<p>Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne, poručio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ekološki aktivista <b>Vuk Iković</b>.</p>
<p>Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24. maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.</p>
<p>Iković je istakao značaj dosljedne primjene zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima.</p>
<p>– Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje, znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom - poručio je Iković.</p>
<p>On upozorava da se nacionalni parkovi sve češće suočavaju s problemima nelegalne gradnje, krivolova, nedozvoljene sječe i bacanja otpada, a da su često čak i same državne institucije dio problema.</p>
<p>- Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj - rekao je on.</p>
<p>Iković vjeruje da je obrazovanje ključni alat u borbi za očuvanje životne sredine.</p>
<p>- Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede. Kao kad vam ljekar propiše terapiju – ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta terapija neće djelovati. Tako i zakon - naglasio je on.</p>
<p>Govoreći o odnosu između zaštite prirode i ekonomskih prioriteta, Iković je podsjetio da je prije sedam-osam godina u javnosti bilo više riječi o ekologiji nego danas.</p>
<p>Infrastruktura trenutno donosi veći prihod nego zaštita životne sredine. To možda kratkoročno rješava materijalne probleme, ali dugoročno, smatra Iković, uništava prirodu.</p>
<p>- Kad uzmemo šta nam je bitnije – da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost – onda ćemo reći: "Pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao". A ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zbog različitih zdravstvenih tegoba. Možemo da izgubimo vodu, prostor za turizam, prostor za poljoprivredu. Dugoročno, zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi – ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke - zaključio je Iković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

