Švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rozenkranc ocijenila je u intervjuu za Portal ETV i Televiziju E da će Rusija biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, te da nema prostora da bude naivna.
- Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini. Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet - poručila je Rozenkranc tokom razgovora koji je vođen u Podgorici.
PORTAL ETV: Je li nakon sastanka u Ovalnoj sobi jasno da SAD pod Trampom izdaju Ukrajinu? Što ovakav Trampov pristup znači za budućnost Ukrajine, Evropske unije, same Amerike, ali i NATO-a? Kako komentarišete činjenicu da je Tramp privremeno ukinuo pomoć Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislim da je zaista važno da Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropa nastave da rade zajedno i stvaraju mir na našem kontinentu i podržavaju Ukrajinu. Naravno, u dijalogu koji vodimo sa američkom administracijom zaista radimo na kontinuiranom angažovanju SAD, ali se takođe fokusiramo i na ono što sami možemo da uradimo.
Evropa treba da poveća ulaganje u odbranu, mnoge zemlje jesu, ali ima prostora da se učini više.
Mnogo država, poput Švedske, snažno su podržale Ukrajinu, ali takođe postoji prostor za još zemalja da urade više... Mislim i ovdje.
Dosta toga se vraća na ono što je u našim rukama: a kada povećavamo sopstvena ulaganja u odbranu, kada povećavamo sopstvenu podršku Ukrajini - istovremeno pokazujemo američkoj administraciji da ozbiljno preuzimamo svoj dio odgovornosti i da možemo da im budemo pouzdaniji partner - a to, nadajmo se, znači i nastavak američkog angažovanja.
To je ono na što se fokusiramo.
PORTAL ETV: Je li jasno da je ruska propaganda pronašla direktan put do Zapada kroz Trampa? Što glas većine građana zemlje „lidera slobodnog svijeta“ za Trampa znači za ostatak svijeta? Sa druge strane, ruski uticaj u Crnoj Gori je prilično jak. Mislite li da je Crna Gora sposobna da se sa tim nosi? Što to znači za našu budućnost?
ROZENKRANC: Da budem jasna: Putin je započeo ovaj rat. On je pokrenuo invaziju na Ukrajinu i on može da završi ovaj rat povlačenjem svojih trupa. Naš fokus je da osiguramo da Ukrajina potencijalnim pregovorima pristupi sa pozicije snage. Zato moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu.
Takođe mislim da je sastanak evropskih lidera prošle sedmice u Briselu jako važan: i da smo ujedinjeni u poruci da moramo da povećamo ulaganje u odbranu i da nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Takođe je veoma jasno da Rusija ne djeluje samo vojno, nego i drugim sredstvima. Vidimo hibridne prijetnje u mnogim našim zemljama. Vidimo kampanje dezinformacija koje pokušavaju da utiču na rezultate izbora...&nbsp;
Mislim da je jako važno da sa „kutijom alata“ na kojoj EU radi kako bi imala različite mjere da se suprotstavi ovome, a u taj proces takođe moramo da uključimo zemlje kandidate. Skoro sam imala veoma dobar sastanak na kojem su takođe bili predstavnici zemalja kandidata, na kojem se raspravljalo upravo o ovome.
Upoređivale su se bilješke, davali primjeri što se dešava u kojoj zemlji - uključujući i Crnu Goru. To je jako korisno kako bismo dobili širu sliku i radili zajedno - jer Rusija nije samo vojna prijetnja - nego prijeti i drugim sredstvima. Rusija će biti prijetnja u doglednoj budućnosti. Zato zaista moramo da radimo zajedno.
PORTAL ETV: Ima li sada više bojazni da će Rusija ta „sredstva“ ostaviti sa strane i uraditi nešto konkretno kao u Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislite da započne novi rat? Vratiću se na moju raniju poentu: Rusija će biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, nema prostora za Evropu da bude naivna.&nbsp;
Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini.&nbsp;
Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet.
PORTAL ETV: Odnosi li se sve što kažete za EU i na Crnu Goru i naš region? Kako smo se pokazali u tom pogledu? Radimo li dovoljno?
ROZENKRANC: Mislim da je ovo zajednički problem za sve evropske zemlje - da se suočavamo sa dezinformacijama, hibridnim prijetnjama, prijetnjama po sajber bezbjednost... Važno je da radimo zajedno jer to sve jesu zajednički problemi.&nbsp;
I radimo - ali možemo više s obzirom na to da sad imamo digitalizaciju. Zato EU kreira „kutiju alata“ sa različitim mjerama. Moramo da mislimo i kako će agencije i javna uprava da se bore sa ovim problemom - i to radeći zajedno.
PORTAL ETV: Kako percipirate evropski put Crne Gore? Je li stvarno realno da postanemo članica EU do 2028. godine, ako imamo lidere koji su prosrpski, tj. proruski orjentisani? Naprimjer predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Kako vidite situaciju u kojoj on ide u Republiku Srpsku kako bi podržao Milorada Dodika koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita? Imamo li zaista perspektivu da uđemo u EU dok nas ovakvi ljudi vode?
ROZENKRANC: Dakle, ono što vidim u Crnoj Gori je veoma aktivan rad na sprovođenju reformi koje su neophodne za članstvo u EU.&nbsp;
To je ono na što se sve svodi: mi to zovemo „pristup baziran na zaslugama“ na „jeziku EU“ - ali to u suštini znači da se sprovode neophodne reforme u pravosuđu, antikorupciji, ekološkim zakonima, usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom. U tome vidim veliki napredak Crne Gore - da je u potpunosti u skladu sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, da radi na reformama na mnogo načina.
Moja glavna poruka Crnoj Gori je da se drži ovog puta. Podržavamo veoma ambiciozan cilj da postane član EU u bliskoj budućnosti.&nbsp;
Takođe su nam potrebni predvodnici za cijeli region. Moramo da pokažemo primjer u zemljama koje vode put. Skoro sam bila u Albaniji, sad sam u Crnoj Gori - to su dva dobra primjera predvodnika.&nbsp;
Pokušavamo da podržimo reformski rad tako da bude dobar i ubrzan. Što se tiče Vašeg posljednjeg pitanja: Švedska Vlada i ja nemamo drugačije mišljenje od onoga što je Evropska unija već vrlo jasno rekla: apelujemo na rukovodstvo bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska da se uzdrži od retorike i akcija koje izazivaju podjele.
To je vrlo jasno i podržavamo ovu izjavu EU.
Ja sam ovdje da se fokusiram na neophodne reforme koje je potrebno sprovesti u Crnoj Gori i kako Švedska to može podržati. Na to se svodi proces pridruživanja EU.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rozenkranc za ETV: Rusija će biti prijetnja Evropi, nema prostora da budemo naivni - mora se ulagati u odbranu i podršku Ukrajini

