U društvenoj teoriji, studenti se prepoznaju kao društvena snaga tek šezdesetih godina 20. veka. Bilo je to u okvirima Nove ljevice i teoretičara kontrakulturnih pokreta. Naime, Nova ljevica bješe intelektualni pokret koji je inspirisao na akciju nebrojene mlade ljude, i naveo ih na misao da mogu promijeniti sami sebe i društvo u kojem žive. Rođen je iz revolta prema modernom univerzitetu i društvu, a doprinio je mobilisanju građana za pitanja kao što su građanska prava, siromaštvo, rat (u Vijetnamu), ženska prava. Individualne slobode i kulturna autentičnost postali su ciljevi političke akcije i inspirisali su ljude na pobunu protiv nepravde i nejednakosti, kao i na odbacivanje postojećeg sistema odnosa moći.
Ukoliko to djeluje nemoguće ili utopijski – utopijski su djelovale i američka Deklaracija o nezavisnosti (1776) i francuska Deklaracija o pravima čoveka i građanina (1789). Pa radikalnu, revolucionarnu i „utopijsku“ ideju o tome da su „Svi ljudi rođeni jednaki“ danas uzimamo zdravo za gotovo. Novi počeci nijesu teški u politici – oni su nemogući. Možemo se otresti nekih djelova prošlosti, ali ne svih. Upravo zato je jedan od slogana studentske pobune 1968. i glasio „Budimo realni – zahtijevajmo nemoguće“.
Dakle, Nova ljevica se pojavljuje pedesetih i šezdesetih u Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Državama kao reakcija na neuspjeh tradicionalnih marksističkih partija (Stara levica) i konzervativnog status quo u poslijeratnim društvima. Bio je to i raznoliki politički i intelektualni pokret koji je odbacivao i kapitalizam Zapada i komunizam Sovjetskog Saveza. Dok se Stara ljevica još uvijek fokusirala na industrijski rad, klasnu borbu i državnu kontrolu nad privredom, Nova ljevica je proširila svoja interesovanja i na građanska prava, feminizam, antikolonijalizam, antiratno djelovanje, lične slobode i kritiku kulture konzumerizma. I, umjesto na radnika u plavom kombinezonu, fokusirala se na – studente i mlade uopšte. Nova ljevica i studentski pokret su neodvojivi – Nova ljevica kao kritička teorijska paradigma ne bi postojala bez studentskih pokreta, a i studenti su bili pod zamašnim uticajem ovih ideja.
Lideri Nove ljevice mahom su bili univerzitetski profesori i/ili aktivisti: Herbert Markuze (SAD), Rejmond Vilijams (Velika Britanija), Žan-Pol Sartr i Danijel Kon-Bendit (Francuska), Jirgen Habermas i Rudi Dučke (Nemačka) itd, iako je u pitanju bila neformalna mreža, a ne čvrsta organizacija intelektualaca. Ipak, oni i drugi postali su svojevrsni „gurui“ studentskog pokreta ili „neocrvene revolucije“.
Na primer, Markuzeova knjiga „Čovek jedne dimenzije“ (1964) oštro je kritikovala razvijena industrijska društva i ponašanje tzv. „pristojnog čoveka“, inspirišući mnoge studente. Vođa Pokreta za slobodu govora na Berkliju, Mario Savio, bio je čuven po svom govoru u kojem poziva na otpor prema „mašineriji“ institucionalne moći. Mnogi drugi mislioci i aktivisti pozivali su na radničko i studentsko samoupravljanje, odnosno direktnu demokratiju. Dučke poziva na „dugi marš kroz institucije“ u smislu transformacije društva „iznutra“ a ne putem direktne revolucije. Zvuči li sve to poznato?
Studenti su bili i (p)ostali motor pokreta Nove ljevice. Za razliku od radničke klase, koja je prečesto vezana ekonomskom neizvesnošću ili sindikalnom disciplinom, studenti imaju relativnu slobodu, pristup idejama, i okupljaju se po univerzitetima u velikom broju. Upravo zato, kampusi (a ne fabrike) su prirodno mjesto za političko eksperimentisanje. Spomenuti Pokret za slobodu govora na Univerzitetu Berkli (1964) bio je okidač američke Nove ljevice, dok su studenti u Parizu bili ključni akteri generalnog štrajka koji je 1968. gotovo pokrenuo političku revoluciju u Francuskoj. Organizacije poput „Studenti za demokratsko društvo“ (1962) su iznele zahtjeve koji nijesu usko politički, već traže demokratskije, participativnije i humanije društvo.
