Pripadnik Specijalne jedinice policije, čiji identitet za sada nije poznat, zajedno sa robotom za detektovanje eksplozivnih naprava prošao je kroz tunel koji je kopan do depoa Višeg suda u Podgorici, saopštili su danas pripadnici grupe koja je vršila protivdiverzioni pregled, svjedoci Didijer Tihi, Igor Raković i Ivan Đurišić.
Zbog toga, sudija Borko Lončar naložio je da se, po službenoj dužnosti pribave svi zapsnici grupe za protivdiverzionu zaštitu i da se utvrdi koji specijalac je prošao kroz tunel te da će odrediti njegovo saslušanje.&nbsp;
Takođe, sudija Lončar je zatražio i saslušanje službenika Uprave polcije Đokice Braunovića koji je sačinjavao zapisnik grupe za protivdiverzionu zaštitu.
<h2>Pregledani snimci</h2>
Osam video snimaka unutrašnjosti jednog dijela tunela koji je kopan do depoa Višeg suda prezentovan je danas pred Osnovnim sudom u Podgorici, a na snimcima se vidi robot za detektovanje eksplozivnih naprava do otvora podrumskih prostorija stana. Tablet na kojem se nalaze video snimci sačinjeni na uređaju, donio je pripadnik grupe koja je vršila protivdiverzioni pregled tunela, svjedok Didijer Tihi.
- Na snimcima se vidi izlazak robota do otvora podrumskih prostorija stana, te da se na više mjesta na snimcima vidi mjesto na kojem se gubi wifi i da se vide pokušaji da se pronađe mjesto dokle uređaj može da dođe da bi se isto vidjelo sa druge strane - rekao je svjedok Tihi.
Ukazao je da se vidi mjesto na kojem se gubi signal i da postoji skretanje u lijevo.
Isto tako pojašnjava da snimci na kojima se vide prepreke, cijevi i kamen - da su to snimci iz pravca depoa.
Tužilac Marko Mugoša ukazao je da se snimcima potvrđuje da kroz tunel može da prođe normalna osoba, prosječne građe, što potvrđuje navode vještaka građevinske struke Tanje Drakulović, koja je juče sudu dostavila svoj nalaz i mišljenje.
Branilac Vladimira Erića, advokat Stefan Jovanović, navodi da je iz iskaza današnjeg pretresa potvrđeno da je specijalac bio vitak, rupa proširena, a iz snimaka proizilazi da nema snimka na kojim se vidi prolazak kroz cijelu dužinu tunela.
Na današnjem suđenju prezentovani su i snimci da nadzornih kamera o kretanju kombija koji su navodno koristili okrivljeni i vozila kojim je ispred njih upravljao optuženi Predrag Mirotić.
<h2>Svjedok Tihi: Podatak da je tunel dug 12-15 metara bila njihova slobodna ocjena</h2>
Svjedok Dedijer Tihi, koji je bio u grupi izvršioc protivdiverzionog pregleda tunela koji je prokopan do depoa Višeg suda kazao je da njihov tim nema učešće i nadležnosti u operativnim ili istražnim radnjama, već da su na zahtjev Odjeljenja bezbjednosti Podgorica provjeravali da li u tunelu ima kakve opasnosti ili eksplozivnih naprava.
- Utvrdili smo da ih nije bilo. Taj pregled vršimo sa robotom i prvi pregled dijela tunela smo odradili iz prostorija podruma stana. Iz tog pravca nijesmo robotom prošli cijeli tunel, već smo došli do jednog dijela samo. Tu nijesmo mogli da skrenemo, a Wifi pomoću kog radi uređaj je počeo da se gubi pa smo u konsultacijama sa ostalima odlučili da vratimo uređaj da ne bi tamo ostao jer je skup - naveo je svjedok Tihi.
Istakao je da je on upravljao uređajem te da je podatak da je tunel dug 12-15 metara je bila njihova slobodna ocjena.
- Nijesmo mjerili distancu koju uređaj prolazi, jer to nije u našem opisu posla. Isto veče smo i sa druge strane tog tunela,arhive Višeg suda, sa istim uređajem prošli jedan dio tunela, došli do mjesta na kom smo se zaustavili iz suprotnog pravca -kazao je on.
Ispričao je da su uređaj fizički ubacili kroz otvor iz podrumskih prostorija i upravljali do tačke do koje je tunel išao u drugom pravcu i kada se gubio wifi.
- Tada dmo ga fizički vratili nazad i ubacili ga fizički kroz otvor iz arhive Višeg suda. Upravljali smo njime do iste tačke gdje mu se gubi wifi. Pomoću tog uređaja mogu da se pomjeraju određeni predmeti i da se razmontira neka eksplozivna naprava -pojasnio je svjedok Tihi.
Na upit sudije Borka Lončara u vezi konstatcije u zapisniku da je procijenjena dužina pregledanog dijela tunela 12-15 metara se odnosi na procjenu pregledanog dijela tunela iz pravca podrumskih prostorija stana.
- Nemamo procijenjenu dužinu tunela iz pravca arhive Višeg suda - dodao je.
Svjedok je ispričao da je u tunel ulazio kolega iz Specijalne jedinice policije, čije je ime Tomo, ali se svjedok nije mogao da se sjeti prezimena.
- Momak je visočiji od mene a ja sam visok 190 pri čemu je ovaj komak lakši od mene 50 kg, a ja sam težak 120kg. Kolega se provukao iza robota, prvo je išao robot, pa on. Ukoliko bi robot detektovao eksplozivnu napravu odmah bi se ta radnja obustavila i uređaj i kolega bi se vratili - objasnio je svjedok Tihi.
Prema njegovim riječima, moguće je da postoji i zapisnik iz pravca arhive Višeg suda, ali da ga treba tražiti od podgoričkog Odjeljenja bezbjednosti.
Pojasnio da u noći kada su prvi put ubacili uređaj kroz otvor prostorija stana, robota nije pratio kolega specijalac.
- Kolega koji je pratio uređaj je to radio sjutradan kada smo opet robotom pregledali tunel. Mi smo svaki put dolazili po zahtjevu policije. Uvijek radimo duple provjere. Robot ne bilježi bilo kakve druge tragove osim eventualno prisustvo eksplozivnih naprava. Ne mogu se sjetiti koja je dužina tunela iz pravca arhive Višeg suda do ove tačke na koju smo zastali. Ne sjećam se koliko je vremena trebalo kolegi da prođe dužinu tunela, rekao je svjedok i naglasio da je sačinjen zapisnik o tome da je specijalac prošao. Pojasnio bih da je ovaj prolazak uređaja i specijalca bio dan ili dva posle prve večeri, a početna tačka im je bila iz prostorija Višeg suda, dok su izašli u podrumske prostorije stana. Moguće da sam ranije na neki iskaz dao drugačiji odgovor vezano za pravac prolaska specijalca i uređaja; ali pojašnjavam da je specijalac prošao samo jednom i to iz pravca depoa - istakao je svjedok.
Tužilac Marko Mugoša, nakon ovog iskaza, sapštio je da je nesumnjivo dokazano da je tunel postojao, što se na neki način osporavalo.
Sa druge strane, branilac Vladimira Erića, advokat Stefan Jovanović smatra da, ni nakon ovog svjedočenja koje nije obavljeno u fazi istrage, nije dokazano ni kakav je pravac kao ni dimenzije tunela.
- Osim toga, dio radnje o kojima govori svjedok ne prate zapisnici - rekao je Jovanović.
<h2>Ispričali radnje koje su obavili</h2>
Jedan od pripadnika tima koji je vršio protivdiverzioni pregled tunela, svjedok Igor Raković, objasnio je radnje koje su obavili kada su dobili poziv od Odjeljenja bezbjednsoti.
- Kada smo pozvani mi smo došli u depo Višeg suda i kroz taj otvor smo ubacili robota, tj. uređaj za detektovanje i eventualno uklanjanje eksplozivne naprave. Pošto je prohodnost bila ograničena ubrzo smo vratili uređaj. Sjećam se da je prvi dan bio prisutan jedan službenik SAJ koji se uvukao par metara, ali se zbog bezbjednosti vratio - saopšteno je.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Specijalac i robot za detektovanje eksplozivnih naprava prošli kroz cijelu dužinu tunela

