoliko mogućnosti. Ako se nešto desi i akodobijem priliku – obećavam vam, pokušaću da uradimdobar posao.</p> <p><b>Pomenuli ste da biste sarađivali sa nekim od domaćih investitora. Da li ste imali nekog određenog na umu?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Pa, ne, ne baš. Ali vjerujem da znate, ili da ste primijetili, da ovdje u Dubaiju imam oko 40.000 akcionara u svojojkompaniji. A u Egiptu imam blizu 11.000 lokalnihakcionara. Zato mislim da je dobro za mene kao stranca, kada dolazim u zemlju, da investiram zajedno sa lokalnimstanovništvom. Dakle, u bilo kom gradu da imam svojprojekat, volio bih da pozovem lokalne biznismene da mi se pridruže.</p> <p><b>Da se osvrnemo na one teme koje su uzburkale domaću javnost. Većinu lokalnih plaža ste vratili lokalnim zakupcima. Šta se dešava sa onom jednom u Ulcinju koju ste zakupili? Da li je pripremate za sezonu?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Ne, mislim da sada razgovaramo sa nekim. Mislim da se nešto trenutno dešava sa tom jednom preostalom plažom. Najvjerovatnije će je i neki operater preuzeti. Mislim da se upravo sada nešto radi po tom pitanju.</p> <p><b>Da li razmatrate plažu Buljarica za svoje investicije?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Istražujem cijelu obalu. Takođe, istražujem i planinska skijališta. Zaista bih volio da izgradim dobar ljetnji rizort u Crnoj Gori.</p> <p><b>Kada Vas možemo očekivati?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Nadam se da ću možda pronaći nešto u naredna tri mjeseca. Ili bar naznaku da bismo mogli nešto da uradimo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <h2>PRVO ME PROVJERITE, NEMOJTE SAMO NEGATIVNO PRIČATI</h2> <p><b>Da li ste malo razočarani odnosom prema Vama i navodima dijela nevladinog sektora da perete novac? I kako vidite korake Vlade u Vašem slučaju?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Nisam razočaran. Ali ono što je u potpunosti promijenilo moje gledanje na tu situaciju jeste to što, kada sam drugi, treći put otišao u Crnu Goru i šetao ulicama, ljudi su me prepoznali. Bili su tako ljubazni. Dočekivali su me... Govorili su mi: nadam se da ćete ostati duže, nadam se da ćete nešto uraditi u mojoj zemlji. Ja sam veoma emotivan čovjek. Rekao sam: uradiću nešto u ovoj zemlji. I nije me briga ako ljudi sumnjaju u vezi sa bilo čim. Na to imaju puno pravo. Ali – morate me provjeriti ako mislite da sam loš. Prvo me provjerite. Nemojte samo negativno pričati. Istražite. Ali dobra vijest je da mislim da sada ostale tek samo dvije, tri osobe koje o meni govore negativno. Većina ljudi u Crnoj Gori je bila ljubazna prema meni, prijatno su me dočekali i uzbuđeni su. A to je za mene veliki podstrek. I nadam se da ih neću iznevjeriti.</p> <h2>OVAJ MOHAMED IZ DUBAIJA – ON JE BIO DOBAR ČOVJEK</h2> <p><b>Da li biste sada, nakon svega što ste prošli u crnogorskoj javnosti, imali savjet za nove investitore ili možda neki savjet za Vladu kod najava ovako velikih Investicija?</b></p> <p><b>ALABAR:</b> Nemam savjet ni za koga. Mislim da je to bila moja stvar. Moram da upravljam svojim poslom. I sve što mogu da vam kažem je da sam zaista uzbuđen što me ljudi dočekuju. Zato ozbiljno tražim prilike i uradiću nešto u Crnoj Gori. Obećavam vam. Obećavam vam! Uradiću to. Uz to, znate, dobijam mnogo predloga iz mnogih gradova, od mnogih biznismena. Dakle, svakako bi trebalo da nešto uradim. A to što kažete da su mediji prenosili – mislim da su me stvarno još više uzbudili, jer mislim da je vaša zemlja veoma zanimljiva i da moram da poslujem sa njom. Stvoriću nešto što je toliko lijepo da će ljudi reći: vau, ovaj Mohamed iz Dubaija – on je bio dobar čovjek.</p> <p><b>U jednom od Vaših ranijih intervjua pomenuli stemogućnost osnivanja svojevrsnog centra za obuku lidera. Da li tako nešto planirate da sprovedete i u Crnoj Gori?</b></p> <p><b>ALABAR</b>: Program liderstva mi je u srcu, jer sam i sam bio dio tog programa i eto – valjda sam postao neko poseban. Zato bihzaista volio da to ponovim u svakoj zemlji u kojojposlujem. Moj tim u Albaniji sada su profesionalci prveklase, ali smo ih obučavali tri, četiri godine. Moj tim u Srbiji je takođe prva klasa. Dakle, gdje god da idemo – ljude koje dovodimo u naš tim obučavamo. Dovodimo ih u Dubai, vodimo ih u druge zemlje. Mislim da bi bilo veoma zanimljivo imati centar za obuku za tehnologiju i ugostiteljstvo u Crnoj Gori.</p> <h2>NEVJEROVATNA LJEPOTA, NEVJEROVATNI LJUDI</h2> <h2>Kada biste svoju porodicu vodili u Crnu Goru na odmor, gdje biste birali da odete – na more ili na planinu?</h2> <p><b>ALABAR</b>: Pa, znate, moja majka želi da ide u planine. Nedavno smo isplanirali putovanje. Kao Arapi, znate, mi više volimo planine jer je ljeto veoma vruće kod nas, kao što vidite. Dakle, trčimo u hladnije krajeve, i znate – neki od gradova koje sam vidio u vašoj zemlji su samo sat udaljeni odglavnog grada. To je jednostavno nevjerovatna ljepota, nevjerovatni ljudi, vrijeme... Mada i obala Crne Gore je nevjerovatna.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPys-pmq6WtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Alabar: Sigurno dolazim u Crnu Goru - napraviću nešto po čemu ćete me pamtiti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>