Odnos između studenata i mislilaca Nove ljevice bio je vođen sledećim zajedničkim idealima: antiautoritarizam (odbacivanje i zapadnog tehnokratskog kapitalizma i sovjetskog komunizma), lične slobode (teme poput otuđenja, seksualnih sloboda i slobodnog kulturnog izražavanja), međunarodna solidarnost (antikolonijalizam), te feminizam i ekologizam.
Da li nas i ovo podsjeća na najnoviji studentski pokret u Srbiji? Studenti su Novoj ljevici dali energiju, vidljivost i radikalizam, iako je pretjerani fokus na „životne stilove“ i identitetske politike doveo do kritika da je Nova ljevica napustila klasnu politiku. Ipak, uticaj studentskog angažmana u okvirima Nove ljevice bio je ogroman, transformisao je univerzitetski život, i ostavio nasljeđe koje se vidi i danas – pa i u studentskoj pobuni u našoj Republici.
I zato, da li je studentski pokret u Srbiji „najnovija ljevica“? Antipartijska, antisistemska, sa elementima patriotizma (ako ne i nacionalizma), ali i ljevičarskim pozivima na jednakost, solidarnost, zborove građana i – ljubav? Hipici 21. stoljeća? Avangarda postradničke klase? Danas o njima pohvalno pišu lijevi intelektualci poput Slavoja Žižeka, Janisa Varufakisa i Srećka Horvata. Dok su fašisti oduvek mrzjeli univerzitet (kao što i univerzitet tipično mrzi fašiste). A naši blokirani fakulteti već izgledaju sjajno kao skvotovi u berlinskom Krojcbergu. Prednost studenata u tome je što nerijetko imaju dosta znanja i što mogu da ne budu „ponavljači istorije“. Studenti na univerzitetu uče da prije bilo kakvog seminarskog rada, prvo moraju obaviti pregled literature.
Ovako grade svoje ideje na iskustvu prethodnih generacija, počevši od najviših tačaka ljudskog znanja i „stojeći na leđima divova“. S druge strane, mnogi studenti smatraju da istorija počinje i završava se sa njima, zahtijevajući promjene odmah i sada, umjesto da strpljivo grade čvrstu organizaciju. Kontroverzni stavovi „Ne rušimo vlast, već mijenjamo sistem“ i „Svi su oni isti“ kao da je prepisan iz udžbenika iz Pariza ili Berklija 1968. I koristi režimu. Stari marksisti su šezdesetih zato kritikovali studente i njihovu namjeru da od univerziteta naprave svoju tvrđavu ili „crvenu bazu“ kao – „Geto od zlata u svijetu od govana“.
Studenti kao „najnovija ljevica“ u Srbiji najzad (prekasno?) ulaze u politiku zahtijevajući prevremene izbore. U tom poslu moraju da se povežu i sa političkim partijama na osnovu čvrsto dogovorenih principa. Jer, iako su proteste 1996/97. godine odvojeno vodili studenti i opozicija (koalicija Zajedno), između njih je postojala kvalitetna sinergija. A možda i ne moraju da se povežu sa njima, ko zna? Uostalom, pogledajmo u „vođe“ studentskih protesta od Dragana Đilasa do dvojice Čedomira (Jovanovića i Antića) danas? Studentska politika je isuviše često bila samo predstava ili predigra budućih „mladih lidera“ koji uvežbavaju umeća licemerja, poziranja i karijerizma uz prenaglašeni osjećaj sopstvene bitnosti.
Ipak, postoji bojazan da protesti postanu razvodnjeni i dezorijentisani, i da zato studente sada vlast juri po ulicama, a ne obrnuto. Režim je krenuo u obračun i jedina šansa mu je podjela frontova na studente, profesore, aktiviste, opoziciju, građane i civilni sektor. Uz šetnje i blokade raskrsnica, možda je vrijeme da se dodatno izađe iz bezbjednih tvrđava kao što je univerzitet, upravo zbog istorijskih lekcija i gašenja Nove ljevice šezdesetih. Izlazak na izbore je zato korak u dobrom pravcu. A valja i razmotriti ko će dunuti u pištaljku i povikati „Juriš!“, a ne samo „Pumpaj“.
Ne postoje prečice kada je riječ o promjeni društva. Svaki pokušaj da se zaobiđe neophodan zadatak pridobijanja širokih masa za svoje ideje i ideale neizbježno vodi ili u oportunizam ili u ultralevičarsko sektašenje. Ni Rim niti režim nijesu izgrađeni za jedan dan. Pokušaji da se masovne promjene stvore vještački, u udobnom prostoru fakulteta, ili na ličnom (a ne društvenom) planu vode u ćorsokak. Za sada, izgleda da su studenti ovoga svjesni i uspijevaju da izbjegnu zamke u koje je pred Sistemom upadala Nova ljevica. Naša Najnovija ljevica je još uvek atraktivna i beskrajno kul, samo neka tako i ostane. I ne skrene udesno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Najnovija ljevica