<p> Vidovdan je datum bez posebnog značaja za crnogorsku naciju. Zapravo, „vidovdansko zaveštanje“ za crnogorski narod predstavlja teret prošlosti, lance kolonijalnog odnosa Srbije prema Crnoj Gori, izmaštanu tradiciju. U današnjem hibridnom ratu simbolima, kulturnim nasljeđem i propagandnom stereotipijom, Vidovdan u formi u kojoj ga promovišu Vučićeva i anti-Vučićeva Srbija za crnogorsku naciju znači njenu apsolutnu negaciju. Jučerašnja tri „vidovdanska fenomena“ pokazala su da je vidovdansko-kosovska mitologija najveća kočnica emancipacije Srbije te prijetnja po regionalni mir budući da iz nje izvire negacija postojanja tri Srbiji suśedne nezavisne države.</p>
<ol><li><b>Studentski protesti kao pozornica za velikosrpski nacionalizam: Milo Lompar i „junak s Košara“</b></li></ol>
<p>„Vidovdanski“ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, njene evropske i antievropske orijentacije, već između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije zaogrnute u ruho studentskog pokreta. Da je drugačije, ne bi juče među ključnim govornicima protesta pred više od stotinu hiljada ljudi govorili akademsko strašilo i moralna bijeda intelektualizma, Milo Lompar, niti „junak s Košara“, izmaštane bitke iz vremena agresije Srbije na Kosovo 1999. godine.</p>
<p>Milo Lompar, mrzitelj nesrpskih identiteta, anticrnogorske orijentacije (kao i svaki velikosrbin s korijenima iz Crne Gore), promoter poezije Radovana Karadžića i ideološki uništitelj Njegoševa djela, juče je direktno napao teritorijalni integritet Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine. Njegov poziv o „srpskom integralizmu“, nema razlike s Porfirijevim kalemljenjem ideologije „srpskog sveta“ na ideologiju „ruskog sveta“ niti s Vučićevim konceptom pretvaranja Srba van Srbije u srpsku dijasporu. Ako je Milo Lompar akademska slika studentskih protesta, bez dileme izjavljujem: Vučić je bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Drugo, i možda opasnije: stavljanje ratnih veterana u prvi plan protesta, umjesto njihove doskorašnje taktičke zaštitarske uloge, dalo je studentskim protestima baš ono što im ne treba – militantnu sponu s velikosrpskom idejom. Jer nijesu to veterani oslobodilačkih ratova i odbrambenih operacija, već vojnici agresorske vojske umiješane u etničko čišćenje i genocid u BiH, zločine i razaranja Kosova, Hrvatske, pa čak i Slovenije. Izvinite, dragi studenti/kinje iz Srbije, ali baš vi ste trebali da se borite protiv mitova koji su vaše roditelje koštali puno – sankcija, izolacije, cvjetanja kriminala i korupcije te nesagledivog jačanja vaše tajne policije (duboke države), koja trenutno daje oslonac Vučiću. Baš vi ste trebali razbiti iluzije o srpskom Kosovu, jer Kosovo je srpsko samo u glavama srpskih nacionalista, te lažni scenario o „slavnoj bici“ na Košarama. Iskoristiću ovđe dio jednog teksta koji sam s Františekom Šistekom pripremio za objavu:</p>
<p>„'Bitka na Košarama' u nacionalističkoj propagandi apsolutno je predimenzionirana. 'Bitka' je ustvari serija pograničnih čarki i prepucavanja između tadašnje Vojske Jugoslavije i kosovskoalbanskih gerilaca tokom proljeća 1999. godine. Odličnu analizu bitke, njenih interpretacija i razvoja komemorativne kulture, pruža studija Jelene Jovanović, u kojoj autorica kritički dekonstruiše i srpske i kosovskoalbanske instrumentalizacije tadašnjih događaja na granici Kosova i Albanije. Dok je na vlasti u Srbiji bio Slobodan Milošević, tokom rata i neposredno poslije rata, političari i mediji u Srbiji uopšte nijesu označavali događaje kod Košara kao bitku. Košare su u to vrijeme u srpskoj štampi pomenute samo dva puta, i nijesu konceptualizovane kao 'bitka' nego kao 'pogranični artiljerijski napad', tj. 