Zaštita digitalnih prava jedno je od ključnih pitanja savremene demokratije i vladavine prava. Ubrzana digitalizacija ne smije biti izgovor za kršenje osnovnih ljudskih prava, iako se to, nažalost, sve češće dešava u online prostoru. Crna Gora i dalje kasni u usklađivanju zakonodavnog i institucionalnog okvira sa dinamičnim promjenama u digitalnom okruženju. To su neki od akcenata polazne studije <a href="https://cgo-cce.org/2026/01/17/digitalna-prava-u-crnoj-gori/">“Digitalna prava u Crnoj Gori”</a> Centra za građansko obrazovanje (CGO), koja daje pregled trenutnog stanja u ovoj oblasti i ukazuje na ključne izazove i nedostatke sistema zaštite digitalnih prava.
Autori studije su Aleksa Janković i Sara Čabarkapa, koja je ujedno i urednica publikacije, dok su saradnice Itana Gogić, Snežana Bajčeta i Mila Bajić.
U studiji se ističe da digitalna tranzicija predstavlja kontinuirani proces koji danas oblikuje razvoj svake države. Stoga, države članice Evropske unije, ali i države kandidati, imaju obavezu da u svojim online servisima i sistemima javne uprave poštuju principe koji obezbjeđuju jednak, demokratski i stabilan sistem - uz jednak pristup informacijama, djelotvornu zaštitu ličnih podataka, osjećaj bezbjednosti i puno poštovanje ljudskih prava u digitalnom prostoru.
- Države Zapadnog Balkana još nemaju jasno definisan i sveobuhvatan zakonodavni okvir za digitalna prava. Zaštita u digitalnom prostoru se najčešće uređuje parcijalno, kroz strategije i akcione planove. Crna Gora mora kontinuirano sprovoditi monitoring, inovirati i unapređivati zakonodavni okvir kako bi omogućila održivu i odgovornu digitalnu transformaciju - kazali su u CGO-u.
U okviru studije analizirani su zaštita prava na privatnost, sloboda izražavanja, sajber bezbjednost, kao i stanje prema izvještajima relevantnih domaćih i međunarodnih institucija. Takođe su predstavljeni međunarodni standardi, mehanizmi monitoringa i strateški dokumenti u ovoj oblasti.
Studija ukazuje da Crna Gora nema sveobuhvatan zakon koji bi uredio digitalna prava korisnika interneta, uključujući slobodu govora, pravo na zaborav, zaštitu od cenzure i online uznemiravanja, iako takav normativni okvir postaje neophodan u uslovima ubrzane digitalizacije.
- Nalazi pokazuju da, iako je Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) formalno inkorporirana u nacionalno zakonodavstvo, njena primjena ostaje nedovoljna i neophodne su dodatne reforme kako bi se zakon u potpunosti uskladio sa standardima EU. Posebno se ukazuje na potrebu jačanja nadležnosti i kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), kao i na uspostavljanje efikasnijih mehanizama nadzora nad online platformama, radi boljeg poštovanja prava građana u digitalnom prostoru - navode u CGO-u.
Kao pozitivno se ističe što je Crna Gora prepoznala važnost posebne zaštite žrtava digitalnog, naročito rodno zasnovanog nasilja, i što je izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika uvedeno novo krivično djelo - Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, poznato i kao osvetnička pornografija.
- Ovo predstavlja važan iskorak u regulaciji rodno zasnovanog digitalnog nasilja i mogućnosti da žrtve zaštite svoje digitalne i lične interese - kažu u CGO-u.
Preporuke uključuju uspostavljanje jasnih protokola za prepoznavanje i reagovanje na različite oblike digitalnog nasilja, kao i razvoj posebnih procedura za policiju, tužilaštvo i sudove, koje trenutno ne postoje ili nijesu dovoljno precizno definisane.
Preporučuje se i uvođenje tema digitalnih prava u obrazovni sistem, kako bi učenici i učenice sticali znanja o digitalnoj pismenosti, bezbjednosti, odgovornosti i etici na internetu. Takođe se predlaže uspostavljanje posebnog odjeljenja ili funkcije za digitalna prava u okviru institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kako bi građani i građanke imali jasno i prepoznatljivo mjesto za obraćanje u slučajevima kršenja digitalnih sloboda.
Autori naglašavaju da bi novouspostavljena Agencija za sajber bezbjednost trebalo da posveti posebnu pažnju zaštiti djece od digitalnog nasilja, ali i širem okviru zaštite ljudskih prava na internetu, te da bi ovo trebalo bi da bude jedan od prioriteta Vlade Crne Gore, posebno u kontekstu procesa evropskih integracija.
Publikacija je dio projekta „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji s Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a, SHARE fondacije i autora i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora i dalje kasni u usklađivanju zakonodavnog i institucionalnog okvira sa promjenama u digitalnom okruženju

U Pakistanu je danas, u dvije saobraćajne nesreće, poginulo 24 ljudi, a povrijeđeno je 45, saopštili su zvaničnici.
Prva nesreća dogodila se u Sargodi, gradu u provinciji Pendžab na istoku Pakistana, gdje je kamion koji je prevozio putnike i teret sletio s puta i upao u kanal zbog guste magle.
Tada je četrnaest ljudi poginulo, a devet povrijeđeno, po podacima policije i spasilačkih službi.
U drugoj nesreći je poginulo najmanje 10 ljudi, a 36 je povrijeđeno kada se autobus koji je išao velikom brzinom, prevrnuo na priobalnom autoputu Makran u jugozapadnoj provinciji Balučistan, kaže policija.
Autobus je putovao iz Karačija za Dživani, takođe u Balučistanu.
Udesi su česti u Pakistanu i pripisuju se nepažljivoj vožnji, lošim putevima i slabom sprovođenju i poštovanju saobraćajnih propisa.