Odluka premijera Milojka Spajića da jednostrano suspenduje bezvizni režim za Tursku, u trenutku kada se u posljednjih 48 sati bilježe napadi na turske državljane u Crnoj Gori, samo je dodatno produbila atmosferu netrpeljivosti i društvene polarizacije, ocijenio je Miloš Knežević koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje.
Knežević smatra da takav potez ne predstavlja izraz državničke odgovornosti, već impulsivan odgovor koji podstiče narative o kolektivnoj krivici, što, kako navodi, može imati dugoročno negativne posljedice po crnogorsko društvo.
- Umjesto da se tenzije smiruju, Vlada i premijer Spajić ih ovim potezom dodatno pojačavaju, stvarajući utisak da se čitava zajednica drži odgovornom za pojedinačne incidente. Takva politička kratkovidost lako se može pretvoriti u širi društveni problem, koji bi mogao pogoditi i druge manjinske i doseljeničke zajednice u Crnoj Gori - smatra Knežević.
On ističe da se postavlja pitanje može li Vlada sada uopšte kontrolisati posljedice takve odluke i dodaje da Crna Gora mora kroz svoje institucije dati jasan odgovor na eskalaciju nasilja — odlučno i bez kalkulacija.
- Posebno zabrinjava činjenica da se određeni narativi o Turcima i Turskoj uvoze sa strane, a brojke i poruke koje se plasiraju, prema svemu sudeći, dolaze iz centara moći u Beogradu. To se, nažalost, sada preliva i na domaće donosioce odluka, stvarajući utisak da se čeka kako će Beograd reagovati i koje će instrukcije poslati, kako bi se sve riješilo - kazao je Knežević.
On smatra da prvi korak crnogorske Vlade mora biti jasno distanciranje od govora mržnje i podsticanja nasilja, uz konkretne reakcije policije i tužilaštva na sve napade koji su se već dogodili.
- Država koja ne kontroliše retoriku nasilja rizijuje da izgubi kontrolu nad samim nasiljem. To, nažalost, već vidimo kroz formiranje takozvanih ‘narodnih garda’ koje patroliraju ulicama Podgorice. Upravo je zadatak institucija da smire tenzije, zaštite sve strane državljane koji borave u Crnoj Gori i pokažu da je vladavina prava jedini okvir u kojem se ovakve situacije rješavaju - poručuje Knežević.