'akt agresije' od strane 'albanskih terorista'. U prvim godinama nakon rata događaji kod karaule Košara karakterisani su kao stvarna bitka, prije svega, u kosovskoalbanskom milijeu, a njene komemoracije su dugi niz organizovane isključivo na kosovskoj strani. Tek vremenom, kako je demokratija u Srbiji ponovo erodirala etabliranjem radikalnog nacionalizma i režima Aleksandra Vučića (bivšeg ministra informisanja u jednoj od Miloševićevih vlada) od 2014, po uzoru na kosovske Albance Vučić je počeo graditi i svake godine sve više razrađivati konkurentni, srpski mit o navodnoj herojskoj bici na Košarama. U decembru 2016, godišnjica bitke na Košarama postala je integralni dio državnog programa proslava godišnjica 'istorijskih događaja iz oslobodilačkih ratova Srbije'.“</p>
<p>To je bio zadatak organizatora vidovdanskih studentskih protesta: suočavanje s prošlošću a ne ponovno podastiranje fatamorgane koja kompletnu regiju drži u ratnoj psihozi. Ipak, nijesu uspjeli da se izdignu iznad miljea rasističke perspektive, zato i ne čudi skandiranje: „S-N-S, Šiptari/Kosovo ste izdali!“.</p>
<ol><li><b>Omantijašene vrane vode taoce na Kosovo</b></li></ol>
<p>Kao dio antistudentske akcije, srpska duboka država juče je organizovala „pohođenje svetih srpskih mesta na Kosovu“ iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine. To je bio dio šireg plana, već više puta oprobanog – izazivanje međunacionalnih nemira na Kosovu. Navodna „brutalnost kosovske policije“ trebala se dovesti u vezu s protestima u Beogradu i Vučić bi imao, ono što uvijek traži – zicer. Da bi „pohođenje“ dobilo duhovni karakter, za to su se potrudile „nindže u crnom“, popovština Crkve Srbije, koju je medijski zastupao podgorički blagoust Šćepanović. Da nijesu htjeli incidente i da Crkva Srbije zaista želi širiti ljubav i pomirenje, naučila bi svoje zavedene sljedbenike da je Kosovo nezavisna država, da ima svoj Ustav i zakone te da oni sankcionišu obilježja i parole koje vrijeđaju teritorijalni integritet i uređenje te zemlje. Ko to ne poštuje – biva priveden, što se juče i dogodilo. Međutim, reakcija kosovske policije bila je profesionalna te je mogućnost za propagandnu eksploataciju od strane Beograda (oba jučerašnja Beograda!) svedena na minimum.</p>
<p>Meni je zaista žao ljudi iz Crne Gore koje kradljivci duša poput Perovića, Šćepanovića i inih, mogu zadojiti mržnjom i lažima da na prelijepi ljetnji dan, umjesto odlaska na more, idu u komšijsku zemlju da je vrijeđaju i da bivaju pritvoreni. Zato ih pitam: da li je ijedan pop uhapšen? Ako jeste, povlačim sve napisano.</p>
<ol><li><b>Mel Gibson i Draža Mihailović</b></li></ol>
<p>U moru vidovdanskih bizarnosti, juče je osvanula „vidovdanska fotografija“ poznatog glumca Mela Gibsona s pećinskim kaluđerom iz Svete Gore, izvjesnim Nifontom Srbinom. Ko zna Melovu vezu s hrišćanstvom i tradiciju kaluđera Svete Gore, ovu bi vijest doživio kao nešto lijepo i duhovno. No, da se to pretvori u antihrišćanski gadluk i (č)etnofiletizam, potrudio se Nifont pećinski, koji je u svojoj ćeliji zakačio sliku Draže Mihailovića. Na stranu što je Draža ratni zločinac – Nifont je prekršio jedno od načela hrišćanstva: „ne pravi sebi idole“.</p>
<p>Jadni Mel.</p>
<h2>Umjesto zaključka</h2>
<p>Iskren da budem, srpski problemi me ne zanimaju, tačnije – zanimaju koliko se tiču Crne Gore. Užasno se ośećam kad ljudi iz regije sve manifestacije velikosrpskog ludila poistovjećuju s crnogorskom nacijom. I to se dešava baš zbog onih koji tvrde da su Crnogorci, a natapaju svoje vene vidovdanskim heroinom. Dok se Srbija bori između velikosrpstva i velikosrpstva, zaista se nadam da ćemo pobjeći u Evropsku uniju. To djeluje kao jedini spas od otrova koji se po nama sipa svakodnevno.</p>

