Službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje podnijeli su krivičnu prijavu protiv tri osobe zbog falsifikovanja isprava sa ciljem pribavljanja odobrenja za nabavku oružja, kazali su iz Uprave policije.
E. M. (61) i njegov sin E. M. (23), kako je precizirano u saopštenju, predali su Filijali za građanska stanja i lične isprave u Rožajama zahtjeve za izdavanje odobrenja za nabavku lovačkog vatrenog oružja uz koje su kao dokaz o ispunjenosti uslova predali uvjerenja o položenim lovačkim ispitima i uvjerenja o zdravstvenom stanju u čiju su vjerodostojnost službenici Filijale posumnjali.
- Nakon sprovedene kriminalističke obrade, ustanovljeno je da su oni od Dž. K. (59) iz Rožaja nezakonito pribavili falsifikovana uvjerenja o položenom lovačkom ispitu i zdravstvenom stanju - ističu iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, po čijem su nalogu policijski službenici protiv E. M, E. M. i Dž. K. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Krivična prijava protiv Rožajaca zbog falsifikovanja lovačkih ispita i zdravstvenih uvjerenja

Oduzimanje imovine stečene kriminalom biće u fokusu rada Državnog tužilaštva ove godine, kazao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković i istakao da je svim tuzilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga, u cilju djelotvornog i jednoobraznog postupanja.
Marković je to rekao na otvaranju regionalne konferencije „Oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelima – primjena nacionalnih i međunarodnih standarda i sudske prakse“.
On je naveo da je izlišno naglašavati koji je značaj oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u borbi protiv kriminala i u kojoj mjeri to treba da angažuje institucije.
Marković je objasnio da oduzimanje imovinske koristi ima dvije dimenzije, nacionalnu i međunarodnu, koje su međusobno isprepletane i povezane.
Kako je naveo, potreban je funkcionalan i efikasan normativni okvir, ljudski resursi i kapaciteti, kao i zajednički interes naspram partikularnih.
- Koliko budemo dobri na nacionalnom nivou i spremni da zajednički radimo na identifikaciji i oduzimanju imovinske koristi, koliko pravovremeno budemo razmjenjivali informacije kroz uspostavljene mehanizme i procedure komunikacije, možemo očekivati rezultate na ovom polju - rekao je Marković.
On je istakao da se značajan dio nelegalno stečene imovine nalazi na teritoriji drugih država, sa namjerom da se njeno porijeklo sakrije i onemogući državnim organima da ih identifikuje.
&nbsp;- Ovo je godina u kojoj će u fokusu rada Državnog tužilaštva Crne Gore upravo biti oduzimanje imovinske koristi i očekivanja su da, osim Specijalnog, viša i osnovna državna tužilaštva daju značajne rezultate na tom polju - kazao je Marković.
On je saopštio da je, u cilju djelotvornog i jednoobraznog postupanja, svim državnim tužilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga.
Marković je naglasio da je uputstvo dio niza aktivnosti koje su usmjerene na proaktivniji pristup Državnog tužilaštva u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima.
- Uputstvom se tužioci obavezuju da u cilju sveobuhvatnog utvrđivanja stvarnog porijekla, vrijednosti i strukture imovine, prihoda i troškova života okrivljenog, tokom finansijske istrage prikupe podatke i dokaze koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost imovine okrivljenog, pravnog prethodnika, sljedbenika, člana porodice ili trećeg lica - objasnio je Marković.
Kako je rekao, svjesni su da finansijske istrage, naročito one složene i transnacionalne, zahtijevaju visoko specijalizovanu ekspertizu.
Zato, prema riječima Markovića, smatraju da je ključna investicija u ljudske resurse koji će moći da odgovore na izazove takvih istraga.
On je naveo da je u direktnoj komunikaciji sa rukovodiocima ukazano da je neophodno da se aktima o organizaciji i sistematizaciji prepoznaju radna mjesta ekperata finansijske struke, što je već od ranije urađeno u Specijalnom državnom tužilaštvu, a skorije i od viših tužilaštava u Podgorici i Bijelom Polju.