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković ocijenila je da su crnogorski političari svjesni da je kriterijum za napredak na evropskom putu trenutno nizak zbog dešavanja na geopolitičkom planu, te da zbog poruka iz međunarodne zajednice misle da mogu da se „izvuku“.
- Apsolutno sam svjesna situacije u Ukrajini i eventualnih planova Rusije, razumijem da kada pravite važne odluke na globalnom planu postoje žrtve. Imam osjećaj da je to Crna Gora... Svako pohvaljuje Crnu Goru za IBAR, a čekali smo 10 godina na te zakone - kazala je Ćalović-Marković, na panelu „Crnogorski evropski san: Uspješna priča za region?“ u organizaciji Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, ukazujući da su značajne reforme sada žrtvovane zbog većih geopolitičkih potreba.
Istakla je da su diskusije oko podsticaja EU izgubile svoju efikasnost, napominjući da Crna Gora treba samo da ispuni minimalne uslove za integraciju u EU. &nbsp;Ova situacija dovela je, kako je ukazala, do opadanja standarda.
Naši partneri iz EU nam, kako je kazala, govore da ima važnijih stvari i da imamo kad da popravimo zakone iako nam oni prave probleme jer su mnogo loši.
- Razmislite kakvu poruku šaljete našim političarima koji su svjesni da je kriterijum trenutno nizak. Crnogorski političari znaju da mogu da se izvuku. Ako se ne promijenimo sad nećemo se promijeniti ni kad stignemo u EU - podvukla je Ćalović-Marković dodajući da smo svjesni da dešavanja u Crnoj Gori ne interesuju nikoga.
<h2>EU da nam da nadu da ovo nije kraj reformi</h2>
Ona je poručila da je jasno da je sigurnost Evrope ugrožena, ali i da bi trebalo razmisliti o tome što će biti ako Crna Gora nespremna uđe u EU.
- Jasno mi je da je sigurnost Evrope ugrožena ali razmislite što će biti ako smo nespremni da uđemo u EU. Bilo bi od velike važnosti za naše građane, ali i za EU, da stvarno živimo demokratiju. Trebate da nam pomognete da naši političari postanu ozbiljniji u cilju da napredujemo – podvukla je Ćalović-Marković.
Ona je konstatovala da situacija u Crnoj Gori nije jednostavna.
&nbsp;- Srbija utiče na Crnu Goru, a imamo i zemlje koje utiče na Srbiju. Kad nam kažete da smo odlični, a mi znamo da nijesmo, prestajemo da vam vjerujemo. A trebate nam da vam vjerujemo. Zato nam trebate - zbog vrijednosti koje EU dijeli, a koje su nekako izgubljene na Balkanu. Dajte nam nadu da ovo nije kraj reformi - poručila je Ćalović-Marković.
Naglasila je i značajne probleme Crne Gore sa korupcijom i organizovanim kriminalom, ističući hitnu potrebu za pomoći EU kako bi se unaprijedile neophodne reforme vladavine prava. Ako ne preveniramo uticaj kriminala, inflirtriraće se, upozorava Ćalović-Marković, i u iduću vlast.
<h2>Mogući početak kraja pregovora</h2>
Švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rozenkranc je poručila da se priča o Evropi ne može započeti bez konstatovanja da se Ukrajinci ne bore samo za svoju, već za slobodu cijelog kontinenta - svih nas.
- Vidimo evropske zemlje koje se ujedinjuju i stvaraju momenat za proširenje. Vidimo evropske zemlje i kandidate da iskoračavaju i kažu da nije pitanje hoće li neko kad postati članice. Znam da je 2028. cilj. To je ambiciozni tajming, ali realan - navela je ona.