Knežević: Stvara se utisak da se čekaju odluke Beograda kako riješiti situaciju, narativ o Turcima i Turskoj uvezen sa strane

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović sastao se danas sa ambasadorom Republike Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom, povodom razmatranja aktuelne situacije usled nedavnih dešavanja u Podgorici, gdje su se saglasili da su Crna Gora i Turska partnerske zemlje koje zajednički njeguju odnose zasnovane na međusobnom uvažavanju i poštovanju.&nbsp;
- &nbsp;U razgovoru je posebno naglašena važnost očuvanja stabilnosti, međuinstitucionalne saradnje i doslednog poštovanja zakona i institucija sistema - ističe se u saopštenju MUP-a.&nbsp;
Kalkavan je istakao da Turska i Crna Gora, kao ozbiljne države i partneri, prave jasnu razliku između onih turskih državljana koji borave u Crnoj Gori i poštuju državu Crnu Goru, Ustav i njene zakone i doprinose crnogorskom društvu od onih koji se ponašaju suprotno.
Ministar je istakao opredijeljenost Ministarstva unutrašnjih poslova da nastavi dijalog i saradnju sa Ambasadom Republike Turske u cilju jačanja povjerenja i unapređenja bilateralnih odnosa u oblastima od zajedničkog interesa.

Kalkavan sa Šaranovićem: Jasna razlika između turskih državljana koji poštuju državu CG od onih koji se ponašaju suprotno

Gledajte informativnu emisiju 24 sata večeras u 19 sati na Televiziji E. Naš gost je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
Tema dana: Kad ulica nadjača sistem
Večerašnje izdanje informativne emisije 24 sata donosi:
• Novi napadi na turske državljane i njihovu imovinu — incidenti izazvali snažne reakcije javnosti, osude ksenofobije i poziva na odmazdu, te apeli za očuvanje mira, tolerancije i međunacionalnog povjerenja.
• Hapšenja zbog podsticanja mržnje i nasilja — osam osoba lišeno slobode. Policija najavljuje snimanje javnih okupljanja kamerama i dronovima.
• Otkriven spomenik mitropolitu Amfilohiju u Kolašinu.
• Protest zaposlenih u Opštoj bolnici Nikšić — optužbe za mobing, smjene i otkaze.
• Serija zemljotresa u Turskoj — više od 100 potresa nakon sinoćnjeg zemljotresa jačine 6,1 Rihter kod Balikesira; najmanje 22 povrijeđenih.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Amra Tahirović

Informativna emisija 24 sata na TV E: Gost Nikola Janjušević

Ispred Kineske ambasade, u blizini Ambasade Turske, večeras je prisutan veći broj pripadnika policije. Kako nezvanično saznaje Portal ETV, njihovo prisustvo je preventivnog karaktera, zbog tenzija koje traju unazad nekoliko dana, a tokom kojih su grupe građana uzvikivale nacionalističke parole. Jake pokicijske snage već obezbjeđuju sve prilaze ambasadi. Pristižu stalno pojačanja. Postavljeni su već kordoni policije i ograde. Svi prilazi su zatvoreni sa svih strana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028171016_38e71b8fff0adcec73412f7510f0a2b8a9e433ead1f33d3b90f5d18cf3b1b589.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251028171016_38e71b8fff0adcec73412f7510f0a2b8a9e433ead1f33d3b90f5d18cf3b1b589" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Foto:Miraš Dušević</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028171016_7404fb45435e1ebee2e6bff7329b40143f631dcb6465a0fc3204da600e3b601b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251028171016_7404fb45435e1ebee2e6bff7329b40143f631dcb6465a0fc3204da600e3b601b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija ambasada "> <figcaption>Foto: Miraš Dušević</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251028171032_6bd16064e5a4b29c07da406778a2d26c636ada6d9a38ebcd4c253d69f944376d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251028171032_6bd16064e5a4b29c07da406778a2d26c636ada6d9a38ebcd4c253d69f944376d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kordon policije "> <figcaption>Foto: Miraš Dušević</figcaption> </figure>  Podsjećamo, nakon incidenata od prije dvije večeri, hapšenja i neprimjerenog skandiranja na Zabjelu, sinoć se i u Siti kvartu okupila grupa mladića koja je uzvikivala „Turci napolje“. Ovaj događaj uslijedio je samo dan nakon incidenta na Zabjelu, kada je grupa građana skandirala „Ubij, ubij, ubij Turčina“, te oštetila dva vozila i objekat u vlasništvu turskih državljana. Više državno tužilaštvo u Podgorici je samoinicijativno formiralo predmet povodom događaja na Zabjelu, kako bi se utvrdilo da li u postupanju pojedinaca ima elemenata krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. - Radi provjera o postojanju krivičnog djela, tužilaštvo je dalo usmeni, a zatim i pismeni nalog službenicima Uprave policije za preduzimanje svih mjera i radnji u cilju prikupljanja dokaza i identifikovanja osoba za koja postoji osnov sumnje da su izvršile navedeno krivično djelo, te eventualno i druga krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti - saopšteno je iz Tužilaštva. U Baru je tokom noći između ponedjeljka i utorka demoliran i pokušano zapaliti ugostiteljski objekat brze hrane u Ulici Mila Boškovića, čiji je vlasnik državljanin Turske. Požar je brzo lokalizovan zahvaljujući intervenciji vatrogasaca, koje su, prema saznanjima portala, oko dva sata iza ponoći pozvali stanari zgrade u čijem se prizemlju nalazi objekat. Policija je jutros obavila uviđaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbar-demoliran-lokal-u-vlasnistvu-drzavljanina-turske&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pojačano prisustvo policije ispred Kineske a u blizini Turske ambasade u Podgorici