Marković je istakao da rade na specijalizaciji, stručnoj i organizacionoj.
- Planirane su izmjene Zakona o specijalnom tužilaštvu, kroz koje želimo da iniciramo i stvaranje uslova za specijalizaciju u organizacioinom smislu – odjeljenja za finansijske istrage, pranja novca i finansiranje terorizma u SDT-u -- &nbsp;rekao je Marković.
On je ocijenio da je nužno unapređenje zakonodavnog okvira kojim će se postupak oduzimanja imovinske koristi dalje uskladiti sa EU akijem, ali i omogućiti efikasnije procedure za trajno oduzimanje te imovine.
Marković je naglasio da sada tih efikasnih procedura nema, usljed nedovoljne efikasnosti krivičnog pravosuđa, odnosno uslova pravosnažnosti krivičnog postupka.
- Posebno je značajno stvoriti i normativne pretpostavke za diobu oduzete imovinske koristi, ali i kvalitetnije urediti upravljanje oduzetom imovinom, njenu ponovnu upotrebu u socijalne svrhe i za jačanje kapaciteta državnih organa za brobu protiv najtežih oblika kriminaliteta - kazao je Marković.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Don Meken rekla je da se oduzimanjem imovine stečene kriminalom uništava sistem kriminalnih grupa.
Oduzimanje imovine je način da spriječimo buduće kriminalne aktivnosti“, istakla je Meken.
Kako je rekla, Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je pokazalo da je praćenje novca ključno u borbi protiv organizovanog kriminala.
- Kriminal ne staje na grinici, pa ni borba protiv kriminala ne smije biti ograničena, zato te napore podržavamo regionalno - navela je Meken.
Ona je istakla da policija, tužilaštvo i sudovi moraju bliskije sarađivati.
- Ako države Zapadnog Balkana rade zajedno kriminalne grupe će imati manje prostora za utaju novca i da izbjegnu pravdu - naglasila je Meken.
Ona je poručila da UK nudi svoja iskustva.
Meken je rekla da u UK postoje zakoni koji regulišu i kako se nelegalno stečena imovina može oduzeti.
- Imamo Zakon o porijeklu imovine i uređen sistem, da se sumnjiva imovina može zamrznuti da bi se spriječilo njeno skrivanje ili prebacivanje u druge države - dodala je Meken.
Kako je navela, Crna Gora već radi na tim pitanjima, ali može dodatno poboljšati sistem, kako bi oduzimanje imovine bilo još brže i efikasnije.
Meken je naglasila da je važno da građani vide korist od oduzete imovine.
- U Britaniji se dio tog novca koristi za obrazovanje, borbu protiv droge i pomoć žrtvama kriminal - navela je Meken.
Direktorica Programa za Zapadni Balkan u AIRE centru, Biljana Brajtvajt, istakla je da je veliki razoran efekat korupcije i organizovanog kriminala na društvenu koheziju i povjerenje građana u sistem.
Kako je rekla, posao koji rade tužioci daje sistemima šansu da se to povjerenje povrati.
- Zato je vrlo važno razgovarati o svim koracima, od toga koliko je danas kompleksno voditi finansijske istrage, jer se kriminal služi vrlo kompleksnim sredstvima, naši sistemi nemaju dovoljno resursa i kapacitete - rekla je Brajtvajt.
Ona je navela da će danas na konferenciji razgovarati o tome dokle se stiglo i šta treba uraditi u zakonodavnom smislu i u praksi.
- Razgovaraćemo i o oduzimanju i dijeljenju imovine, to je od suštnskog značaja - da građani vide da se kriminal ne isplati, da im je jasno kako se taj novac vraća u sistem - istakla je Brajtvajt.
Kako je rekla, to su stvari bez kojih se ne može očekivati povjerenje građana.
- Te stvari su usko povezano, ako građanin osjeća da ga sistem vara onda će on tražiti način da vara sistem i mi smo sad u tom začaranom krugu iz koga kao društvo moramo izaći, zarad neke prosperitetnije budućnosti - navela je Brajtvajt.
Ona je naglasila da saradnja među pravosudnim institucijama od ključnog značaja, jer saradnja među kriminalnim grupama sjajno funcioniše.
- Sinoć sam razgovarala sa tužiocem iz Slovačke o saradnji krininalnih grupa iz latinske Amerike i regiona i trebaju nam stručnjaci kao što je on da nam pomognu da pravosudne institucije među regionima sarađuju bar podjednako efikasno da bismo se izborili sa ovakvim izazovima i problemima - zaključila je Brajtvajt.