Naglasila je nepokolebljivu podršku svoje zemlje proširenju EU i ukazala da trenutni bezbjednosni pejzaž oživljava proces pristupanja. Želi, kako je kazala, da ohrabre sve u ovom momentu: Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju...
- Želimo da podržimo vaš napredak. Ovo bi mogao da bude početak kraja pregovora i možemo vidjeti da Crna Gora postane članica EU. Kandidati moraju da rade reformske zadatke, a EU da daje podršku. Vidim mnogo podrške za proširenje EU. Crna Gora mora da nastavi rad, ima podršku - navela je ona.
Rozenkranc je kazala da je za važno osigurati djelovanje SAD u Evropi i da je to obostrani interes, ali i da je važno da Evropljani rade svoj dio posla.
- Mora se povećati ulaganje u odbranu - dodala je ona.
Švedska je, kaže, udvostručila ulaganje u odbranu.
- Sada je važnije nego ikad stajati uz Ukrajinu - dodala je švedska ministarka.
<h2>Crna Gora je primjer i jer je članica NATO</h2>
Savjetnik premijera Milojka Spajića za bezbjednost odbranu, Todor Goranović, je kazao da imamo ambiciozni plan - da zatvorimo sva poglavlja. On je rekao da je napredak Crne Gore u evropskim integracijama izvor ohrabrenja za nas - ali i za Zapadni Balkan.
Rekao da je važno što je Crna Gora članica NATO.
- Mislim da je i zbog toga Crna Gora dobar primjer u regionu - ocijenio je on dodajući da se trudimo da budemo kredibilan partner.
<h2>Možemo pokazati da ZB nije samo neka periferija</h2>
Bivši potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov je poručio da Evropljani moraju da budu odgovorniji za svoju budućnost, ali i mi u našem regionu.
- Bilo bi sjajno ako bi Crna Gora završila reforme i ispunila cilj da postane članica 2028. Kad se blokira jedna zemlja to je razočarenje za sve nas - istakao je on.
On je naglasio hitnu potrebu za geopolitičkim napretkom u Evropi, posebno uzimajući u obzir tekuće izazove vezane za proširenje EU.&nbsp;
Ukazao je na to da bilateralni sporovi često ometaju ovaj napredak, što je preusmjerilo javnu pažnju sa jačanja vladavine prava na ustavne izmjene nakon Prespanskog sporazuma.&nbsp;
Protesti u Srbiji će se, ocijenio je on, odraziti na sve nas.
- Možemo da pokažemo da Zapadni Balkan nije samo neka periferija - dodao je on.
<h2>Klijentelizam u politici</h2>
Dimitrov je rekao da je on slučajni političar i da je izgubio nadu jer u njihovoj zemlji ima previše klijentelizma u politici.
- Previše je klijentelizma i malo je ljudi koji su u politici jer je to njihov poziv - rekao je on.
<h2>Zapadni Balkan - ključni test za bezbjednost i demokratsku otpornost</h2>
Moderator panela Igor Bandović je naglasio ključnu ulogu Zapadnog Balkana u bezbjednosnom pejzažu Evrope.
- &nbsp;Zapadni Balkan ostaje ključni test za bezbjednost i demokratsku otpornost kontinenta dok se Evropa suočava sa rastućom nestabilnošću i geopolitičkim izazovima - poručio j eon.&nbsp;
Bandović u procesu evropske integracije Crne Gore vidi značajan uspjeh, ali i upozorava da tekući politički i bezbjednosni problemi zahtijevaju obnovljenu posvećenost - kako regionalnih lidera, tako i EU.
On je istakao je hitnu potrebu za demokratskim reformama, unaprjeđenjem regionalne saradnje i jasnom posvećenošću EU stabilnosti u regionu.
- Naša uloga je da podstičemo dijalog, pružamo stručnost i zagovaramo politike koje osiguravaju trajnu stabilnost na Balkanu - naveo je on.