Vidovdanske zablude dan poslije (VD+1)

<p>„Znaš li ti što je bubica? To je ono što jede ljude...“&nbsp;</p>
<p>Sjećate se, sigurno, onog simpatičnog dječaka s televizije, koji objašnjava kako je bio miran kao bubica i što je to bubica.</p>
<p>E, pa neka čudna bubica izgleda je progutala spin majstora iz Farmaka. Nije ga bilo posljednjih par dana. Nije se osjećalo njegovo prisustvo. A onda se osjetilo. Grandiozno. Doduše u pisanoj formi što svakako ne umanjuje propratne efekte.&nbsp;</p>
<p>Tema je bila progon <b>Danila Marunovića</b>. I opet isti šablon: noćne more, duhovi prošlosti, tanjiri supe, šefovi…&nbsp;</p>
<p><b>Boris Bogdanović</b> je, očito, iskoristio priliku i za popunjavanje biografije. Doduše, svako sa sličnim životopisom ima apsolutno opravdan razlog za to. Dakle, Boris Bogdanović je u svom bogatom životnom iskustvu, čitajte koji nijeste, bio - <i>disident</i>. Pa još reče da je bio na listama BIA?!&nbsp;</p>
<p>Tako proizilazi iz konteksta i nema se šta dodati. Kad BIA ne bi imala razne liste. I, ko zna, možda je na nekoj listi i „prijatelj“ kodnog imena „Farmak“, recimo. Mada, ima puno onih koji su ubijeđeni da u Crnoj Gori ima jedan saradnik srpske službe kodnog imena – ,,Mali Berija“.</p>
<p>I onda se pitamo mi, sa tankim i nezanimljivim biografijama - šta to bi sa Danilom Marunovićem. Jasno je: o njegovom liku i djelu je BIA upozorena odavde iz Crne Gore, od nekog dobrovoljnog saradnika.&nbsp;</p>
<p>Ali, da se vratimo danima u kojima Borisa nije bilo.&nbsp;</p>
<p>Prethodio je tome niz čudnih događaja i nenadani višak prisustva te osobe u medijskom prostoru. Kolega s fakulteta <b>Mace Diskrecije</b>, sjećate se, ranije je obično imao uglavnom samo po jedan napad lupetanja po zasjedanju, nakon kojeg bi, samozadovoljen, tihovao.&nbsp;</p>
<p>I tako je bilo, sve do prije par dana. Nakon što je u već opšte poznatom govorničkom transu ispalio ono što se ni od <b>Tijane Ajfon</b> nije moglo očekivati – da novinare njemu mrskih medija zajedno plaćaju članovi i kavačkog i škaljarskog klana (ako neko na planeti ne zna – preko 60 osoba je ubijeno u njihovom međusobnom sukobu) i to po osam hiljada eura po tekstu, spin majstor iz Farmaka se javio još dva puta, snažno potvrđujući autorstvo nad jednom od najvećih gluposti koju je crnogorska javnost imala priliku da čuje, otkad postoji.&nbsp;</p>
<p>A onda je neočekivano zatihovao. Valjda je, konačno, nakon što su brojne nevladine organizacije, udruženja i pojedinci reagovali i upozorili da, po ko zna koji put, bez osnova targetira ljude i dovodi u opasnost njih i njihove porodice, ukapirao da ne treba to da radi.&nbsp;</p>
<p>Da - ako ima informaciju, dokaz, svjedočanstvo - treba da pod hitno aktivira svoje partijske drugove koji, u međuvremenu, staljinistički čiste policijske i vojne redove od poštenih i časnih ljudi i konačno inicira ono o čemu priča od kad se bavi politikom. Dakle, konkretno: ako je neko uzeo ili uzimao osam hiljada za tekst – objaviti ko, od koga, za koji tekst ili tekstove, krivično prijaviti, pokrenuti proceduru. Prestati praviti budale od građana Crne Gore, za koje Demokrate misle da im mogu prodati šta god im padne na pamet i to više puta. I konačno očistiti ovo društvo od „sprege politike, medija i kriminala,“ čega god...&nbsp;</p>
<p>Ali, Boris Bogdanović to neće nikada uraditi. Ima i ,,opravdanje za tu neaktivnost“ - jer ne govori istinu! A kad ne laže, onda ćuti kao bubica na, recimo, u targetiranim medijima objavljene SKAJ poruke i presretnute telefonske razgovore u kojima se jasno i čuje i vidi da su njegovu partiju, Demokrate, na vlast dovele upravo organizovane kriminalne grupe. I to sa sve imenima, prezimenima i ciframa.&nbsp;</p>
<p>Žalosniji od Borisa Bogdanovića i u aktuelnom slučaju bili su pokušaji njegovih kolega da ga zaštite. Siroti <b>Momčilo Leković</b>, još jednom je pokazao da mu je za četrnaest godina studiranja ipak u glavu ušlo manje nego <b>Maci Diskreciji</b>. Pokušavajući da insinuira da glavni i odgovorni urednik ETV <b>Draško Đuranović</b> u svom komentaru, navodno, čita tuđe tekstove – u postu na FB-u napisa da ih čita sa - telopa!?</p>
<p>A da se Momo ipak drži prava? Jedino je tu jači nego u opštem obrazovanju. Dakle, naprava sa koje se čita na televiziji a koju koristi ogromna većina ljudi koji se pojavljuju na ekranu, nije telop, nego teleprompter ili samo prompter. Ili, kolokvijalno, među TV poslenicima, a to će Momčilu biti najbliže – „idiot“.&nbsp;</p>
<p>Elem, ni ovdje nije kraj. U normalnim zemljama, najnormalnije bi bilo da se ovim povodom odmah oglasila ministarka informisanja. U našoj, oslobođenoj pameti, bolje da nije.&nbsp;</p>
<p>Fizijatrica, ministarka i kulture i medija, učinila je ono što bi i svaki pravi Demokrata, kao već rečeni Momčilo. Umjesto da ćuti na ono što se zdravim razumom ne može braniti, doktorka ministarka je uzela za pravo da tumači šta je zapravo njen partijski kolega htio da kaže. I uprkos tome što postoji <i>i video i tonski zapis </i>onoga što je Bogdanović rekao, doktorka ministarka je, veli, razgovarala sa njim i cijeni da on nije targetirao novinare nego da njegove izjave spadaju u okvir parlamentarne rasprave i političke borbe, a ne u ograničavanje slobode govora.&nbsp;</p>
<p>Taman kad smo pomislili da gore ne može (fraza je u našoj stvarnosti toliko izanđala da je odavno koristim sa nelagodom), nasuprot mišljenjima novinara, organizacija, udruženja, javnosti, doktorka ministarka informisanja dozvolila je sebi da izvali veću glupost od one koju je pokušala da odbrani. Za pedalj, glavu, koplje, kilometar…&nbsp;</p>
<p>Ministarka <b>Tamara Vujović</b> je ovaj put, prosto - pojela Borisa Bogdanovića.</p>