Marković izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga

Dokument iz februara, koji je napisao moskovskThink tank blisko povezan sa ruskom Saveznom sigurnosnom službom (FSB), ukazuje na čvrstu pregovaračku poziciju o sukobu u Ukrajini, iznoseći iznosi maksimalističke zahtjeve Rusije za bilo koje rješenje i odbacuje razne prijedloge za mirno rješenje.
Dokument predlaže da Rusija oslabi pregovaračku poziciju SAD pogoršavajući tenzije između administracije Donalda Trampa i drugih zemalja. Ističe rusku namjeru da nastavi napore na razbijanju ukrajinske države.
Dokument takođe odbacuje preliminarni plan predsjednika Donalda Trampa za mirovni sporazum u roku od 100 dana, nazivajući ga "nemogućim za realizaciju". Tvdi da "mirno rješenje ukrajinske krize ne može doći prije 2026. godine".
<h3>Teritorijalni zahtjevi Rusije</h3>
Dokument zahtijeva formalno priznanje ruske suverenosti nad ukrajinskim teritorijama koje je Rusija zauzela. Takođe se predlaže stvaranje tampon zone u sjeveroistočnoj Ukrajini, u blizini ruskih regija Briansk i Belgorod, te demilitarizovane zone u južnoj Ukrajini, naročito u regiji Odese, koja se nalazi u blizini Krima – teritorije koju je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine.
Pored toga, ističe se "potpuno razbijanje" trenutne ukrajinske vlade, koju Rusija smatra nužnom za postizanje trajnog mira.
<h3>Odbacivanje prijedloga o mirovnim snagama</h3>
Dokument čvrsto odbacuje bilo koji plan slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, kao što su oni koje su predložili u Evropi. Smatra da bi takve mirovne snage bile "pod ozbiljnim uticajem Zapada", što ih čini neprihvatljivim za Rusiju.
<h3>Strategija Moskve za jačanje svoje pozicije</h3>
Dokument takođe iznosi načine na koje Rusija može poboljšati svoju pregovaračku poziciju, uključujući pogoršavanje tenzija između Sjedinjenih Država, Kine i Evropske unije. Predlaže da Rusija ponudi SAD pristup mineralnim resursima u teritorijama koje je Rusija okupirala u Ukrajini, poput Donbasa, za koji tvrdi da sadrži rijetke zemlje. Ovo se poklapa sa izjavom predsjednika Rusije Vladimira Putina 24. februara, kada je sugerisao da američke kompanije mogu razvijati ruske mineralne resurse u okupiranim regijama.
<h3>Diplomatski prijedlozi</h3>
Dokument zagovara da Rusija fokusira svoje napore na normalizaciju odnosa sa Vašingtonom. To uključuje vraćanje punih diplomatskih kadrova u ambasadama i imenovanje Aleksandra Darčijeva za ruskog ambasadora u SAD. Ove ideje su javno iznesene nakon pregovora između ruskih i američkih zvaničnika u Istanbulu 27. februara.
Takođe, dokument predlaže dogovor između Rusije i SAD da ne postavljaju balističke rakete srednjeg dometa u Bjelorusiji ili da ne postavljaju nove raketne sisteme u Evropi. Predlaže da Rusija obustavi isporuku oružja zemljama koje se smatraju "neprijateljskim" prema SAD, u zamjenu za obustavu američkih isporuka oružja Ukrajini.
<h3>Odbacivanje ranih prijedloga za mir</h3>
Dokument odbacuje rane prijedloge za mir, uključujući jedan od specijalnog izaslanika Trampa za Ukrajinu, general-potpukovnika Kita Keloga, koji bi zahtijevao da Ukrajina ustupi teritorije koje je Rusija zauzela i da se saglasi da ih ne pokušava vratiti. Rusija smatra da takav sporazum nije dovoljan.
Dokument upozorava da bi, ukoliko ne dođe do zvaničnog priznanja ruske suverenosti nad ovim teritorijama, "naoružani sukob mogao da se ponovo nastavi", naročito nakon mogućih promjena u američkoj administraciji.
<h3>Nema interesa za političke ustupke</h3>
Dokument odbacuje bilo kakve potencijalne političke ustupke od strane Ukrajine, kao što su odbijanje članstva u NATO-u ili održavanje izbora na kojima bi mogle učestvovati proruske stranke.
U njemu se tvrdi da ovi koraci nijesu dovoljno obimni i insistira se da "trenutni režim u Kijevu ne može biti promjenjen iznutra" i da mora biti potpuno srušen.
<h3>Nema interesa za ukidanje sankcija</h3>
Pokušaji da se Rusija privuče ka mirovnom sporazumu kroz djelimično ukidanje sankcija takođe su odbijeni u dokumentu.
Navodi se da je značaj sankcija "jasno preuveličan" i da one ne nude značajne podsticaje za Rusiju.
<h3>Izazovi u postizanju mirovnog sporazuma</h3>
Uprkos ovim tvrdim zahtjevima, dokument ističe i tekuće izazove za Trampa u pregovorima sa Rusijom o mirovnom sporazumu. Iako je Ukrajina podržala američki predlog za 30-dnevnu primirje, Moskva nije pokazala spremnost da prihvati čak ni privremeni prekid sukoba. Analitičari upozoravaju da Rusija još ima više načina da odugovlači pregovore i da dugoročni mirovni sporazum ostaje nedostižan.
Tomas Grejm, nekadašnji viši direktor za Rusiju u Savjetu za nacionalnu bezbjednost SAD, rekao je: "Rusija nije zainteresovana za brzo rješavanje ukrajinske krize". On je naglasio da Rusija sukob vidi kao duboko povezan sa unutrašnjom politikom Ukrajine i evropskom bezbjednosnom arhitekturom, posebno u vezi sa NATO-om. Grejm je dodao da jednostavno primirje, koje ne rješava ova pitanja, nije od interesa za Moskvu.
<h3>Stav Kremlja i međunarodne reakcije</h3>
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov negirao je bilo kakvo znanje o dokumentu, nazivajući preporuke "ekstremno kontradiktornim". On je tvrdio da Rusija radi na "razumljivijim opcijama". Međutim, ruski akademik sa bliskim vezama sa diplomatama sugerisao je da predlozi odražavaju širi konsenzus u Moskvi, iako nije jasno koliki uticaj ovakvi dokumenti imaju na donošenje odluka u Kremlju.
Boris Bondarev, bivši ruski diplomata, primijetio je da Rusija pokušava da se pozicionira kao otvorena za pregovore, nastojeći da se prikaže kao "pravi prijatelj" Trampa. Međutim, on je sugerisao da bi Putin vjerovatno želio da produži pregovore dok izdvaja značajne ustupke.
Dmitri Alperovitč, predsjednik Silverado Policy Acceleratora, upozorio je da bi Putinu moglo biti izazovno da odbaci predlog za primirje bez ugrožavanja potencijalne ponovne usklađenosti Rusije sa Vašingtonom. On je naglasio da se ulogu ne odnosi samo na Ukrajinu, već i na diplomatsku normalizaciju i budućnost odnosa između SAD i Rusije.

