Crna Gora je napredovala u oblasti poštovanja dječjih prava, ali i dalje postoje izazovi u adekvatnoj primjeni zakona i osiguravanju jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka. 
 
On je to rekao na dvanaestom zasijedanju Dječjeg parlamenta koje je danas organizovano u Skupštini Crne Gore povodom Dana usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta. 
 
Članovi dječjeg parlamenta pitali su Đeku da li je zadovoljan ostvarenjem prava djece u Crnoj Gori i u kojim oblastima se najčešće krše prava najmlađih. 
 
Đeka je ukazao da, kada je riječ o pripadnicima romske i egipćanske zajednice (RE), posljednji izvještaji pokazuju da je povećan broj djece iz tih zajednica koja su upisana u vrtiće, dok blago opada broj djece koja upisuju osnovne škole. 
 
On je dodao da je porasla stopa završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja djece iz RE zajednice, kao i da je, prema posljednjim istraživanjima, 95 odsto Roma i Egipćana uključeno u sistem zdravstvene zaštite. 
 
Kada su u pitanju djeca sa invaliditetom, Đeka je kazao da je, kako bi se stvorili uslovi za eliminaciju svih oblika diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se ta populacija suočava, neophodno uspostaviti jasan okvir međusektorske saradnje svih subjekata na državnom i lokalnom nivou koji imaju ulogu u sprovođenju politika koje se odnose na djecu za smetnjama u razvoju. 
 
On je istakao da su u najranjivijem položaju djevojčice sa invaliditetom i dodao da Ministarstvo kojim rukovodi sprovodi značajan broj aktivnosti kako bi se promijenio njihov položaj i obezbijedilo ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava. 
 
Kada je u pitanju poštovanje prava djece u Crnoj Gori, Đeka je kazao da je u toj oblasti postignut određeni napredak, posebno u obrazovanju i zakonodavnom okviru. 
 
- Međutim, postoje izazovi poput adekvatne primjene zakona i osiguravanja jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa -istakao je Đeka. 
 
Prema njegovim riječima, i dalje su prisutni problemi poput vršnjačkog nasilja, nedovoljne podrške za djecu iz marginalizovaih grupa i nedostatka resursa za njihovu zaštitu i razvoj. 
 
Đeka je kazao da je poseban segment Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti posvećen djeci sa invaliditetom. 
 
- Izazovi koji su prepoznati u toj oblasti su potreba rane intervencije kada su u pitanju djeca sa invaliditetom i sistemskog odgovora kako bi sva djeca mogla ravnopravno da uživaju ljudska prava - dodao je Đeka. 
 
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da političari, koji svojim istupima daju lični primjer, moraju biti svjesni odgovornosti koju nose kao donosioci odluka koje su značajne, prije svega, za budućnost djece i mladih. 
 
- Ohrabrujem vas da budete slobodni da iznesete sva svoja opažanja i opomenete nas i podsjetite da ste upravu vi razlog zbog koga svakodnevno treba da budemo bolji i kreiramo društvo jednakih mogućnosti i poštovanja ljudskih prava - poručio je Camaj obraćajući se djeci u parlamentu. 
 
On je, odgovarajući na pitanje kako Skupština planira da unaprijedi zakonodavni okvir za zaštitu djece i mladih, rekao da se, nažalost, svjedoči primjerima vršnjačkog i sajber nasilja, zbog čega ni djeca ni njihovi roditelji i staratelji ne mogu biti spokojni. 
 
Skupština, kako je istakao, ima dužnost i obavezu da unaprijedi zakonodavni okvir u oblasti zaštite djece i mladih. 
 
Prema riječima Camaja, žrtve često nijesu odvažne da prijave nasilje, jer nemaju dovoljno povjerenja u dosadašnje sprovođenje zakona. 
 
- Moramo učiniti sve da se to što prije promijeni, da se povrati povjerenje u sistem države, da se preventivno djeluje kako bi slučajevi nasilja bili iskorijenjeni, a oni koji nasilje sprovode bili pravovremeno i adekvatno kažnjeni. Obećavam vam da ćemo do narednog zasijedanja Dječjeg parlamenta imati konkretne rezultate u suzbijanju vršnjačkog i sajber nasilja - naglasio je Camaj. 
 
Kopredsjedavajući Dječjeg parlamenta Đorđe Jakovljević kazao je da prisustvo djece u parlamentu ukazuje na to koliko je važno da se njihovi glasovi čuju i koliko su spremni da preuzmu odovornost za budućnost. 
 