1250x600

Crnogorski političari znaju da mogu da se izvuku jer je kriterijum nizak, treba razmisliti što će biti ako nespremni uđemo u EU

olaganjem cvijeća i paljenjem svijeća u Srbiji je 12. marta obilježena je 22. godišnjica od ubistva premijera Zorana Đinđića.
Đinđiću su poštu u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu odali građani, Đinđićevi nekadašnji saradnici i članovi Demokratske stranke (DS), čiji je Đinđić bio jedan od osnivača.
Ma mjestu gdje je prije 22 godine ubijen Zoran Đinđić, kod ulaza u zgradu Vlade, vijenac su danas položili premijer u ostavci Miloš Vučević i grupa ministara.
Na traci u bojama srpske zastave na vijencu, ispisano je "dr Zoran Đinđić Vlada Republike Srbije".
Kraj ulaza, gdje je položen vijenac, od ranije je tabla sa porukom Đinđića, izrečena kratko vrijeme prije zločina:
"Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona i reformi tako što će mene ukloniti onda se grdno vara."
Ubistvo Zorana Đinđića zaustavilo je reforme u Srbiji kako bi bili zaštićeni najgori kriminalci i sakrivena sva njihova nepočinstva, ali njegova zaostavština danas blista na ulicama Srbije i pokazuje da ova zemlja želi vladavinu prava, ocijenio je Pokret slobodnih građana (PSG).
U pisanoj izjavi povodom 22. godišnjice ubistva Zorana Đinđića, potpredsjednik PSG Aris Movsesijan upozorio je da vlast "dovodi ispred Predsjedništva ljude iz rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO), iste one čiji su pripadnici presudili premijeru 12. marta 2003. godine".
Počast Đinđiću odali su i predstavnici Stranke slobode i pravde.
- Njegovim ubistvom nije ugašen samo jedan život, već je usporen napredak cijele zemlje. I danas, 22. godine kasnije, Srbija se i dalje suočava s istim pitanjima za koja je Đinđić imao jasne odgovore: vladavina prava, borba protiv kriminala i korupcije, ekonomske reforme i demokratizacija društva - &nbsp;navedeno je u saopštenju.
Đinđić je danas, na godišnjicu ubistva, dobio mural na zgradi u niškom bulevaru koji nosi njegovo ime.
Mural je oslikao student niškog Fakulteta umetnosti Đorđe Marković, a osim slike i imena i prezimena na muralu je ispisana i Đinđićeva poruka: "Gledajte u budućnost, tamo ćemo se sresti vi i ja".
Neformalna grupa studenata niškog Univerziteta u blokadi tačno u podne organizovala je ispred murala komemorativni skup u u znak sjećanja na nekadašnjeg premijera, a u 12.25 okupljeni su mu odali poštu minutom ćutanja.
Studentkinja Pravnog fakulteta Lana Kocić izjavila je da Zoran Đinđić jeste otišao, ali da njegovi ideali nisu nestali.
- Pandan njegovog delovanja, ne samo političkog, nego sveukupnog, bila je samo jedna riječ – pravda, kao što je pandan svih studentskih zahtjeva pravda. Zato smo danas ovde da podsjetimo na tu beskompromisnu borbu za bolju Srbiju - istakla je Kocić.
Predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. marta 2003. godine.
Vlada je nekoliko sati poslije ubistva proglasila vanredno stanje u Srbiji, a kao izvršioci odmah su osumnjičeni pripadnici zemunskog kriminalnog klana i dio pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila 2003. godine, policija je u akciji "Sablja" uhapsila više od 11.000 osoba, među kojima i političare, visoke vojne oficire i nosioce pravosudnih funkcija.
U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u organizovanju ubistva, a suđenje je počelo 22. decembra iste godine u Okružnom sudu u Beogradu.
Sud je 23. maja 2007. godine proglasio krivim optužene koji su osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.
Na po 40 godina zatvora osuđeni su bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva.
Politička pozadina ubistva Đinđića nikada nije otkrivena.
Zoran Đinđić rođen je 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine. Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsednika Izvršnog odbora, a u januaru 1994. za predsjednika stranke.
Od februara do septembra 1997. godine bio je na poziciji gradonačelnika Beograda, kao kandidat koalicije "Zajedno". Poslije pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na parlamentarnim izborima decembra 2000. godine, izabran je za predsjednika Vlade januara 2001. godine.