Rusija traži priznanje suvereniteta nad ukrajinskim teritorijama i odgađa mir do 2026.

U okviru obilježavanja 60 godina rada, KIC „Budo Tomović” organizuje izložbu „Muzika klasika u KIC-u” od 14. do 31. marta u holu ustanove, &nbsp;saopšteno je iz KIC-a.
Izložbu će činiti kolažni panoi velikog formata sa različitim sadržajima: fotografijama, izvodima iz štampe, posterima i programskim flajerima, iz doba Doma omladine do danas. Pored odabranih fotografija iz KIC-ove arhive, biće izložene i neke od fotografija nastale kroz objektiv istaknutog dokumentariste Momira Matovića.
Ova izložba je, kako su kazali, svojevrsno podsjećanje na šest decenija kontinuiranog rada ustanove na afirmaciji i promociji klasične muzike.&nbsp;
- Na sceni Doma omladine, danas KIC-a, stasavali su izuzetni muzički talenti iz naše zemlje, ali su muzičkim programima znatno doprinosili i ugledni umjetnici iz cijelog svijeta - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Dodaju i da su ponosni što je ustanova, bila i ostala, mjesto okupljanja najtalentovanih muzičara, koji danas nastupaju u svjetskim salama istovremeno podstičući, svojim angažmanom, stvaranje umjetničkih programa u našoj ustanovi.&nbsp;
- Svojim djelovanjem KIC je pružio veliki doprinos klasičnoj muzici najprije kroz organizaciju niza koncerata, kako učenika muzičkih škola i studenata Muzičke akademije, tako i njihovih profesora iz zemlje i inostranstva, a danas je prepoznat po novim idejama i koncertnim ciklusima kao što su: „Kamerna muzika“, „Mladi talenti“, „Kompozitorke iz sjenke“, Festivala savremene klavirske muzike „Forte piano“, ali i projekta „Ljetnji kamp za kamernu muziku“ koji je ušao u drugu deceniju svog postojanja, tj. u pripremu četrnaestog izdanja - ističu u saopštenju.&nbsp;
U okviru izložbe biće prezentovan širok prikaz višedecenijskog razdoblja naše ustanove. Publika će biti u prilici da se podsjeti na koncerte značajnih umjetnika kao što su violinisti Tripo Simonuti, Jovan Kolundžija, pijanisti Dušan Trbojević, Konstantin Bogino, Aleksandar Serdar, gitaristi Goran Krivokapić, Miloš Karadaglić, kao i renomirani ansambli iz inostranstva - Gudački kvartet Borodin, kamerni orkestar Lenjingrada, Simfonijski orkestar Kaira i drugi.
Kreiranju programa klasične muzike tokom decenija doprinijeli su bivši urednici Žarko Mirković i Slobodan Jerkov, kao i aktuelna urednica Maja Popović.
Autor izložbe je Damir Murseljević, grafički dizajner u KIC-u „Budo Tomović”.