On je podsjetio da se ove godine obilježava 35 godina od usvajanja Konvecije UN o pravima djeteta, dokumenta koji predstavlja najveći standard poštovanja prava djeteta, ali i stalni izazov za sve države. 
 
Kako je naveo Jakovljević, Dan djeteta nije samo puki datum koji treba daobilježavati svake godine. 
 
- Već svakodnevno treba ukazivati na važnost poštovanja svih ljudskih prava, a posebno prava djeteta, na važnost pružanja podrške i brige o djeci, kako od roditelja tako i od vas koji ste dijelom odgovorni za našu budućnost - istakao je Jakovljević. 
 
On je kazao da vjeruju da se kroz dijalog, poštovanje i zajednički rad mogu graditi bolji odnosi i naći rješenja koja vode naprijed. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Ulcinja Belma Nikezić rekla je da na jugu postoji mnogo talenentovane djece i mladih koji žele da doprinesu svojoj zajednici, ali da nemaju uvijek priliku za to. 
 
- Potrebni su nam bolji uslovi u školama, više kulturnih događaja i prostora gdje djeca mogu da se izraze i razvijaju - rekla je Nikezić. 
 
Kako je dodala, najviše zabrinjava nasilje nad djecom, kao i česti slučajevi vršnjačkog nasilja. 
 
- Užasni događaji vršnjačkog nasilja, posebno onaj koji se desio nedavno u Baru, sve su nas potresli. Zašto smo postali društvo u kojem se sve batinom svađom i uvredama rješava - upitala je Nikezić, dodajući da problem vidi u urušenom sistemu društvenih vrijednosti. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Pljevalja Vukica Popović kazala je da Dječji parlament nije samo mjesto gdje se raspravlja, već gdje se čuju glasovi svih mladih koji žele da učestvuju u oblikovanju njihove budućnosti. 
 
- Danas ovdje mi nijesmo samo djeca, mi smo i lideri, kreatori promjena i borci za bolji život u Crnoj Gori. Naša prava i potrebe moraju biti prepoznati i uvaženi, jer samo tako možemo graditi društvo koje je ravnopravno prema svima, a naraočito najmlađima - rekla je Popović. 
 
Ona smatra da, pored prava djeteta, treba podjednako govoriti i o obavezama djece, koje su ne manje važne i takođe se moraju znati i poštovati. 
 
- Vaša odgovornost je da osigurate svakom djetetu ostvarivanje istih prava, bez obzira na to gdje živimo, kog smo pola, boje kože, ili u kakvoj porodici ili ustanovi odrastamo. Očekujemo da se naši glasovi čuju, ne samo tokom ovog zasijedanja, već i u procesu donošenja zakona i odluka koje se odnose na nas - istakla je Popović. 
 
Član lokalnog dječjeg parlamentra iz Podgorice Dženan Rastoder poručio je da vjeruje da se zajedničkim snagama mogu napraviti promjene. 
 
- Naša snaga leži u zajedništvu, u sposobnosti da budemo glas koji će se čuti. Zajedno možemo da utičemo na društvo, politiku, obrazovni sistem, kako bi svako dijete, ma gdje bilo, imalo priliku da odraste u okruženju koje mu pruža ljubav, sigurnost i šansu za bolji život - naveo je Rastoder. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Bijelog Polja Snežana Knežević je, tokom prezentacije koja se odnosi na sjever Crne Gore, kazala da budućnost djece zavisi od kvalitetnog sistema obrazovanja. 
 
Prema njenim riječima, trenutna situacija pokazuje da se u to područje ne ulaže dovoljno. 
 
- Znamo da je resor prosvjete u posljednje vrijeme uložio značajne napore i sredstva da se stanje mijenja na bolje. To pohvaljujemo, ali isto skrećemo pažnju na oronule školske zgrade, prokišnjavanje krovova, dotrajalu stolariju i grijenje na peći koje podsjeća na prošla vremena - navela je Knežević. 
 
Ona je kazala da su nastavna sredstva oskudna, što ih sprečava da na kvalitetan i zanimljiv način usvajaju gradivo ili izvode eksperimente iz hemije, bilogije, fizike. 
 
Knežević je rekla da često uče napamet, bez prilike da znanje primijene u praksi. 
 
- Zamislite da se djeca u Glavnom gradu bave robotikom, dok u mnogim školama na sjeveru nemamo ni osnovne uslove, i zbog toga se djeca i mladi iz sjeverne regije često osjećaju da su zapostavljeni - navela je Knežević. 
 
Prema njenim riječima, ta razlika nije samo nepravedna, već je i razlog zbog kojeg škole na sjeveru ostaju prazne, dok su gradske, posebno u Podgorici, prenatrpane. 
 
