Francusko tužilaštvo zatražilo je kaznu od pet godina zatvora za predsjednicu poslaničke grupe francuske &nbsp;ultradesničarke stranke „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen - optužene za uspostavljanje „organizovanog sistema“ za preusmjeravanje javnih sredstava na štetu Evropskog parlamenta.
Kako su precizirali tamošnji mediji, francusko tužilaštvo traži dvije godine uslovno: bez mogućnosti odgađanja izvršenja kazne.
Le Pen se sudi pred sudom u Parizu zajedno sa još 24 optužene osobe.
- Postoji želja da se uništi stranka - izjavila je Marine Le Pen u nacionalnoj skupštini, osuđujući „nasilje i pretjerivanja“ u optužbama, prenosi Tanjug.
Zahtjevi tužilaštva
Tužilaštvo je zatražilo zatvorske kazne za optužene bez mogućnosti odgađanja izvršenja, što znači da bi morale biti sprovedene odmah nakon izricanje presude bez obzira na moguće ulaganje žalbe i novčanu kaznu od 300.000 eura za Marine Le Pen.
Tužioci su detaljno izložili strukturu „organizovanog sistema“ koji je, prema njihovim riječima, bio uspostavljen u periodu od 2004. do 2016. godine u stranci Nacionalni front, koja je kasnije preimenovana u Nacionalno okupljanje s ciljem, kako se navodi u optužnici, zapošljavanja „fiktivnih evropskih parlamentarnih asistenata koji su zapravo radili za stranku“.
- Nijesmo ovdje danas ni iz zle namjere, niti zbog optužbi Evropskog parlamenta, već zbog rezultata duge istrage - izjavila je tužiteljka Louise Neyton.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francusko tužilaštvo traži pet godina zatvora za Marin Le Pen