Ko je ,,pojeo“ Borisa Bogdanovića

<p>Vlasniku apoteka „Petanović“, <b>Andriji Petanoviću</b>, nakon što je saslušan kod sudije za istragu, određen je pritvor do 30 dana, zbog opasnosti od bjekstva, saznaje Portal ETV iz Višeg suda.</p>
<p>Petanović<b> </b>je<b> </b>u petak<b> </b>uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je bio dio organizovane kriminalne grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta.&nbsp;</p>
<p>Kako je ranije objavio Portal ETV , Petanoviću su lisice stavljene na podgoričkom Aerodromu.</p>
<p>Specijalni tužilac i portparol <b>Vukas Radonjić </b>saopštio je da je Petanović lišen slobode i sproveden specijalnoj tužiteljki, koja mu je, nakon saslušanja, odredila zadržavanje do 72 sata.</p>
<p>- Osumnjičeni A.P. je saslušan zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, kao i produženo krivično djelo krijumčarenje. Zadržavanje je određeno zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva - &nbsp;naveo je Radonjić u petak.</p>
<p>Podsjetimo, SDT tereti da je &nbsp;bio član kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost <b>Duška Golubovića</b> i vlasnika " Rokšped" <b>Sandera Stanaja </b>koji je u bjekstvu.</p>
<p>Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i <b>Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj</b>, <b>&nbsp;i Vukota Vujošević</b>.</p>