„Muzika klasika u KIC-u” od 14. do 31. marta u holu ustanove

Više od tri mjeseca nakon prošlogodišnje Velike nagrade Abu Dabija, nova sezona Formule 1 spremna je za početak i ima mnogo razloga za uzbuđenje, uoči prvog trkačkog vikenda u Melburnu koji počinje sjutra.
<h2>Pravi odgovori o brzini&nbsp;</h2>
Predsezonska testiranja su uvijek intrigantna, jer gledaoci imaju priliku da vide sve nove bolide na istoj stazi u istim danima, ali sa toliko nepoznanica u vezi sa tim kako timovi njima upravljaju zbog kojih može biti teško dobiti tačnu sliku konkurentnog poretka.
Ove godine to je bilo još teže zbog hladnog – i povremeno vlažnog – vremena u Bahreinu, što je stvorilo veoma neobične uslove koji ne predstavljaju realne temperature u kojima će se uglavnom voziti trke.
Bahrein je takođe staza sa veoma grubom podlogom i zahtijeva posebno stabilan zadnji kraj bolida, dok je staza Albert Park u Australiji mnogo nježnija prema gumama i postavlja drugačije zahtjeve pred bolide.
Prošle godine forma je varirala od staze do staze zahvaljujući tijesnoj borbi među četiri najbolja tima. Vrlo je moguće da će se to ponoviti i ove godine. Ali, ako pogledamo Bahrein, McLaren se izdvojio kao tim koji treba pobijediti, Ferrari je priznao da ima posla, Mercedes izgleda da je napravio korak naprijed, a Red Bull nije pokazao svoj puni potencijal na trkačkoj distanci.
Gdje će se svi oni naći kada rukavice padnu i bolidi pokažu svoju pravu, neograničenu brzinu, konačno ćemo saznati ovog vikenda.
<h2>Domaća nada za Pjastrija&nbsp;</h2>
Australijski vozači nijesu imali mnogo sreće na svojoj domaćoj trci tokom godina. Otkako je trka postala dio Svjetskog šampionata 1985. – tada u Adelaidu – nikada nijedan australijski vozač nije završio na pobjedničkom postolju.
Danijel Rikardo bio je najbliži prekidanju te serije 2014. godine i čak je stajao na postolju prije nego što je izgubio drugo mjesto na svom debiju za Red Bull zbog tehničkog prekršaja. Ali, da li se sreća domaćih favorita konačno mijenja?
Iako Rikardo više ne vozi, Australija i dalje ima dva vozača na gridu, sa Džekom Duanom sada u Alpini, ipak je McLarenov Oskar Pjastri taj koji nosi nade domaće publike.
Ako je McLaren zaista toliko konkurentan koliko se činilo tokom predsezonskih testiranja, onda Pjastri mora biti jedan od favorita za pobjedu i mogao bi se boriti sa svojim timskim kolegom Landom Norisom za tu čast. Ali čak i ako se konkurentski poredak promijeni u toplijim uslovima, McLaren bi svakako trebalo da bude u igri za postolje.
Možda je ovo godina kada domaći vozač konačno dobija trofej u Melburnu.
<h2>Luis Hamilton u Ferrariju&nbsp;</h2>
Jedan od najvećih transfera u čitavom sportskom svijetu najavljen je početkom 2024. godine, a Hamilton je konačno započeo rad u Maranelu u januaru ove godine. Bio je to svjež početak za sedmostrukog svjetskog šampiona, koji za sada uživa u životu sa svojim novim timom.
Vidjeti Hamiltona u crvenom do sada je bila jedna stvar, ali gledati ga kako se trka u crvenom biće sasvim druga.