Izdavanje uputnog akta za izdržavanje zatvorske kazne je dokument koji bi Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, trebao da dobije od Suda Bosne i Hercegovine, nakon što mu bude uručena pravosnažna presuda.
Odmah uz to slijedi i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, koja bi trebala donijeti odluku kojom mu prestaje mandat na funkciji predsjednika Republike Srpske (RS).
Prema Izbornom zakonu BiH, izabranom zvaničniku mandat prestaje "danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže".
Iz Suda Bosne i Hercegovine je 1. avgusta saopšteno da je Dodiku izrečena pravosnažna presuda kojom je on osuđen na godinu dana zatvora, te šest godina zabrane obavljanja političkog djelovanja, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dodik je odmah saopštio da ne prihvata presudu, a njegov advokat Goran Bubić, da će pokušati presudu osporiti pred Ustavnim sudom BiH.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
Suoptuženi u predmetu, v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić pravosnažno je oslobođen optužbi.
<h2>Može li Dodik u zatvor?</h2>
Ilijas Midžić, advokat i bivši član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za Radio Slobodna Evropa kaže da Dodik može sada tražiti odgađanje izvršenja kazne zatvora dva puta po tri mjeseca, ali iz opravdanih razloga, nakon što preuzme tzv. "uputni akt" iz suda.
"Razlozi mogu biti isključivo egzistencijalne prirode. To može biti obavljanje neodložnih poslova, ako je neko poljoprivrednik ili da obezbjedi svoju familiju, porodicu ili pak zbog bolesti. Ne može tražiti odgodu zbog političkih aktivnosti", rekao je Midžić.
Ipak, Dodik može tražiti otkup kazne, kako bi izbjegao odlazak u zatvor.
"Kada osuđenik dobije uputni akt, u njemu stoji i datum kada se treba javiti na izdržavanje kazne. Znači prije tog roka do kada bi se trebao javiti, on bi trebao podnijeti zahtjev za pretvaranje zatvorske u novčanu kaznu", pojasnio je Midžić.
<h2>Prestankom mandata bavi se Centralna izborna komisija BiH</h2>
Advokat Midžić je naveo i kako sada Sud BiH ima obavezu da pravosnažnu presudu, osim stranama u postupku, dostavi i Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine, koja onda mora da donese odluku o prestanku mandata Dodiku na funkciji predsjednika RS.
Predsjednica CIK BiH Irena Hadžiabdić potvrdila je za RSE da je ta institucija već zatražila od Suda BiH pravosnažnu presudu, kako bi dobili "uvid u obrazloženje", nakon čega bi trebala biti donesena odluka o prestanku mandata Dodiku.
Hadžiabdić nije precizirala rokove u kojima će biti donesena ta odluka, navodeći da poslije odluke slijedi i postupak žalbe u kojem postoji mogućnost osporavanja prestanka mandata.
"Kad mi donesemo odluku o prestanku mandata i kad ona bude potvrđena kao pravosnažna, odnosno odbijene sve žalbe, onda Centralna izborna komisija donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora. A ti prijevremeni izbori moraju biti održani u roku od 90 dana od prestanka mandata u skladu sa Ustavom i zakonom", rekla je Hadžiabdić.
<h2>Ko može spriječiti Dodika da obavlja funkciju?</h2>
Dodik se, ukoliko ne bude poštovao presudu, suočava sa novim krivičnim prijavama, pojašnjava za RSE advokat Ilijas Midžić.
Osuđeni predsjednik RS je već pokazivao nepoštivanje odluka pravosudnih institucija izbjegavajući hapšenje po potjernici od sredine marta do početka jula u drugom procesu koji je protiv njega u toku, u slučaju "napada na ustavni poredak" BiH.
No, Dodik se početkom jula na kraju pojavio pred Sudom BiH, nakon čega je ukinuta potjernica.
Midžić ističe kako očekuje da će zakon i u ovoj situaciji "biti jači".
"Bili smo svjedoci bezuspješnog pokušaja privođenja i lišenja slobode, tako da ni sada se Dodik neće puno obazirati na tu presudu. Međutim, nakon što primi ovu presudu, njegov odlazak bilo gdje postaje praktično suvišan, jer mu je izrečena zabrana obavljanja funkcije. On bi nepoštovanjem učinio novo krivično djelo, neizvršavanje sudskih odluka, što bi pokrenulo nove pravne postupke", rekao je Midžić.
<h2>Ustav Republike Srpske i nejasnoće u proceduri</h2>
Ustav i zakoni Republike Srpske ne preciziraju šta se dešava ako sud predsjedniku entiteta zabrani obavljanje dužnosti.
Nije jasno ni ko preuzima funkciju u slučaju iznenadne spriječenosti, presude, smjene ili smrti.
Predsjednika i dva potpredsjednika – iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba – biraju građani direktno, ali dok predsjednik ima široka ovlaštenja (može predlagati zakone, smijeniti premijera, raspustiti parlament), uloga potpredsjednika je simbolična.
Oni "pomažu predsjedniku u poslovima koje im on dodijeli", a u slučaju privremene spriječenosti predsjednik sam odlučuje ko ga mijenja – kao što je prošle godine Milorad Dodik ovlastio Davora Pranjića tokom boravka u bolnici.
Međutim, nema jasnog odgovora šta se dešava ako predsjednik trajno ne može obavljati funkciju.
Jedini presedan desio se 2007. kada je, nakon iznenadne smrti Milana Jelića, entitetska skupština – bez pravnog uporišta – imenovala tadašnjeg predsjednika skupštine Igora Radojičića za v.d. predsjednika.
Radojičić je ostao na funkciji v.d. predsjednika RS sve dok na prijevremenim izborima, u decembru 2007, za novog predsjednika nije izabran Rajko Kuzmanović, kadar SNSD.
Ako bi sadašnja skupštinska većina išla istim putem, funkciju bi mogao preuzeti Nenad Stevandić, Dodikov koalicioni partner i predsjednik Narodne skupštine.
On se, zajedno s još nekoliko zvaničnika iz RS, od prošle godine nalazi na američkoj "crnoj listi" zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma i ugrožavanja integriteta BiH.
Sankcije su uvedene nakon što je parlament RS usvojio zakone kojima se odbacuju odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika.
Dodik, članovi njegove porodice i više firmi povezanih s njima već su duže na američkoj listi sankcija.
Osim toga, Stevandić, Dodik i premijer RS Radovan Višković osumnjičeni su i saslušani, nakon više mjeseci izbjegavanja, i zbog napada na ustavni poredak BiH jer je nakon prvostepene presude u februaru Narodna skupština RS usvojila set zakona kojima se ukida nadležnost državnim pravosudnim i policijskim institucijama na teritoriji RS.