Na 22. godišnjicu ubistva odata počast premijeru Zoranu Đinđiću

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izrazio je danas zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini pošto je tužilaštvo te države tražilo hapšenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
- Mi smo i te kako zabrinuti zbog ovih skorašnjih zbivanja u BiH. Pozicija Hrvatske je da poštuje i respektuje susjednu zemlju - rekao je Plenković novinarima u Požegi.
Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je rekao da se nada da neće do eskalacije ili napetosti u odnosima, već do smirivanja, prenijela je Hrvatska radiotelevizija.
On je istakao da Hrvatska želi da se poštuje Dejtonski sporazum, ali i odluke svih tijela u BiH.
Premijer Hrvatske je pozvao BiH da se vrati na put reformi i članstva u Evropskoj uniji.
- Želimo da vidimo smirivanje situacije koja je danas u retoričkom smislu digla tonove kakve nijesmo vidjeli dosta vremena i s obzorom na globalne okolnosti, smatramo da te tonove treba spustiti - naglasio je Plenković.
Na pitanje treba li EU da uvede sankcijama zbog Dodika, Plenković je odgovorio da EU prati situaciju, kao i da će Hrvatska i njeni partneri nastojati da djeluju pomirujuće.

Plenković: Zabrinuti smo zbog skorašnjih zbivanja u Bosni i Hercegovini

Nakon što su zauzeli ključne pozicije u bezbjednosnom sektoru, funkcioneri Demokrata Aleksa Bečić, Danilo Šaranović, Boris Bogdanović, skupa sa čelnikom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem, osmislili su početkom 2024. godine plan postavljanja svojih ljudi na ključne pozicije u policiji. &nbsp;
 