Prelazak iz Mercedesa nakon 12 godina – i nevjerovatnog uspjeha – sa timom Tota Volfa je ogroman poduhvat, a Hamilton čini sve što može kako bi što brže dostigao vrhunsku formu, znajući da će 2025. vjerovatno biti izuzetno konkurentna sezona. Takođe ima jednog od najbržih vozača na gridu pored sebe, Šarla Leklera, pa ga čeka ozbiljan izazov.
Bez obzira na to koliko Ferrari bude konkurentan, Melburn će označiti početak nove ere za najuspješnijeg vozača u istoriji F1.
<h2>Nova lica u osam timova&nbsp;</h2>
Hamiltonov prelazak u Ferrari nije jedina promjena u vozačkoj postavi ove sezone, jer osam od 10 timova ima bar jednog novog vozača u svojim redovima.
Samo McLaren – sa Norisom i Pjastrijem – i Aston Martin – sa Fernandom Alonsom i Lansom Strolom – zadržali su iste vozačke postave, dok na drugom kraju spektra imamo i nekoliko debitanta.
Iako tehnički nije debitant, Liam Loson započeće svoju prvu punu sezonu u F1 u Red Bullu nakon što je impresionirao prošle godine vozeći za Racing Bulls, zamijenivši Serhija Pereza kao timskog kolegu Maksa Ferstapena.
Iako će Loson voziti za tim koji je završio ispred Mercedesa u šampionatu konstruktora, možda je najzvučniji debitant Kimi Antoneli, koji je zamijenio Hamiltona u Mercedesu, a ovaj 18-godišnji Italijan nastavlja nevjerovatan uspon kroz kategorije.
Antonelijev bivši timski kolega iz PREMA-e, Oliver Berman, takođe će voziti punu sezonu, pridruživši se Haasu uz Estebana Okona, dok su prva dva vozača iz prošlogodišnje Formule 2 – Gabrijel Bortoletto i Izak Hadžar – takođe na gridu, u timovima Zaubera i Racing Bullsa.
Duan dobija priliku u Alpinu i mogao bi imati konkurentan bolid za osvajanje bodova nakon jakog predsezonskog nastupa tima, ali bi takođe mogao imati konkurenciju od snažne postave u Williamsu, gdje se Karlos Sainc pridružio Aleksu Albonu tokom zime.
Izgled grida je znatno drugačiji u odnosu na prije 12 mjeseci, i vjerovatno ćemo vidjeti mnoštvo novih priča kako vozači budu debitovali u svojim novim timovima.
<h2>Nije samo početak F1 sezone&nbsp;</h2>
Govoreći o debitantima koji su prešli iz Formule 2, takođe ćemo dobiti priliku da vidimo novu generaciju koja se bori za mjesto na F1 gridu.
I F2 i F3 započeće svoje nove sezone u Melburnu ovog vikenda, sa juniorima iz većine timova koji se takmiče u najmanje jednom od dva šampionata.
Ali, nijesu samo vozači ti koji započinju novu sezonu. Obje kategorije će takođe napraviti veliki tehnički iskorak, uvođenjem 100 posto održivog goriva, što pokazuje napredak ka ciljevima smanjenja emisije ugljen-dioksida, pružajući istovremeno primjere održivih tehnologija u motosportu.
Od 2023. godine, F2 i F3 koriste gorivo od kojeg 55 odsto potiče iz biokomponenti druge generacije, ali ove godine slijedi naredni korak na tom putu. Ne samo da to pokazuje napredak ka ciljevima Net Zero Carbon, već takođe pruža primjere onoga što je moguće kod drumskih vozila koristeći istu tehnologiju.
Kako svi timovi koriste iste motore i goriva, bilo je moguće uvesti promjenu u obje serije, uz prilagođavanja načina rada motora. Takođe bi trebalo da rezultira nešto nižom potrošnjom goriva tokom trke, dok se pritom zadržavaju iste performanse.