Što čeka Dodika: Poziv za zatvor i kraj predsjedničkog mandata

U vremenu krize identiteta, istorija nije samo nauka koja proučava prošlost ljudskog društva, ona je važno bojno polje političkih sukoba. Upravo zbog toga se savremena Crna Gora suočava s intenzivnim pokušajima revizije istorijske istine. Ne radi se, međutim, o akademskoj debati ili novim naučnim uvidima, već o organizovanom političko-kulturnom projektu s ciljem mijenjanja karaktera države.
Kao što su nekadašnje ancien régime strukture imale tapiju nad istorijskom „istinom“, tako i današnje vlasti teže žele kontrolisati prošlost. Kad je Staljin uspostavljao totalitarizam u sovjetskoj Rusiji, među prvima je udario na istoričare.
Jer istorija je moćna. Ukoliko se njena reinterpretacija ne vrši u skladu s naučnom metodologijom, već postane oruđe političke agende, neminovno dolazi do identitetske i kulturne aproprijacije - prisvajanja tuđe istorije i teritorije. Dva rata koja danas potresaju svjetsku politiku - u Ukrajini i Palestini - pored vojno-strateških, imaju i duboke kulturno-istorijske i identitetske dimenzije. U multietničkim društvima, kulturna aproprijacija je posebno opasna. To je instrument koji razara tkivo zajednice jer napada temeljne vrijednosti na kojima se gradi kolektivni identitet. Upravo to se dešava u Crnoj Gori danas.
<h2>Identitet pod opsadom</h2>
Danas institucionalnim aparatom države upravlja politički front koji je 2006. godine bio protiv obnove crnogorske nezavisnosti. Oslanjajući se na izborni legitimitet, ali bez stvarne demokratske odgovornosti, ova struktura pokušava da izmijeni politički kurs Crne Gore i njeno građansko biće. A da bi se promijenio karakter Crne Gore uspostavljen 2006. godine, neophodno je konstruisati narativni okvir u kojem ta država nikada nije imala istorijsku opravdanost, te da njena nezavisnost nije proizvod istorijskog kontinuiteta, već greška savremenosti (bivše vlasti u Srbiji, kako to smatra Aleksandar Vučić), što je drži u konstatnoj stezi neizvjesnosti. U toj strategiji ključnu ulogu ima revizija prošlosti.
Revizija, kako je sprovodi aktuelna vlast pod političkim nadzorom Andrije Mandića i operativnog aparata beogradske nacionalističke agende, ne podrazumijeva korekciju istorijskih narativa na osnovu novih izvora i metodoloških pristupa. Naprotiv, riječ je o „sistematizovanom falsifikovanju“ istorijskih fakata, naročito onih koji se odnose na Drugi svjetski rat, skup događanja koji i dalje snažno oblikuje svjetsku i crnogorsku sadašnjicu.
<h2>Zašto Drugi svjetski rat?</h2>
Crna Gora je 1943. godine, kroz odluke Drugog zasijedanja AVNOJ-a, povratila svoju istorijsku subjektivnost koja joj je nasilno oduzeta 1918. godine. Iste godine, crnogorski borci i borkinje protiv nacifašizma, kao dio jugoslovenskog Narodnooslobodilačkoga pokreta, postali su priznati kao dio velike svjetske koalicije koju su predvodile SAD, Velika Britanija i Sovjetski Savez. Zato je antifašističko nasljeđe direktno uzidano u statiku savremene crnogorske državnosti - jer da nije bilo 1943, ne bi bilo 2006. godine. No, kako bi se promijenio identitetski karakter savremene Crne Gore, neophodno je omalovažiti antifašističko nasljeđe i svesti ga isključivo na „komunističko“, čime se otvara prostor za rehabilitaciju kolaboracionista i zločinaca iz Drugog svjetskog rata – primarno Draže Mihailovića i Pavla Đurišića.