- Osim toga, nedostatak fakulteta na sjeveru tjera mlade da napuštaju svoje domove, što dodatno finansijski opterećuje njihove porodice. Pored slabe infarstrukture, veliki problem predstavlja nedostatak podrške za djecu i mlade &nbsp;kazala je Knežević. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Podgorice Sara Racković kazala je da aktivnostima u parlementu najmlađi članovi društva pokušavaju da doprinesu pozitivnim promjenama i da osiguraju da se njihov glas čuje. 
 
Ona je podsjetila na izreku da na mladima svijet ostaje. 
 
- To u biološkom smislu jeste činjenica, ali u društvenom se koristi sve više kao fraza. Ne tražimo da dobijemo ono što nam objektivno ne pripada, ali tražimo da se naše mišljenje čuje i uvaži prilikom donošenja odluka koje se na nas odnose i neposredno tiču - poručila je Racković. 
 
Ona smatra da bi crnogorski obrazovni sistem mogao mnogo bolje da razvija kritičke vještine razmišljanja i praktičnog učenja kod djece. 
 
- I dalje smo prenatrpani gomilom gradiva koje moramo da učimo za ocjenu, a stvarna korist od toga je veoma mala. Sa druge strane, teoretski stečena znanje često nemamo mogućnost da primijenimo u praksi - rekla je Racković. 
 
Ona je istakla da se ipak više ulaže u obrazovanje, modernizaciju i digitalizaciju nastavnog procesa, i pohvalila ideju realizacije besplatnih udžbenika za osnovce i besplatnog prevoza za učenike u Podgorici. 
 
- Potrebno nam je više prostora gdje možemo da učimo, stvaramo, igramo se i razvijamo svoje talente - dodala je Racković. 
 
Ona je pitala gdje se izgubila vaspitna komponenta vaspitno-obrzaovnih ustanova. 
 
- Čujemo nema se za to vremena od ispunjavanja zacrtanih planova i programa. Zašto vaspitanje nije u tim planovima i programima - upitala je Racković i ukazala na negativne efekte takve sitacija, kao što su slučajevi vršnačkog nasilja i neprimjereno ponašanje prema nastavnicima. 
 
Predstavnik dječjeg parlamenta iz Golubovaca Pavle Klikovac pitao je koje će Vlada mjere preduzeti kako bi podstakli mlade da ostanu u Crnoj Gori s obzirom na rastući trend migracija. 
 
Savjetnik premijera za kulturu i mlade Vučić Ćetković kazao da je sprečavanje odlaska mladih Vlada pozicionirala kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva. 
 
On je podsjetio na istraživanje UNICEF-a iz jula prošle godine koje je pokazalo da polovina mladih svoj život i budućnost vidi u Crnoj Gori, što je tada bilo uzrokovano nezadovoljstvom visinom plata, slabom ponudom na tržištu rada, nezaposlenošću. 
 
- Sa usvajanjem i implementacijom programa Evropa sad 2 hvatamo se u koštac sa ovim problemima. Uvećavamo zarade svima, pa i mladima, bez čijeg progresa nema progresa društva i bez čije ativne uključenosti u sve društvene procese ne možemo očekivati ni dalji razvoj naše zemlje - rekao je Ćetković. 
 
On je kazao da su sa ciljem sprečavanja odlaska mladih i njihove lakše tranzicije na tržište rada povećali naknade za stručno osposobljavanje, povećali iznose studentskih kredita i stipendija. 
 
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, odgovarajući na pitanje na koji način evropske integracija mogu da doprinesu unapređenju prava djece i mladih, pogotovo u oblastima obrazovanja, socijalne inkluzije i zdravstvene zaštite, kazala da taj proces nije samo politička, niti tehnička priča, u dijelu zatvaranja poglavlja. 
 
- Evropske integracije su prilika da zajedno gradimo bolju budunost za sve vas, mlade ljude - rekla je Gorčević. 
 
Ona je navela da je kroz jedan projekat Evropske unije, Crna Gora osigurala vakcine protiv HPV virusa. 
 
- Slični projekti omogućavaju modernizaciju bolnica, edukaciju ljekara, kako bi briga o vama bila na evropskom niovu. Zahvaljujući evropskim standardima, naše škole dobijaju bolje udžbenike, opremu ,ali i obuke za nastavnike - kazala je Gorčević. 
 
Ona je podsjetila da već postoje određeni projekti, koji, kako je navela, mladima otvaraju nova vrata - da uče nove jezike, upoznaju prijatelje iz cijele Evrope i donesu nova znanja u Crnu Goru. 
 