Prvo je polovinom prošle godine kroz akciju kodnog imena ,,Značka” Šćepanović stvorio šemu da policajci tajno špijaju svoje kolege, kako bi se našao razlog za smjene politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;
Potom su Demokrate uspjele da isposluju, septembra 2024. godine, da u parlamentu budu usvojene izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima. Tako su, sve pod izgovorom da hoće da nadomjeste nedostatak 1.500 policijskih službenika, Šaranoviću i Šćepanoviću širom otvorena vrata - i za partijsko zapošljavanje ali i za vanredna unapređenja svojih miljenika. &nbsp;
,,POSEBAN POSTUPAK”
Voljom parlamamentarne većine uveden je takozvani ,,poseban posupak zapošljavanja”. &nbsp;&nbsp;
&nbsp;Sve je jasno nakon čitanja člana 133a izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;
-Radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika Ministarstvo može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija, sa aspekta fiskalnog uticaja na budžet države, i saglasnosti Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvršilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo – precizno su definisana nova, ,,vanredna” ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova. &nbsp;
NVO REAGOVANJA
Uzaludni su bili javni protesti septembra prošle godine pet uglednih nevladinih organizacija: Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za ženska prava (CŽP) i Juventasa. &nbsp;
Pobrojane nevladine organizacije su konstovale ,,da su izmjene Zakona suprotne GRECO preporukama za borbu protiv korupcije”. Uzaludne su bile i konstatacije eksperata da se na ovaj način uvodi ,,politička kontola nad procesom zapošljavanja u policiji”. &nbsp;
Šaranović i Šćepanović su brzinski obavili kadrovske čistke i ubacili svoje ljude u policijskoj ispostavi u Rožajama. Istovremeno, krenuli su i u kadrovsko čišćenje centara bezbjednosti Berane i Bijelo Polje, a potom i u postavljanje svojih ljudi. &nbsp;
BABOVIĆI U BERANAMA &nbsp;
Jedan od njih je i Željko Babović, inače aktivista Demokrata. Njega je Šćepanović u januaru ove godine postavio za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane. To je Baboviću to bilo drugo unapređenje za sedam mjeseci, a sve bez polaganja ispita neophodnog za napredovanje u službi. &nbsp;
Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Željko Babović je upravo danas dao iskaz u Specijalnom državnom tužilaštvu u postupku protiv svog bliskog saradnika Dušana Stefanovića. &nbsp;
Bivši Babovićev zamjenik se tereti za članstvo u organizovanoj kriminalnoj grupi i saizvršilaštvo u više teških krivičnih djela. Prema saznanjima naše redakcije, danas je Babović negirao da postoji bilo kakva konekcija između njega i Stefanovića u kriminalnim poslovima. &nbsp;
Inspektor kriminalističke policije u Beranama, Dušan Stefanović, uhapšen je 4. februara po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Uz njega su uhapšena još dvojica, prema policijskim sumnjama, članova kriminalne grupe. &nbsp;
&nbsp;Stefanoviću se na teret stavlja više teških krivičnih djela. Osim članstva u kriminalnoj grupi, ovaj policajac se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i odavanje službene tajne. &nbsp;
-Željko Babović, kao šef opšteg kriminaliteta, bio prvi pretpostavljeni danas osumnjičenom policajcu. Isti izvori ukazuju da su Babović i Stefanović bili i privatno bliski i da je Stefanović radio po nalozima Babovića – ističu izvori Portala ETV iz beranske policije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