Fondacija “Čini dobro”, u saradnji sa Zavodom za školstvo i Naučno-tehnološkim parkom (NTP), povodom Dana ekološke države, organizovala je takmičenje “Eko Avantura”, ako je saopšteno iz te fondacije, takmičenje je organizovano uz finansijsku podršku kompanija ETG Grupa i Hidroproject.
- “Eko Avantura” je inovativna društvena igra koja kroz zabavu i timski rad podstiče razvoj ekološke svijesti kod djece- ističu organzatori.
&nbsp;Kako se dodaje, igra motiviše učenike i učenice da razmišljaju o očuvanju prirode, pravilnom odlaganju otpada, štednji resursa, zaštiti životne sredine, značaju cirkularne ekonomije.
- Ova igra, takođe, razvija kritičko mišljenje, kreativnost, timski duh i komunikacijske vještine, pružajući djeci iskustvo učenja kroz igru- dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Takmičenje je, kako se navodi, omogućilo da učenici i učenice šest crnogorskih škola, uzrasta od deset i 11 godina, kroz različite izazove pokažu stečeno znanje i nauče kako se timski igra.
&nbsp;Direktorica Zavoda za školstvo Raba Hodžić kazala je da takmičene šalje važnu poruku, da obrazovanje, kreativnost i odgovornost prema prirodi idu zajedno, i da učešćem u njemu djeca pokazuju da su spremna da grade društvo koje njeguje znanje, solidarnost i brgu za zajedničko dobro.
&nbsp;Hodžić je istakla da je posebno raduje što je takmičenje organovano upravo na dana kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom.
&nbsp;- Vaša energija i radoznalost potvrđuju da ta ideja živi i raste sa novim generacijama- kazala je Hodžić.
&nbsp;Ona je naglasila da Zavod za školstvo sa fondacijom “Čini dobro” nastoji da inovacije, savremene tehnologije i ekološke vrijednosti približi mladima.
&nbsp;Direktorica fondacije “Čini dobro” Marija Manja Jovović kazala je da je posrijedi prvo takmičenje, organizovano tačno godinu nako promocije „Eko Avanture“.
&nbsp;- Nije bitno ko će da pobijedi, danas je bitno da odavde izađete sa ciljem da živite „Eko avanturu“. To znači da shvatite i da budete svjesni da upravo od vas zavisi budućnost naše zemlje. Vi treba da prenosite vaše znanje na vaše vršnjake i opominjete nas starije da čuvamo prirodu, jer nam od nje sve zavisi- kazala je Jovović.
&nbsp;Ona je kazala djeci da budu eko promoteri.
&nbsp;U takmičenju je, kako se navodi, učestvovalo osam timova, u svakom timu bilo je petoro djece, a timovi su bili podijeljeni u dvije grupe.
&nbsp;Timovi su bili sastavljeni od učenika i učenica iz različitih škola, a stručni žiri je, pored tačnih odgovora, ocjenjivao i timsku saradnju.
&nbsp;Na takmičenju su učestvovovali učenici i učenice osnovnih škola (OŠ) “Novka Ubović”, “Oktoih”, “Maksim Gorki”, “Kekec”, “Njegoš”, “Mirko Srzentić”.
&nbsp;U saopštenju se navodi da se nagrađena dva najuspješnija tima, a drugo mjesto osvojila je ekipa “Eko heroji”, dok je prvoplasirana bila ekipa “Šumski heroji“.
&nbsp;Kako se navodi, društvena igra “Eko Avantura” nastala je kroz program Podržani=Osnaženi, u okviru grant šeme “Aktivno učešće”, koju je realizovao FAKT u partnerstvu sa Zakladom Slagalica iz Hrvatske.