Petanoviću određen pritvor do 30 dana

<p>U vremenu kada demokratija stagnira, a institucije postaju produžene ruke partijskih interesa, organizacije civilnog društva (OCD) ostaju jedan od posljednjih stubova odbrane javnog interesa i građanske odgovornosti, ocijenjeno je u posljednjoj epizodi ove sezone emisije Građanski ugao Centra za građansko obrazovanje (CGO) na Televiziji E.</p>
<p>O sve izazovnijem položaju civilnog društva u regionu, njegovoj ulozi u kontekstu slabljenja demokratije i mogućnostima da se odupre pritiscima i očuva prostor slobodnog djelovanja, govorili su gosti <b>Zvezdane Kovač</b>, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u: <b>Dajana Cvjetković</b>, menadžerka programa u Centru za promociju civilnog društva (CPCD) iz Sarajeva, <b>Slobodan Georgiev</b>, direktor vijesti u TV Nova S iz Beograda, <b>Beba Zhagar</b>, istraživačica u Institutu za evropske politike iz Skoplja, i <b>Daliborka Uljarević</b>, izvršna direktorka CGO-a.&nbsp;</p>
<p>- Prije 20 godina, civilno društvo u Crnoj Gori smo ocijenili kao ono koje ima slabu tradiciju i neizvjesnu budućnost. Mislim da smo danas uspostavili neku vrstu tradicije i vitalnosti - kazala je Daliborka Uljarević u osvrtu na civilno društvo u Crnoj Gori i početke njegovog djelovanja.&nbsp;</p>
<p>Ona je istakla da sektor i dalje radi pod pritiskom, ali da je opstao zahvaljujući snazi principa i podršci građana.&nbsp;</p>
<p>- Istraživanja ukazuju da su NVO među institucijama kojima se najviše vjeruje. To pokazuje kolika je praznina nastala u povjerenju prema institucijama sistema," pojasnila je ona.&nbsp;</p>
<p>Uljarević je upozorila i na trendove pokušaja diskreditacije</p>
<p>- Protiv organizacija civilnog društva vode se kontinuirane negativne kampanje. Cilj je jasan – da nas oslabe i diskredituju – kazala je Uljarević.</p>
<p>Dejana Cvjetković iz CPCD ukazala je na paradokse u kojem rade u BiH.&nbsp;</p>
<p>- Imamo 28.000 registrovanih organizacija na tri miliona stanovnika, ali nemamo ni registar. Ne zna se ni koliko nas ima, ni čime se bavimo - kazala je ona, dodajući i da vlasti sistematski obeshrabruju razvoj sektora.</p>
<p>- Ne postoji politička volja da se stvori podržavajuće okruženje, jer jako civilno društvo tjera državu da bolje radi – navodi Cvjetković.</p>
<p>Ona je osudila praksu selektivnog finansiranja.&nbsp;</p>
<p>- Na kraju godine dijele se milioni organizacijama koje su produžena ruka stranaka, dok drugi ostaju uskraćeni. Dodatno, imamo slučajeve otvorenog targetiranja predstavnika civilnog sektora od strane visokih političkih funkcionera, bez ikakvih sankcija - objasnila je mehanizme represije u toj državi.</p>
<p>Slobodan Georgiev je mišljenja da „nikad nije postojalo sjajno vrijeme za civilno društvo u Srbiji, jer vlast ne podnosi kritiku, pa se kritičke NVO često označavaju kao strani plaćenici, domaći izdajnici, ustaše i nacisti.&nbsp;</p>
<p>Međutim, on ističe snažnu podršku građana nekim organizacijama, kao što je CRTA, čije aktivnosti nadgledanja izbora finansiraju upravo građani.&nbsp;</p>
<p>- Građani su skupili sredstva koja su tražili. Kako onda da ih neko zove stranim plaćenicima? - upitao je on.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je i da su se pojedine ekološke organizacije profilisale kao ključni pokretači građanskog otpora.</p>
<p>- Ljudi počinju da razumiju da aktivisti nisu njihovi neprijatelji, već njihove komšije – ocijenio je on.&nbsp;</p>
<p>Beba Zaghar je kazala da je okruženje za civilno društvo u Sjevernoj Makedoniji pretežno podsticajno, ali da postoji niz problema, prvenstveno u vezi sa finansijama. Naglašava i nisku informisanost građana o ulozi civilnog sektora.&nbsp;</p>
<p>- Samo 4% građana učestvuje u nekom obliku rada građanskih organizacija, a kada ih pitate koji oblik udruživanja ispunjava njihove potrebe, oni ne znaju da odgovore - navodi ona.&nbsp;</p>
<p>Takođe, naglašava da je povjerenje je najviše u crkvu i vjerske zajednice, a tek potom u građanske organizacije i sindikate.&nbsp;</p>
<p>- To, ipak, govori o velikom prostoru za razvoj građanske svijesti - poručuje ona.</p>
<p>U razgovoru je istaknut i problem sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva, kako zbog unutrašnjih pritisaka, tako i zbog spoljnopolitičkih okolnosti.&nbsp;</p>
<p>- Prvo smo vidjeli u Vučićevoj Srbiji napade na organizacije kroz slanje inspekcija, zatim kod Dodika, pa u Federaciji. Očekujem isti model i u Crnoj Gori - kazala je Cvjetković.&nbsp;</p>
<p>Ujedno, ona je naglasila i rastući talas solidarnosti.&nbsp;</p>
<p>- U BiH, iako napadani, pokazuje se više međusobne podrške unutar zdravog dijela civilnog društva - rekla je ona.</p>
<p>Uljarević je istakla da se NVO u Crnoj Gori sve češće u javnosti pojavljuju kao korektiv vlasti, što ih čini metom, ali i glasom građanstva.&nbsp;</p>