U januaru ove godine prvi čovjek Uprave policije Šćepanović još jednog je Babovića postavio na rukovodeći položaj u policiji. Marjan Babović, šef kriminalistike u beranskoj policiji imenovan je u januaru, u paketu sa ostalim imenovanjima u regionalnom centru ,,Sjever”. Prema informacijama naše redakcije, Babović je završio fakultet u Brčkom, a da granicu sa Bosnom i Hercegvinom skoro i nije prelazio tokom navodnog studiranja. &nbsp;
Njegov brat, Gojko Babović, funkcioner Ministarstva poljoprivrede uhapšen je novembra 2023. godine u akciji ,,Blinker” i osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp;
POSTAVLJENJA U BIEJLOM POLJU
Sporna su Šaranovićeva i Šćepanovićeva postavljenja policijskih starješina i u Bijelom Polju. &nbsp;
U tom gradu je za zamjenika komandira policije postavljen Miomir Šekularac, koji je bio i krivično gonjen. Šekularac je svojevremeno bio suspendovan na period od dvije godine zbog zloupotrebe imovine policije, odnosno krađe goriva za svoje privatno vozilo, na račun MUPa. &nbsp;
-Bivši inspektor u Odsjeku za narkotike Miomir Šekularac bio je optužen upravo od svog kolege, drugog inspektora, da je bio u tzv. dilu sa narko dilerima te da im je dojavljivao pozicije policijskih patrola i drugih policijskih službenika kako bi im pomagao da transport droge prođe bez zapljena. Prijava nadređenim u bjelopoljskoj policiji, prošla je hapšenjem određenog broja „dilera“ a Šekularac je sklonjen iz odjeljenja za droge. Protiv Šekularca se pred Osnovnim sudom u Bijelom Polju vodio i postupak za pokušaj silovanja i zlostavljanja – izviejstio je bjelopoljski portal Kodex.&nbsp;
Osim Miomira Šekularca, sporno je i postavljenje Milorada Smolovića, pomoćnika načelnika za logistiku regionalnog centra ,,Sjever”. Prema informacijama naše redakcije, Smolović je je svojevremeno, 2014. godine, procesuiran zbog falsifikovanja prekovremenih sati. &nbsp;
Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je čovjek za jednu godinu radio 366 dana! I i to 24 sata dnevno! &nbsp;
I Srđan Šćekić, novopostavljeni komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, ima problematičnu prošlost. Zbog neurednog života i, kako svjedoče njegove kolege, sklonosti kafanskom životu smijenjen je sa mjesta starješine. Jedno vrijeme nije radio da bi ga sada Šćepanović postavio na važnu poziciju. &nbsp;
Da li će Šćekić uspjeti da se autoritetom nametne – u to sumnjaju izvori Televizije E iz beranske policije. &nbsp;
STRATEGIJA RASPADA &nbsp;
Svi ovi podaci iz istraživanja Portala ETV i Televizije E, pokazuju razorne posljedice partijskog upravljanja Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije. &nbsp;
Kroz operativnu akciju ,,Značka” obavljena je, ne samo zastrašujuća čistka nepodobnih, već je i počinjena kriminalizacija mnogih profesionalaca kojima je privrženost državi Crnoj Gori bio jedini grijeh. &nbsp;
Istovremeno, ogromna većina novopostavljenih policijskih starješina -ispostavlja se - sumnjivih je biografija. Ministar Šaranović i čelnik policije Šćepanović su ih nezakonito, isključivo po stranačkoj pripadnosti ili lojalnosti imenovali za rukovodioce. Očito računajući da će - postavljanjem ljudi sa mrljama u profesionalnom radu - dobiti zauzvrat poslušne podređene činovnike. Umjesto toga, pokazuje se da partijska ekipa ne zna da obavlja policijski posao. &nbsp;
Pitanje je, samo, da li iko u parlaemntarnoj većini, želi da vidi razaranje crnogorskog bezbjednosnog sektora. Ili je, možda, za Spajića, Ibrahimović a i ostale iz vrha vlasti uništenje crnogorske policije sasvim normalan proces? &nbsp;
 