Povodom Dana ekološke države: Organizovano takmičenje “Eko Avantura”

Službenici policije su uhapsili maloljetnika (16) u Pljevljima zbog sumnje da je godinu starijem sugrađaninu nanio tešku tjelesnu povredu – frakturu lobanje, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja obaviještena je danas oko 1 sat iza ponoći da je ispred jednog noćnog kluba došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom dvojice maloljetnih lica, te da je jednom od njih neophodna medicinska pomoć - kazali su iz policije,
Istakli su da je o događaju odmah obaviješten Zavod za hitnu medicinsku pomoć, čiji službenici su u kratkom roku zbrinuli povrijeđeno lice koje je zatim transportovano na dalje liječenje u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici
- Sprovodeći intenzivne aktivnosti na utvrđivanju svih okolnosti u vezi sa ovim događajem, policijski službenici su došli do sumnje da je fizičkom obračunu prethodio verbalni sukob između dvojice maloljetnika starosti 16 i 17 godina, te da je šesnaestogodišnjak, za kojeg je alkotestiranjem utvrđeno da je pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 0,85 g/kg, zadao udarac pesnicom oštećenom licu, nakon čega je ono palo na betonsku podlogu i tom prilikom zadobilo tešku tjelesnu povredu – frakturu lobanje. navodi se u saopštenju.
Iz policije su poručili da se Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koji je upoznat sa događajem izjasnio se da se u radnjama šesnaestogodišnjaka stiču bitni elementi bića krivičnog djela teška tjelesna povreda i naložio da se osumnjičeni liši slobode i da mu se, uz krivičnu prijavu, sprovede na dalju nadležnost.