,,Politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, trebalo bi da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke.“ Ova rečenica je dio reakcije Delegacija Evropske unije na upit novinara Vijesti, dan nakon erupcije apsolutizma četničkog vojvode Andrije Mandića i njegovih stranačkih kolega u Skupštini. Složna ekipa bivših frontovaca žestoko je kritikovala vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i tražila njegovu brzinsku smjenu. &nbsp; TUŽILAČKO (NE)ČINJENJE I... Ali, ne zbog toga što Marković čini, već zato što ne čini ono što su mu rekli da mora. A to je - da po svaku cijenu goni, tuži i zatvori Mila Đukanovića, njegovog brata Aca i užu porodicu, ali i da goni i sve ostale koje targetira nova vlast. &nbsp; U petak su čelnici nekadašnjeg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i poslanici Jole Vučurović i Dejan Đurović javno su dokazali ono što se znalo: vrhovni državni tužilac Milorad Marković i specijalni državni tužilac Vladimir Novović izabrani su, ne zbog svog prethodnog rada - jer &nbsp;njih dvojica nijesu bili tužioci – već zbog onoga što je bilo predviđeno da urade! &nbsp; Tačnije: da hapse one u koje vlast upre prstom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251027181040_7520df2c45a5e036fad4928838c7a1bebdd41d021eadb555bc11b33b219aef20" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore "> <figcaption>KONTROLOR POLITIČARA i TUŽILACA: Andrija Mandić u Skupštini Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nije to novost. Od avgusta 2020. godine Dritan Abazović i ostala ekipa na vlasti više se bavila pretragama i optužbama protiv stare vlasti, nego evropskim putem Crne Gore; više su istraživali kako da zaposle svoje ljude u državnom sistemu, nego što su razmišljali o reformama sistema. &nbsp; Nije, dakle, avgustovska vlast krila svoje pravo lice, pa jedino što čudi u reakciji Evropljana je – da li su stvarno iznenađeni ponašanjem vrhovne ekipe ekipe ,,oslobodilaca“? &nbsp; ...EVROPSKO ĆUTANJE Ili je, možda, reakcija delegacije EU u Podgorici bila suštinski nezvanično, ali javno, priznanje vlastite greške - da su podržavali vlast čiji najvažniji činioci, poput partija Mandića i Kneževića, ne baštine evropske vrijednosti? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251027181040_fdcb50f4e36f33823e48cc6111f5ea9898ff8dadf323b31e126853d4d5a00382" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu"> <figcaption>NA METI: Milorad Marković u crnogorskom parlamentu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista, Evropa je uglavnom ćutke posmatrala kada su čelnici nove vlasti ovđe počeli da grade režim koji kontroliše sve i koji najviše podsjeća na onaj režim njihovog političkog mentora - Aleksandra Vučića u Beogradu. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije naših, kako volimo da kažemo, zapadnih prijatelja čak ni na onu staru izjavu poslanika nove valsti. Milan Knežević svojevremeno je kazao da je decembra 2023. i januara 2024. godine, baš u zgradi Vlade, sadašnja vlast dogovarala skupštinsku većinu o izboru tužioca - upravo sa sadašnjim &nbsp;vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem. &nbsp; To je bilo jezivo je priznanje zloupotrebe politike, neke vrsta političke zavjere, ali i dokaz o neprimjerenom pritisku vlasti i politike na crnogorsko pravosuđe. &nbsp; Ne, nije bilo reakcije, naši zapadni partneri su sve to oćutali. &nbsp; POGLED U VLASTITO DVORIŠTE &nbsp; No, za rasplet ovog crnogorskog političko-tužilačkog čvora ne treba gledati u pravcu Brisela, već u vlastito dvorište. I pokušati naći odgovor na jedno važno pitanje - &nbsp;zbog čega je Vladimir Novović, u petak u parlamentu, okrenuo leđa Miloradu Markoviću? &nbsp;&nbsp; Da, upravo tako: dio parlamentarne većine na politički krst je razapinjao vrhovnog državnog tužioca zbog izostanka postupanja u slučajevima - koji su &nbsp;isključiva nadležnost – glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! &nbsp; Kojeg su inače i Mandić i Knežević i ostali na sva usta hvalili, dok