U toj misiji, vlast u Crnoj Gori ima podršku i zvanične i „duboke“ srpske države, sa svim njenim propagandnim i podrivačkim kapacitetima: finansijskim, medijskim, vjerskim, obavještajnim i kulturnim. Ključne figure ovog projekta u Crnoj Gori, pored političkog pola koji predvodi Mandić, a programski uobličuje rektor Univerziteta Crne Gore (UCG), Vladimir Božović, su i visoki velikodostojnici Crkve Srbije (SPC): mitropoliti Joanikije i Metodije, te sveštenik Gojko Perović – svi dosljedni doktrinarni sljedbenici četničke ideologije, koji ovom projektu daju vjersko-kulturnu, pa i mesijansku dimenziju. Njihov cilj je jasan: delegitimizacija antifašizma kao temelja savremene Crne Gore i uspostavljanje novog ideološkog poretka, zasnovanog na nacionalističkom pravoslavlju, negaciji četničkih zločina i asimilaciji. Najotrovniji među njima svakako je Perović, koji ljudskopravaškom retorikom svjesno prikriva kolaboraciju četničkog pokreta i sveštenstva SPC-a u Crnoj Gori tokom talijanske i njemačke okupacije, dajući čitavom projektu fasadu legitimnosti.
<h2>Negacija zločina kao nacionalna politika</h2>
Revizionistička matrica se ne zadržava u okviru 1941-1945. godine. Ona ima direktne implikacije i na tumačenje ratova iz devedesetih. Isti političko-ideološki krug danas negira genocid u Srebrenici, relativizuje agresiju na Hrvatsku, obesmišljava masovne grobnice na Kosovu, promovišući teze o „građanskom ratu“ bez jasno definisanih agresora i žrtava. Time se dodatno truje crnogorsko društvo, koje ostaje „zarobljeno u konfliktu“, duboko podijeljeno po etnonacionalnim linijama i stavovima o ključnim činjenicama iz novije prošlosti. Jer kad jednoj zajednici uzmete prošlost, uređujete joj sadašnjost – a to pomenuta nomenklatura intenzivno radi već pet godina.
U tom kontekstu, jasno se pokazuje proročanska misao britanskog istoričara Erika Hobsbauma koji je upozorio da će istorija identiteta u ovom vijeku biti zloupotrebljavana kao heroin. Mi to gledamo uživo: istorija se ne koristi kao alat za razumijevanje i zbližavanje, već kao oružje za dominaciju. Najfreškiji primjer toga bila je resimbolizacija Trinaestojulske nagrade.
<h2>Otpor kroz civilni sektor</h2>
Aktuelna situacija nameće dužnost da postavimo suštinska pitanja: što da radimo i kako da se suprostavimo revizionizmu, kad su institucije okupirane, obrazovni sistem podložan paralelnim narativima, a mediji i kulturne ustanove pretvoreni u oruđa ideološke indoktrinacije? Jedina preostala brana jeste civilno društvo. Građanske inicijative, nevladine organizacije i nezavisni pojedinci i pojedinke imaju odgovornost da se suprotstave istorijskom inženjeringu i da afirmišu potrebu za istinskim suočavanjem s prošlošću.
Bez iskrenog suočavanja i prihvatanja odgovornosti, Crna Gora će ostati zaglavljana u limbu stagnacije - bez šanse za demokratsku obnovu i evropsku budućnost.
Primjer postratne Njemačke jasno pokazuje koliko je odgovornost transformativna. Nakon poraza 1945. godine, njemačko društvo se u više navrata - krajem četrdesetih, šezdesetih i devedesetih - odlučno suočavalo sa svojom nacističkom i komunističkom prošlošću. Bez tog procesa, Njemačka nikada ne bi mogla postati stub Evropske unije kakav je danas. Isto važi za nas: ako ne prihvatimo odgovornost za četničke zločine u Drugom svjetskom ratu i ulogu u ratovima devedesetih, Crna Gora ne može ni moralno ni politički pristupiti EU.
<h2>Kosti slobode nisu za potkusurivanje</h2>
Borba protiv revizionizma nije samo borba za istorijsku istinu. To je borba za očuvanje Crne Gore kao demokratske, građanske zajednice utemeljene na antifašističkoj borbi. U vremenu kad se "prebiranje kostiju" koristi za legitimizaciju novih političkih poredaka, ne smijemo zaboraviti da su upravo te kosti temelj slobode koju danas imamo, i koju možemo lako izgubiti ako je damo onima koji te kosti rovare, ispiraju vinom i traže „drugo poluvrijeme“!
Autor je istoričar, građanski aktivista i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Kolumna je objavljena kroz projekat Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO). Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koju finansira EU a sprovodi UNDP. Sadržaj ove kolumne isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