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak kazala je da će planirana reforma obrazovanja imati ključne elemente koji će najprije uključiti razvoj školske infrastrukture i opremanja škola novim tehnologijama, kako bi stvorili uslove za modernu i interaktivnu nastavu. 
 
- Zatim ulaganje u kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, kako bi naši nastavnici bili osposobljeni za primjenu inovativnih metoda učenja, kao i rasterećenje obrazovnih programa, gdje će se na osnovu detaljnih analiza odrediti optimalan broj časova za svaki predmet - navela je Drobnjak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeka: Postignut napredak u poštovanju prava djece, ali i dalje postoje izazovi

Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata B.M. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
Osumnjičeni je 25. jula, u naselju Bare Šumanovića u Danilovgradu, u dva navrata, palio travu i nisko rastinje.
Požarom je zahvaćena površina od oko 2.200 metara kvadratnih.&nbsp;

Zadržavanje osumnjičenom za izazivanje požara u Danilovgradu

Institut alternativa se obratio predsjedniku i članovima Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, ukazujući na broje nedostatke koje sadrži Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
- U proceduralnom dijelu, smatramo da je za kritiku zaobilaženje redovne vladine procedure pripreme i usvajanja predloga izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, na način što će predlog izmjena, koji je očigledno predlog Vlade odnosno MUP – a, podnijeti poslanik iz reda parlamentarne većine. Nemamo saznanja da je Vlada dala mišljenje na ove izmjene, što dodatno govori o miješanju formalnih i stvarnih uloga. Navedenu praksu, zaobilaženja vladine redovne procedure, kritikovali smo u više navrata jer smo uočili da je riječ o praksi i trendu koji se pojavljuje naročito u radu ove Vlade i parlamentarne većine - kazao je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk.
On je rekao da Institut Alternativa podržava na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država.
- Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, disciplinski postupci na osnovu mišljenja Komisije za bezbjednosne provjere, te eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. Smatramo da izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, formalno predložene od strane poslanika Duška Stjepovića, neće doprinijeti zakonitom postupku - ocijenio je Muk.
Podsjeća da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima u članu 128, stav 4 navodi da o postojanju bezbjednosne smetnje Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji pribavlja mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost. Sa druge strane, u važećem zakonu o Agenciji za nacionalu bezbjednost (ANB) se samo navodi da Agencija vrši bezbjednosne provjere, kao i druge poslove od interesa za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom.
- Važeći Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da utvrđene bezjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju predstavljaju težu povredu službene dužnosti, koji vodi disciplinski tužilac a o kojoj odlučuje disciplinska komisija. Jedna od mjera za težu povredu službene dužnosti jeste i prestanak radnog odnosa. Odluka disciplinske komisije se može osporiti pred Komisijom za žalbe. Predloženim izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u Policiji se briše kao teža povreda službene dužnosti, a dodaje se kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona kad Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju - dodao je Muk.
On napominje da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima takođe precizira da „o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiće se policijski službenik, pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ (član 162). 
- Istovjetna takva odredba je predviđena Predlogom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, a gdje je predviđeno da u slučaju da se u postupku bezbjednosnih provjera utvrdi postojanje bezbjednosnih smetnji, Agencija o tome obavještava lica iz stava 1 ovog člana, pri čemu nije dužna da obrazloži razloge na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosnih smetnji (član 84) - napominje Muk.
Podsjeća da dosadašnji Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost nije predviđao bezbjednosne smetnje kao lakši ili teži disciplinski prekršaj, dok se Predlogom novog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost predviđa postupak preisipitivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, na način koji utvrdi direktor Agencije. Novim Predlogom Zakona o ANB se takođe kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona uvode utvrđene bezbjednosne smetnje.
- Zaključujemo da je pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u zakonima, kako ovom o unutrašnjim poslovima tako i zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak. Moguće da je ta procedura u određenoj mjeri propisana unutrašnjim aktima ANB, ali to nije od značaja za drugačije zaključivanje o ovom pitanju -istakao je Muk.
On je napomenuo da Crna Gora, za razliku od npr. Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera. U Hrvatskoj postoji poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama (Narodne novine RH, 85/08, 86/12).
- Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi ni provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - naglasio je Muk.
Muk je izrazio zabrinutost da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. 
- Pokušaj da se isprave izazovi u primjeni važećih odredbi, predloženim odredbama od strane poslanika, uključujući odredbu koja predviđa retroaktivnost, osim što se pokušavaju prevazići izazovi iz prošlosti, moguće da se proizvode novi, na način kako je to opisano u ovom našem uvidu - kazao je Muk.
U pogledu odredbe kojom se predlaže da se provjera bezbjednosnih smetnji za dalji radi u policijskom zvanju vrši za sve policijske službenike jednom u pet godina (član 13), smatra da ona ostaje nedovršena u dijelu određenja odgovornog lica zaduženog da primijeni ovu odredbu i obezbijedi da policijski službenik prođe ove provjere jednom u pet godina. 
- Važeći Zakon predviđa da se utvrđivanje bezbjednosnih smetnji pokreće od strane neposrednog rukovodioca. Ukoliko se i na ovu odredbu , shodno primjenjuje procedura koja uključuje rad Komisije za bezbjednosne smetnje i provjere ANB-a, otvoreno je pitanje administrativnih kapaciteta za vršenje navedenih provjera za očekivano veliki broj službenika - ocijenio je Muk.
Muk je ukazao da predložene izmjene koje se tiču obaveze da su zaposleni koji zasnuju radni odnos u zvanju pozornika, dužni da ostanu u tom zvanju pozornika najmanje sedam godina, u suprotnosti za onim što su uslovi za napredovanje u službi. 
Predviđeno zvanje pozornika će, dodaje on, biti najniže policijsko zvanje, nakon kojeg slijedi zvanje policajac. Muk navodi da uslovi za zvanje policajca podrazumijevaju V nivo kvalifikacije obrazovanja (veći stepen), završen pripravnički staž, položen stručni ispit za rad u državnim organima i položen poseban ispit za rad u policijskom zvanju. 
- Na način na koji je to propisano predloženim izmjenama, pozornici neće moći da napreduju u ovo zvanje ukoliko u međuvremenu steknu potrebni nivo obrazovanja, iako uslovi za zvanje policajca ne predviđaju radno iskustvo. Nemogućnost da napreduju tokom sedam godina službe može obeshrabriti buduće zaposlene i popunjavanje kadrovskih kapaciteta, što je u suprotnosti sa razlozima zbog kojih se žele usvojiti izmjene zakona - zaključio je Muk.