su Markovića satanizovali. &nbsp; I nije to bilo tek neznanje poslanika, već pokazatelj da cijene Novovićev selektivan pristup, koji se progonom pojedinaca iz opozicije i atakom na kritičke medije, pretvorio u pravi uslužni servis vlasti. Za razliku od Markovića, koji se drznuo da se žali na oslobađajuću presudu u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine. &nbsp; Pokazalo se i da je Novović, na svoj način, izrazio zahvalnost poslanicima Mandićeve i Kneževićeve partije: nije se ni pojavio na raspravi u parlamentu, već je poslao svog zamjenika Turkovića koji, valjda po dogovoru, nije glasa puštio tokom zasijedanja Skupštine Crne Gore. &nbsp; Mučno je bilo to ćutanje glavnog specijalnog tužioca Novovića, ali i vrlo znakovito: sam je glavni specijalni tužilac pokazao i dokazao da je podložan i pokoran ljudima iz vrha vlasti. I pokazuje da je Novović spreman da prekrši etički kodeks koji govori da tužilac u svom postupanju, citiram, ,,ne smije biti instrument bilo koje društvene ili političke grupe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251027181056_d707f3ea3caefd5ec94650d9869609313dad6b65de87b82de56603529477727b" data-rendition-name="original" width="1110" height="618" loading="lazy" alt="HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO"> <figcaption>HAPŠENJE NAJAVILI POLITIČARI: Veselin Kovačević ispred zgrade SPO(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  MUČNE PORUKE SPECIJALNOG TUŽIOCA I, kada se sve to zna, onda ne čudi što je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović odlučio da primi nove, dodatne pohvale iz vlasti i djeluje upravo po nalogu jedne političke grupe. &nbsp; Danas je - baš kako je Dritan Abazović mnogo puta ranije, ali i prije koji dan, najavljivao - priveo biznismene Veska Kovačevića i Ranka Ubovića, osumnjičene za navodno pranje novca. &nbsp; Ako postoje dokazi, hapšenje je logično. Ali, teško je prihvatiti da je pravno logično kada SDT javno saopšti da tužioci – koji su dali nalog za hapšenje - ,,vode hitnu istragu za dokazima”, kako piše u saopštenju SDT-a. &nbsp; Dakle: za navodnu kriminalnu radnju koja se desila možda i deceniju ranije, prvo se hapsi onda se traga za dokazima? &nbsp; HAPŠENJA PO NALOGU POLITIKE Ispada da je Novović naredio hapšenje, a da će SDT tek dokazivati djelo zbog kojeg su biznismeni već uhapšeni. Logika zasnovana na maksimi ,,prvo hapsi, poslije dokazuj” - pravno je neodrživa, politički zloslutna i društveno perverzna. &nbsp; Ali, očito da je Vladmir Novović svjesno računao da će na svoj konto zgrnuti &nbsp;nove pohvale. Ne samo od Dritana Abazovića, već i od Borisa Bogdanovića koji je odmah slavodobitno poručio da će sada, citiram, ,,džabe da cvile i Ubovićeve partije, njegovi mediji, njegovi politički telali i poltroni”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251027181048_9590562f0743bf657ad4f8c9645e0aa604b31f3a1e611b92613dfd064b3d3533" data-rendition-name="original" width="831" height="1109" loading="lazy" alt="MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića"> <figcaption>MALI BERIJA IZ DEMOKRATA: Objava Borisa Bogdanovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Priča o cviljenju političih protivnika posljednji se put - &nbsp;još u doba staljinističih čistki - čula iz usta zloglasnog tužioca Lavrentija Berija. Sada, vijek kasnije, o političkom cviljenju svojih političkih neprijatelja govori šef poslaničkog kluba Demokrata, crnogorski mali Berija. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Djeluje monstruozno, ali to je ta nova Crna Gora na koju su se izgleda neki već navikli. Što se tiče novinara Televizije E i Portala ETV, nećemo se navikavati na politički progon, ma od koga dolazio. &nbsp; I moraće, oni koji bi željeli da vide naš kraj, moraće još da se potrude, i političari i tužioci, da nas primoraju da zašutimo kad imamo argumente da govorimo. &nbsp; Prosto: neće moći ove noći, ali i svake druge noći. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Strategija: ,,Prvo hapsi, onda dokazuj”