Sjutra počinje nova sezona Formule 1

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Kada su, krajem oktobra 2023. godine, Demokrate Alekse Bečića preuzele kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, osmišljen je plan čistki politički nepodobnih i postavljanja svojih stranačkih ljudi u policiji. &nbsp; Akcija je ubrzana nakon što je ministar unutrašnjih psolova Danilo Šaranović postavio za čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji se u narednim mjesecima potrudio da ispunjava kadrovske želje Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PO DIKTATU DEMOKRATA ,,Smjene su naš interes. Dobićete uskoro spisak onih koji treba da odu“. Tako je, kažu sagovornici Portala ETV, jula prošle godine potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, u užem krugu najavio čistke politički nepodobnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; Istovremeno i akciju postavjanja na važne policijske pozicije stranačkih favorita vlasti, uglavnom simpatizera Demokratske Crne Gore koja nadzire kompletan sektor bezbjednosti Crne Gore. &nbsp; Nekako u isto vrijeme novoimenovani vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović poslao svim svim organizacionim jedinicama telegram kodnog imena - ,,Značka“. To je bila nayiv akcije u kojoj je osmišljeno da rukovodioci pojedinih sektora policije od podređenih službenika traže informacije protiv nepoželjnih, nepodobnih kolega. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića"> <figcaption>ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Narodski rečeno - da prošpijaju kolege koje bi nova vast trebalo da izbaci iz policijske službe. &nbsp; Počelo se od sjevera Crne Gore, odnosno od smjena i promjena u regionalnom policijskom centru ,,Sjever”. &nbsp; - Dolaskom Demokrata i ministra Danila Šaranovića na čelo MUP-a u oktobru 2023. godine planirali su pozicioniranje svojih kadrova u Regionalnom centru Sjever a koji u tom momentu nisu ispunjavali uslove za rukovodeća mjesta jer su imali niže činove – ističe sagovornik Portala ETV I Televizije E iz crnogorske policije. &nbsp; NAREĐENJE ZA ŠPIJUNIRANJE KOLEGA &nbsp; Ovaj iskusni policajac svjedoči da je v.d. direktora Uprave policije Šćepanović, u saradnji sa ministrom Šaranovićem, potpredsjendikom Vlade Bečićem, napravio konkretan plan kako da se otarase nepoželjnih rukovodećih kadrova u policiji. &nbsp; -U decembru 2023. godine, preko tadašnjeg načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” u Bijelom Polju, Dušana Bakovića, poslat je ANB-u zahtjev za bezbjednosne provjere, a operativci ANB-a su te naručene provjere odradili polovinom 2024. godine. Bakovića su mediji prozivali da ima sumnjivu diplomu sa Kosova, zato je jednokratno i poslužio Šćepanoviću i Šaranoviću - ističe izvor Portala ETV iz Ministarstva unutra[njih poslova. &nbsp; Uplašen za svoj status Baković je poslao provjere za rukovodioce sa Sjevera, kako je to sam navodio - ,,po naređenju sa vrha“. &nbsp; ,,ČIŠĆENJE SJEVERA” U maju 2024. godine ipak smenjuju Dušana Bakovića i na čelo Regionalnog centra ,,Sjever“ dovode Harisa Đurđevića koji dalje sprovodi plan Demokrata. &nbsp; Kako je bio napadan od čelnika Nove srpske demokratije, prevashodno zbog nesposobnosti u rukovođenju akcijom hvatanja Alije Balijagića, policajac Đurđević je