IA: Predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret i iznesu “odbranu”

Pljevaljska policija uhapsila je operativno interesantno lice A.Lj. (22), višestrukog povratnika u vršenju krivičnih djela i prekršaja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo oduzimanje vozila i više prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru. 
Oštećeni je dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavio saobraćajnu nezgodu u kojoj je njegovo vozilo oštećeno, nakon čega je vozač koji je izazvao udes pobjegao. 
- Policijski službenici su po prijemu prijave izvršili uviđaj na licu mjesta, nakon čega su na drugoj lokaciji u neposrednoj blizini zatekli vozilo i vozača A.Lj. za kojeg se sumnja da je u međuvremenu izazvao još jednu saobraćajnu nezgodu prilikom koje je udario u zid i dvorišnu ogradu jedne porodične kuće - saopšteno je iz Uprave policije.
Takođe, sumnja se da su se učesnici u nezgodi, prije dolaska patrole policije, fizički obračunali i tom prilikom nanijeli materijalnu štetu na vozilu koje je bilo parkirano u blizini. 
Policijski službenici su alkotestiranjem A.Lj. utvrdili prisustvo 3.03 g/kg alkohola u organizmu, nakon čega je odbio da se podvrgne testu na psihoaktivne supstance. Takođe je utvrđeno da A.Lj. ne posjeduje vozačku dozvolu, nakon čega je uhapšen zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. 
A.Lj. se sumnjiči da je sa jednog parking prostora ukrao putničko motorno vozilo, kojim je pokušao da se udalji sa lica mjesta i tom prilikom izazvao saobraćajnu nezgodu i oštetio jedan automobil. Zatim je nastavio kretanje i u neposrednoj blizini prve lokacije izazvao i drugu saobraćajnu nezgodu, u kojoj je oštetio fasadu i metalnu ogradu na jednoj kući i nanio štetu na jednom vozilu. 
Policijski službenici su sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koji se izjasnio da se protiv A.Lj. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo oduzimanje vozila. 
- Takođe, policijski službenici su protiv A.Lj. podnijeli prekršajnu prijavu zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru - navedeno je u saopštenju policije.

Pljevlja: Višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela izazvao dva udesa ukradenim vozilom, pijan i bez vozačne dozvole

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tag: djeciji-parlament

Đeka: Postignut napredak u poštovanju prava djece, ali i dalje postoje izazovi

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Zadržavanje osumnjičenom za izazivanje požara u Danilovgradu

IA: Predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret i iznesu “odbranu”

Pljevlja: Višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela izazvao dva udesa ukradenim vozilom, pijan i bez vozačne dozvole

PRATITE TVe UŽIVO