Prebiranje kostiju: Ko i zašto vrši reviziju istorije u Crnoj Gori?

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Stiv Vitkof, obišao je centre za distribuciju pomoći u Gazi, koje vodi organizacija podržana od SAD-a i Izraela.
Njegova posjeta danas dogodila se nakon što je Kancelarija za ljudska prava Ujedinjenih nacija saopštila da su izraelske snage ubijale gladne Palestince koji su čekali pomoć.
Takođe, ova posjeta se dogodila u isto vrijeme kada je objavljen izvještaj međunarodne organizacije za ljudska prava Human Rights Watch (HRW), koja je takođe optužila izraelske snage za „redovno krvoproliće“ u blizini centara za pomoć koje vodi organizacija podržana od strane SAD-a i Izraela.
Kancelarija UN-a za ljudska prava na palestinskim teritorijama saopštila je da je od 27. maja najmanje 1.373 osobe ubijeno dok su pokušavale da dobiju pomoć u Gazi — 105 od njih samo u posljednja dva dana jula.
Američki ambasador u Izraelu, Majk Hakabi, napisao je na mreži X da su on i Vitkof posjetili Gazu kako bi „saznali istinu“ o centrima za distribuciju pomoći koje vodi Humanitarna fondacija za Gazu (GHF).
- Informisani smo od izraelske vojske i razgovarali smo s ljudima na terenu. GHF pruža više od milion obroka dnevno - rekao je Hakabi.
On je dodao da Hamas – palestinska grupa koju su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom – „mrzi GHF jer daje ljudima hranu i ne dozvoljava da Hamas tu hranu ukrade“.
GHF je započeo s radom u Gazi nakon što je Izrael krajem maja ublažio blokadu nad palestinskom teritorijom.
Dan ranije, Vitkof je boravio u Izraelu, gdje je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. Razgovarali su o tome kako okončati 22-mjesečni rat, kako dostaviti više pomoći Palestincima i kako osloboditi taoce koje drži Hamas.
Netanjahu je obećao da će uništiti Hamas i osloboditi taoce, ali je pod velikim međunarodnim pritiskom da okonča rat koji je izazvao ogromna razaranja u Gazi i veliki broj žrtava.
Rat u Gazi je počeo 7. oktobra 2023. godine, kada su radikali Hamasa napali jug Izraela, ubivši oko 1.200 osoba i oteli oko 250 drugih. Vjeruje se da se oko 50 osoba još uvijek drži u Gazi, dok su ostali oslobođeni u prethodnim sporazumima o prekidu vatre.
Kao posljedica izraelske ofanzive, u Gazi je od početka rata ubijeno više od 60.000 osoba, saopštilo je Ministarstvo zdravstva, koje procjenjuje da su većina žrtava žene i djeca. Ipak, ovo ministarstvo u svojim podacima o žrtvama ne pravi razliku između civila i boraca Hamasa.

Američki izaslanik Vitkof posjetio centre za distribuciju pomoći u Gazi

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da je usvajanje novog Zakona o igrama na sreću, koji je donijet nakon dvadeset godina, jasan znak da država ima snagu i volju da uredi ovu oblast. Javne politike se stvaraju transparentno, u interesu građana, privrede i države, sa akcentom na zdravlje i dobrobit svih, a posebno mladih, poručio je Vuković.
Najvažnije, ističe Vuković, ovaj zakon štiti zdravlje građana.
- Ograničavamo dostupnost igara na sreću onima koji su najranjiviji, suzbijamo zavisnost i štetne društvene posljedice, a institucije konačno dobijaju alate da djeluju preventivno i odgovorno - rekao je Vuković.
On kaže da ovim zakonom stvaramo bezbjedno i ugledno okruženje, oslobođeno finansijskog kriminala i spremno za održiv i odgovoran razvoj.
- Uvodimo red u oblast oglašavanja - više neće biti mjesta za reklame koje obmanjuju građane lažnim poklonima i brzom zaradom. Posebnu pažnju posvetili smo zaštiti mladih i stavili jasnu zabranu maloljetničkog klađenja - istakao je Vuković.
Naglašava da je povećana minimalna udaljenost kladionica od škola, a prvi put se jasno definiše šta su obrazovne ustanove.
- Zaštita maloljetnika i prevencija zavisnosti od kockanja su prioritet, jer je to ozbiljan javnozdravstveni problem koji posebno pogađa najranjivije. Internet klađenje sada je pod većom kontrolom - kroz obaveznu identifikaciju i digitalni nadzor, sprječavamo zloupotrebe, dijeljenje naloga i pratimo tok novca. Time činimo sektor manje ranjivim na pranje novca i druge zloupotrebe - kaže Vuković.
On naglašava da nije riječ o reformi na papiru.
- Ovo je stvaran iskorak - jačamo digitalni nadzor, uvodimo kontrolu nad online klađenjem, štitimo maloljetnike i odlučno se borimo protiv sive ekonomije i finansiranja terorizma. Tim Ministarstva finansija nastavlja da radi odlučno, odgovorno - i u vašem interesu - poručio je Vuković.

Vuković: Novi Zakon o igrama jasno zabranjuje maloljetničko klađenje

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: francusko-tuzilastvo

Francusko tužilaštvo traži pet godina zatvora za Marin Le Pen

Što čeka Dodika: Poziv za zatvor i kraj predsjedničkog mandata

Prebiranje kostiju: Ko i zašto vrši reviziju istorije u Crnoj Gori?

Američki izaslanik Vitkof posjetio centre za distribuciju pomoći u Gazi

Vuković: Novi Zakon o igrama jasno zabranjuje maloljetničko klađenje

PRATITE TVe UŽIVO