<p>- Građani nam se obraćaju za najrazličitije problem sa kojima se suočavaju. Oni se osjećaju zaštićeni kada nas vide na suđenjima, jer vjeruju da će tako taj proces biti pravičniji - pojasnila je Uljarević.</p>
<p>Sagovornici su saglasni da je povlačenje američkih sredstava ostavilo ozbiljne posljedice, a Cvjetković je ukazala i na donatorsku (ne)koordinaciju.&nbsp;</p>
<p>- Donatori su nas godinama učili da diverzifikujemo izvore finansiranja. Istovremeno, oni su se međusobno podijelili, tako da, na primjer, USAID finansira neovisne medije, marginalizovane grupe i antikorupcijske programe, a drugi - EU, SIDA, SDC – ostalo. Kad se USAID povukao, urušio se cijeli jedan stub. Tu nije problem što je Amerika otišla, već što je nestala struktura - navela je ona.&nbsp;</p>
<p>U Sjevernoj Makedoniji, prema riječima Bebe Zhagar, posljedice su bile podjednako teške.&nbsp;</p>
<p>- Finansijska podrška USAID-a je bila oko 10–20%. Prestankom te podrške, 23 projekta su ugašena, izgubljeno je 34 miliona dolara. A država iz budžeta izdvaja samo oko 3% za podršku civilnom društvu - kazača je Zhagar. &nbsp;</p>
<p>Georgiev je dodatno upozorio na apsurdnu realnost u Srbiji gdje vlast koristi retoriku o „stranim plaćenicima“, dok istovremeno sarađuje sa istim stranim strukturama.&nbsp;</p>
<p>- Dok proganjaju CRTU i Centar za modernu politiku, vlast se slika sa predstavnicima USAID-a i EU. USAID je 15–20 puta više novca davao za državne programe nego za nevladine. Isto važi i za Evropsku komisiju - kazao je Georgiev.</p>
<p>- Evropska unija se u mnogo čemu danas više pretvara u nekog ko govori trgovačkim jezikom, a mnogo manje insistira na vrijednostima koje su, zapravo, bile taj transformativni faktor. Zato je nama sada teže funkcionisati - &nbsp;navela je Uljarević komentarišući odnosa EU prema civilnom društvu na Zapadnom Balkanu.&nbsp;</p>
<p>- Nije dovoljno da EU finansira projekte – potrebno je da ono na što civilno društvo ukazuje bude politički prepoznato i da nalazi mjesta u ključnim evropskim izvještajima i pregovaračkim platformama -pojasnila je ona.</p>
<p>- Možda smo previše očekivali od EU. Ovo je bio šamar realnosti. Jedino ko ovdje može nešto promijeniti jesmo mi – građani i građanke. Ključno je prestati s iluzijama da će neko sa strane riješiti probleme regiona - poručila je Dejana Cvjetković.</p>
<p>Ona je otvorila i pitanje „ekonomskog kolonijalizma“, gdje se resursi Balkana pretvaraju u strateške zalihe za Evropu, dok se građani guraju na marginu.&nbsp;</p>
<p>- Možda nas posmatraju kao rudnik za litijum, drvo, vodu... Naša vlast to naziva ekonomskim razvojem, dok građani gube, a civilno društvo je nemoćno - rekla je ona.</p>
<p>Georgiev je upozorio da Evropa mora da odluči – da li Balkan vidi kao partnere ili kao buffer zonu.</p>
<p>- Ako nas prepusti Rusiji i Kini, onda će se ovaj prostor prazniti. Ljudi će se iseljavati. I to će biti kraj. Ako ovo ne uspije, onda je Srbija zakoračila putem Rusije, Kine i Bjelorusije. Tamo nema civilnog sektora. Tamo nema ni otpora, ni alternative - kazao je u osvrtu na studentske proteste u Srbiji.</p>
<p>&nbsp;EU ne može da se ponaša kao da će region jednog dana pripasti njoj, a da u međuvremenu posmatra kako se urušava ono najvrijednije – slobodno, organizovano i otporno društvo - upozorila je i Zhagar.</p>
<p>Na pitanje o potrebi za novom vrstom društvene i građanske mobilizacije, za buđenjem – kako unutar samog civilnog sektora, tako i među građanima, posebno mladima, Uljarević je konstatovala da rad u civilnom sektoru nije lagodan.&nbsp;</p>
<p>- Civilno društvo nije atraktivno mladima. Ono troši. To je svakodnevna borba – traži budnost, praćenje, reagovanje, traži da budete na braniku vrijednosti čak i kada su svi drugi zaćutali. Mi stalno moramo izlaziti iz zone komfora, snažiti se i ostati principijelni. To je ono što nas drži. Civilno društvo moramo učiniti privlačnijim mladima, jer je to prostor slobode, uticaja i solidarnosti - poručila je Uljarević.</p>
<p>- Znam da je teško. Nekad morate biti i momak za sve i cura za sve. Ali, civilno društvo jeste prostor u kom pravimo promjene – za druge, ali i za sebe. To treba da bude motivacija svima da nam se pridruže - podvlači i Zhaga.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Moramo vratiti vrijednostima civilnog društva i podsjetiti da smo mi ti koji donosimo promjene - zaključila je ona.</p>
<p>Cijela emisija je dostupna na linku:&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEB_5foQgO8o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><i>Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.</i></p>

Organizacije civilnog društva - stub otpora i meta pritisaka

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: evropski-dan-nacionalnih-parkova

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Vidovdanske zablude dan poslije (VD+1)

Ko je ,,pojeo“ Borisa Bogdanovića

Petanoviću određen pritvor do 30 dana

Organizacije civilnog društva - stub otpora i meta pritisaka

PRATITE TVe UŽIVO