shvatio da mora biti do kraja lojalan Šaranoviću i Šćepanoviću. Tako se kombinacijom usluga i ucjena stvarala atmosfera za čistke u regionalnom centru ,,Sjever”. &nbsp;&nbsp; U drugoj polovini prošle godine posebna komisija, kojom su faktički rukovodili Lazar Šćepanović i Dragan Vujović, načelnik unutrašnje kontrole koji nedavno smijenjen, konstatovala je negativne bezbjednosne provjere za čak 21 službenika policije. &nbsp; Istovremeno, za provjere i kompromitaciju službenika u regionalnom centru ,,Sjever“ zadužuje se kadar iz Berana - Željko Babović i Marjan Babović. &nbsp; SUMNJE U NOVI KADAR Januara ove godine vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović &nbsp;slavodobitno je saopštio da je počeo sa kadrovskim promjenama. Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje rasporedio je Vladimira Delevića, nekadašnjeg šefa opšteg kriminaliteta. Prema izvorima iz policije, čelnik Uprave policije je znao da će Delević morati da ga sluša prije svega zbog kompromitujućih podataka iz biografije. &nbsp; -Delević je još 2017. godine postavljao na ličnom profilu objave ,,Crna Gora – Srpska Sparta“, a kasnije je, nakon promjena avgusta 2020. godine, od simpatizera DPS-a postao naprasni podržavalac SNP-a. Kasnije je ,,preletio” u naručje Demokratama Alekse Bečića – ističu izvori naše redakcije. &nbsp;&nbsp; U danu kada je postavio Delevića na mjesto načelnika u Rožajama, Šćepanović je imenovao i Senada Mujevića za šefa kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti Rožaje. &nbsp; Prema dobro obaviještenim izvorima Portala ETV i Televizije E, Mujević je - Šćepanovićev školski drug. Svojevremeno su ga iz unutrašnje kontrole sumnjičili da je činio neke neprofesionalne usluge pojedinim bezbjednosno interesantnim licima kada su izlazili iz države preko graničnog prelaza Kula. Sumnje su ostale na tome jer nije bilo dokaza, baš kao što nije ispitivano porijeklo diplome koju je priložio. &nbsp; Pod optužbama da je odavao tajne podataka bio je i Elvis Kurpejović, u januaru postavljeni komandir rožajske policije. I u ovom slučaju sve je ostalo na – nedokazanim optužbama. &nbsp; SLABLJENJE POLICIJSKE MOĆI &nbsp; Tako su Demokrate za nekoliko mjeseci u Rožajama uklonili sve one kojima nijesu mogli da vjeruju, a postavili svoju mrežu lojalnog kadra. &nbsp; Rožaje je bio samo ogledni primjer: nakon toga je operacija ,,Značka”, odnosno čišćenje nepodobnih, fokusirana na Berane i Bijelo Polje. I tamo se koristio isti mehanizam čistki nepodobnih i postavljenja lojalnih. &nbsp; A koliko je partijsko kadrovanje policijom oslabilo njenu moć - pokazale su i neuspješne akcije hvatanja ubice Alije Balijagića ili nesposobnost zaustavljanja masovnog ubice Aca Martinovića 1. januara na Cetinju. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Političke čistke i partijska postavljenja u policiji: ,,Slučaj Rožaje”

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tag: dozvola-za-oruzje

Krivična prijava protiv Rožajaca zbog falsifikovanja lovačkih ispita i zdravstvenih uvjerenja

Marković izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga

Rusija traži priznanje suvereniteta nad ukrajinskim teritorijama i odgađa mir do 2026.

„Muzika klasika u KIC-u” od 14. do 31. marta u holu ustanove

Sjutra počinje nova sezona Formule 1

PRATITE TVe UŽIVO