Skoro 70 ljudi poginulo i povrijeđeno u dvije saobraćajne nesreće u Pakistanu

Gošća emisije Jutro s Majom na Televiziji E biće Jelena Šofranac, direktorica Doma za stare u Podgorici, sa kojom ćemo razgovarati o tome koliko pažnje društvo obraća najranjivijoj kategoriji, kako (i da li) se mijenja percepcija smještanja roditelja u dom, koliko predrasuda i izazova i dalje postoji, ali i o vrijednosti brige, poštovanja i dostojanstva koje Dom pruža svojim korisnicima.
U fokusu će biti i muzika. Panelisti su muzičar Davor Vučetić, muzička urednica i novinarka Antonela Martinović i Momčilo Zeković Zeko, a gošća je Mirela Priselac Remi iz hrvatskog benda Elemental koji su ušli u Novu godinu sa pjesmom „Bit ću dobro“, i koje uskoro očekuje izlazak novog albuma.

Jutro s Majom: Sa direktoricom Doma za stare u Podgorici o najranjivijoj kategoriji, percepciji smještanja roditelja u dom, predrasudama, ali i o vrijednosti brige...

Službenici SAD-a razmatraju ideju o proširenju Odbora za mir kojim predsjeda američki predsjednik Donald Tramp tako da obuhvata i druge globalne žarišne tačke, poput Ukrajine i Venecuele.
Fajnenšel tajms (Financial Times) je objavio da Trampova administracija vidi Odbor za mir kao potencijalnu zamjenu za Ujedinjene narode i kao neku vrstu paralelnog neformalnog tijela za rješavanje drugih sukoba izvan Gaze.
Diplomati su rekli da se očekuje da će se savjet predstaviti na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sljedeće sedmice.
Prijedlog da se proširi mandat savjeta pojačao je zabrinutost u vezi s podrškom tijelu kojim upravlja Tramp, a koje je prvobitno imalo zadatak nadzirati upravljanje nakon rata u Gazi.
Postoji oprez u regiji u vezi s ovom idejom, rekao je jedan arapski diplomata, dodajući da se pitanje raspravljalo među regionalnim zvaničnicima. Po njegovom mišljenju, ovo nije normalna procedura.
Američki zvaničnik je 16. januara rekao da planiranje Odbora za mir i dalje ostaje fokusirano na konflikt Izrael–Gaza i trenutno ne ide dalje od te teme.
Tramp je ranije najavio u svojoj objavi da je savjet formiran i da će njegova sastav, za koji se očekuje da uključuje svjetske lidere, biti objavljen uskoro.
Kao što je FT objavio, kasnije su se pojavili izvještaji o mogućem proširenju mandata savjeta. Američki zvaničnici rekli su da su pozivi potencijalnim članovima poslani u srijedu, ali nisu precizirali kome.
Međutim, prema FT-u, diplomati su naveli da su američki zvaničnici predložili Venecuelu, koja je trenutno u kriznoj situaciji nakon hapšenja njenog predsjednika Nikolasa Madura ranije ovog mjeseca, kao moguću buduću oblast u kojoj bi savjet mogao vršiti posredovanje.
Zvaničnik je dodao da bi savjet, koji bi uključivao predstavnike Ukrajine, Evrope, NATO-a i Rusije, nadgledao i garantovao implementaciju 20 tačaka mirovnog plana koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao kao 90 odsto spreman.
Zvaničnik je, takođe, rekao da SAD nisu razjasnile da li bi ovaj savjet bio podređen nekom širem tijelu.

Amerika želi iskopirati plan iz Gaze na Ukrajinu i Venecuelu: Cilj je zamijeniti UN

Delegacija iz Kijeva je danas doputovala u Vašington, radi razgovora o američkoj inicijativi za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov je naveo da je u SAD doputovao radi razgovora o “detaljima mirovnog sporazuma”, javlja AP.
Budanov je najavio da će razgovarati sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom, zetom predsednika SAD Džaredom Kušnerom i sekretarom za vojsku Denom Driskolom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u petak izjavio da će delegacija iz Kijeva pokušati da utvrdi konačan sadržaj dokumenata o mirovnom rješenju, vezanih za bezbjednosne garencije poslije rata i ekonomski oporavak.

Tag: digitalna-prava-u-crnoj-gori

Crna Gora i dalje kasni u usklađivanju zakonodavnog i institucionalnog okvira sa promjenama u digitalnom okruženju

Skoro 70 ljudi poginulo i povrijeđeno u dvije saobraćajne nesreće u Pakistanu

Jutro s Majom: Sa direktoricom Doma za stare u Podgorici o najranjivijoj kategoriji, percepciji smještanja roditelja u dom, predrasudama, ali i o vrijednosti brige...

Amerika želi iskopirati plan iz Gaze na Ukrajinu i Venecuelu: Cilj je zamijeniti UN

Delegacija iz Kijeva otputovala u Vašington radi razgovora o američkom planu za okončanje rata

PRATITE TVe UŽIVO