 
&nbsp;
 
 
&nbsp;

Pravljenje partijske vojske - uvod u raspad crnogorske policije

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. 
 
Intenzivnije padavine očekuju se ujutru, a tokom dana periodi suvog vremena, naročito u sjevernim predjelima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, južni i jugoistočni. 
 
Jutarnja temperatura od pet do 15, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno kiša

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Kada su, krajem oktobra 2023. godine, Demokrate Alekse Bečića preuzele kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, osmišljen je plan čistki politički nepodobnih i postavljanja svojih stranačkih ljudi u policiji. &nbsp; Akcija je ubrzana nakon što je ministar unutrašnjih psolova Danilo Šaranović postavio za čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji se u narednim mjesecima potrudio da ispunjava kadrovske želje Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PO DIKTATU DEMOKRATA ,,Smjene su naš interes. Dobićete uskoro spisak onih koji treba da odu“. Tako je, kažu sagovornici Portala ETV, jula prošle godine potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, u užem krugu najavio čistke politički nepodobnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; Istovremeno i akciju postavjanja na važne policijske pozicije stranačkih favorita vlasti, uglavnom simpatizera Demokratske Crne Gore koja nadzire kompletan sektor bezbjednosti Crne Gore. &nbsp; Nekako u isto vrijeme novoimenovani vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović poslao svim svim organizacionim jedinicama telegram kodnog imena - ,,Značka“. To je bila nayiv akcije u kojoj je osmišljeno da rukovodioci pojedinih sektora policije od podređenih službenika traže informacije protiv nepoželjnih, nepodobnih kolega. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića"> <figcaption>ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Narodski rečeno - da prošpijaju kolege koje bi nova vast trebalo da izbaci iz policijske službe. &nbsp; Počelo se od sjevera Crne Gore, odnosno od smjena i promjena u regionalnom policijskom centru ,,Sjever”. &nbsp; - Dolaskom Demokrata i ministra Danila Šaranovića na čelo MUP-a u oktobru 2023. godine planirali su pozicioniranje svojih kadrova u Regionalnom centru Sjever a koji u tom momentu nisu ispunjavali uslove za rukovodeća mjesta jer su imali niže činove – ističe sagovornik Portala ETV I Televizije E iz crnogorske policije. &nbsp; NAREĐENJE ZA ŠPIJUNIRANJE KOLEGA &nbsp; Ovaj iskusni policajac svjedoči da je v.d. direktora Uprave policije Šćepanović, u saradnji sa ministrom Šaranovićem, potpredsjendikom Vlade Bečićem, napravio konkretan plan kako da se otarase nepoželjnih rukovodećih kadrova u policiji. &nbsp; -U decembru 2023. godine, preko tadašnjeg načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” u Bijelom Polju, Dušana Bakovića, poslat je ANB-u zahtjev za bezbjednosne provjere, a operativci ANB-a su te naručene provjere odradili polovinom 2024. godine. Bakovića su mediji prozivali da ima sumnjivu diplomu sa Kosova, zato je jednokratno i poslužio Šćepanoviću i Šaranoviću - ističe izvor Portala ETV iz Ministarstva unutra[njih poslova. &nbsp; Uplašen za svoj status Baković je poslao provjere za rukovodioce sa Sjevera, kako je to sam navodio - ,,po naređenju sa vrha“. &nbsp; ,,ČIŠĆENJE SJEVERA” U maju 2024. godine ipak smenjuju Dušana Bakovića i na čelo Regionalnog centra ,,Sjever“ dovode Harisa Đurđevića koji dalje sprovodi plan Demokrata. &nbsp; Kako je bio napadan od čelnika Nove srpske demokratije, prevashodno zbog nesposobnosti u rukovođenju akcijom hvatanja Alije Balijagića, policajac Đurđević je shvatio da mora biti do kraja lojalan Šaranoviću i Šćepanoviću. Tako se kombinacijom usluga i ucjena stvarala atmosfera za čistke u regionalnom centru ,,Sjever”. &nbsp;&nbsp; U drugoj polovini prošle godine posebna komisija, kojom su faktički rukovodili Lazar Šćepanović i Dragan Vujović, načelnik unutrašnje kontrole koji nedavno smijenjen, konstatovala je negativne bezbjednosne provjere za čak 21 službenika policije. &nbsp; Istovremeno, za provjere i kompromitaciju službenika u regionalnom centru ,,Sjever“ zadužuje se kadar iz Berana - Željko Babović i Marjan Babović. &nbsp; SUMNJE U NOVI KADAR Januara ove godine vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović &nbsp;slavodobitno je saopštio da je počeo sa kadrovskim promjenama. Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje rasporedio je Vladimira Delevića, nekadašnjeg šefa opšteg kriminaliteta. Prema izvorima iz policije, čelnik Uprave policije je znao da će Delević morati da ga sluša prije svega zbog kompromitujućih podataka iz biografije. &nbsp; -Delević je još 2017. godine postavljao na ličnom profilu objave ,,Crna Gora – Srpska Sparta“, a kasnije je, nakon promjena avgusta 2020. godine, od simpatizera DPS-a postao naprasni podržavalac SNP-a. Kasnije je ,,preletio” u naručje Demokratama Alekse Bečića – ističu izvori naše redakcije. &nbsp;&nbsp; U danu kada je postavio Delevića na mjesto načelnika u Rožajama, Šćepanović je imenovao i Senada Mujevića za šefa kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti Rožaje. &nbsp; Prema dobro obaviještenim izvorima Portala ETV i Televizije E, Mujević je - Šćepanovićev školski drug. Svojevremeno su ga iz unutrašnje kontrole sumnjičili da je činio neke neprofesionalne usluge pojedinim bezbjednosno interesantnim licima kada su izlazili iz države preko graničnog prelaza Kula. Sumnje su ostale na tome jer nije bilo dokaza, baš kao što nije ispitivano porijeklo diplome koju je priložio. &nbsp; Pod optužbama da je odavao tajne podataka bio je i Elvis Kurpejović, u januaru postavljeni komandir rožajske policije. I u ovom slučaju sve je ostalo na – nedokazanim optužbama. &nbsp; SLABLJENJE POLICIJSKE MOĆI &nbsp; Tako su Demokrate za nekoliko mjeseci u Rožajama uklonili sve one kojima nijesu mogli da vjeruju, a postavili svoju mrežu lojalnog kadra. &nbsp; Rožaje je bio samo ogledni primjer: nakon toga je operacija ,,Značka”, odnosno čišćenje nepodobnih, fokusirana na Berane i Bijelo Polje. I tamo se koristio isti mehanizam čistki nepodobnih i postavljenja lojalnih. &nbsp; A koliko je partijsko kadrovanje policijom oslabilo njenu moć - pokazale su i neuspješne akcije hvatanja ubice Alije Balijagića ili nesposobnost zaustavljanja masovnog ubice Aca Martinovića 1. januara na Cetinju. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Političke čistke i partijska postavljenja u policiji: ,,Slučaj Rožaje”

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.