U Pljevljima uhapšen maloljetnik: U tuči izazvao frakturu lobanje godinu starijem sugrađaninu

Pacijenti će konačno lakše do Kliničkog centra Crne Gore. Nove pješačke staze i parking prostor za sanitetska vozila donacija je kompanije Bemax najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori, prenosi Televizija E. Radovi su i dalje u toku, a do sada je urađeno 650 metara pješačkih staza. „Mi smo uočili nedostatak pješačkih staza, čime je direktno ugrožena bezbjedna cirkulacija pješaka oko Kliničko bolničkog centra i negdje smo se ponudili da mi odradimo donaciju i pomognemo ovu dobru ideju“, rekao je koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, Nikola Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190944_6812f1d57b5797c7ab8681459f8a4851a5b757bb9ac62703290e7740bf004b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920190944_6812f1d57b5797c7ab8681459f8a4851a5b757bb9ac62703290e7740bf004b53" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Donacija Bemax-a Kliničkom centru"> <figcaption>Donacija Bemax-a Kliničkom centru(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Da su pješačke staze i parking prostor za sanitetska vozila pravi pogodak, smatraju i građani koji su već koračali novim trotoarima. &nbsp;„Mislim da je ovo iskorak jedan. Mnogo je bolje da imate bolji pristup zdravstvenim ustanovama. Mislim da bi trebalo da se poradi za pristup osobama sa invaliditetom“, komentar je jednog građanina. „Što su uradili – super je urađeno. Svaka čast“, poruka je građanke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190944_144385b7467c7e3ae36129bcee0dfb668843710ff9ed668eac44ca1a5a3926ed.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250920190944_144385b7467c7e3ae36129bcee0dfb668843710ff9ed668eac44ca1a5a3926ed" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Donacija Bemax-a Kliničkom centru"> <figcaption>Donacija Bemax-a Kliničkom centru(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  A da je rekonstrukcija dvorišta Kliničkog centra bila neophodna svjestan je i direktor te ustanove Aleksandar Radović. „Ono što smo primijetili u startu to je da je Klinički centar neuređen i nepristupačan bio u svom okruženju. Ne prčamo sada o medicini, o samoj zgradi, uređenju, pružanju zdravstvenih usluga, nego o tome kako naši pacijenti mogu da bolje i lakše dođu do nas“, rekao je Radović. Apelovao je na građane da prate postavljene znakove. „Na šta smo stavili poseban akcenat, to su pacijenti sa posebnim potrebama, pacijenti koji dolaze na fizikalu, gdje smo uradili posebna stajališta za njih, tako da se trudimo da taj dio bude rezervisan samo za njih. Postavili smo bilborde, označili smo kompletne saobraćajnice. Ovim putem apelujem, kako na zaposlene tako i na građane, da striktno poštuju ta mjesta, gdje je to ostavljeno za ljude kojima je neophodno da priđu samoj zgradi“, naglasio je direktor KCCG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190948_1824a5db69f0e4f7055442d236cfd0c8596be6f8729b4085bf0994b2cda3d03c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250920190948_1824a5db69f0e4f7055442d236cfd0c8596be6f8729b4085bf0994b2cda3d03c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Radovi ispred Kliničkog centra"> <figcaption>Radovi ispred Kliničkog centra(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Osim pješačkih staza, urađena su i nova mjesta za sanitetska vozila. „Kod Urgentnog centra je odrađeno proširenje za dodatna tri parking mjesta zbog bezbjednijeg i lakšeg okretanja ambulantnih vozila u kritičnim situacijama i pojačanoj aktivnosti te zone“, dodao je Zejak. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDO1VYX4DE0f%2F%3Figsh%3DMWtpYWg0NGZmZjdr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Radovi u dvorištu Kliničkog centra se nastavljaju, a konačne rezultate, kako poručuju sagovornici TV E, vrijedi čekati.

Pacijenti od sada lakše do KCCG: Vrijedna donacija Bemax-a najvećoj zdravstvenoj ustanovi

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, komentarisao je na mreži X stav Tomasa Vajca, predsjedavajućeg Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, koji je optužio lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića da opstruira projekat izgradnje kolektora u Botunu..
- Stvarno su ovi EU poslanici genijalni! Kako mi do sada nijesmo vidjeli ovu Milanovu stranu…? Dok se vi, gospodo, probudite, mi ćemo da budemo Bjelorusija na Balkanu - napisao je Zirojević.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1969447545546907781%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1969447545546907781%7Ctwgr%5E34cbcd25eea23220ec5d38890c94adb335290531%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Dok se vi iz EU probudite bićemo Bjelorusija na Balkanu

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

Lokalna vlast u službi mržnje: SO Pljevlja u subotu promoviše knjigu koja veliča četničke komandante

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Tag: didijer-tihi

Specijalac i robot za detektovanje eksplozivnih naprava prošli kroz cijelu dužinu tunela

Povodom Dana ekološke države: Organizovano takmičenje “Eko Avantura”

U Pljevljima uhapšen maloljetnik: U tuči izazvao frakturu lobanje godinu starijem sugrađaninu

Pacijenti od sada lakše do KCCG: Vrijedna donacija Bemax-a najvećoj zdravstvenoj ustanovi

Zirojević: Dok se vi iz EU probudite bićemo Bjelorusija na Balkanu

PRATITE TVe UŽIVO