Biznismen Ranko Ubović priveden je, po nalogu SDT-a, u Specijalno policijsko odjeljenje.
Nije poznat razlog zbog čega je priveden Ubović jer se Specijalno državno tužilaštvo nije oglašavao ovim povodom.
Prema informacija našeg medija priveden je i biznismen Veselin Kovačević.

Privedeni Ranko Ubović i Veselin Kovačević

Biznismen Veselin Kovačević izveden je u 12.50 sati iz Specijalnog policijskog odjeljenja, a biznismen Ranko Ubović izveden je u 13.30 sati.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo Ubovića i Kovačevića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili više krivičnih djela pranje novca.
Ovo tužilaštvo, kako se navodi u saopštenju, nastavlja da, po nalogu specijalnih tužilaca i u skladu sa odlukama nadležnog suda, u Podgorici, izvršava hitne dokazne radnje sa ciljem prikupljanja dokaza i tragova o krivičnim djelima.
- Osumnjičeni će biti sprovodeni u radi saslušanja u Specijalno državno tužilaštvu u zakonskom roku, a nakon njihovog saslušanja i završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju, javnost će biti obaviještena o pokrenutom postupku - kazali su u SDT-u.

Kovačević i Ubović izvedeni iz Specijalnog policijskog odjeljenja

Zoran Piperović, advokat biznismena Ranka Ubovića saopštio je da njegov branjenik nije ni upitan da se izjasni o navodima iz krivične prijave.
- Uhapšen je zbog nečega zbog čega je već bio hapšen Vlado Ivanović. Dakle, sada, prema tvrdnjama, nije Vlado uzeo novac od Zvicera za pet stanova, već Ranko Ubović. Rekao sam – pošto ni za Ivanovića niste naveli osnov, možete li pomoći da objasnite na osnovu čega tvrdite da je Ubović uzeo pare? Na to nije bilo odgovora - kazao je Piperović.
Dodao je da se u prijavi pominje „još jedno pranje novca“, odnosno pet stanova o kojima se, kako je naveo, već govorilo.
- To su oni famozni stanovi koje smo raspravili, u Perli u Budvi – jedan je navodno Ubović uzeo za sebe, jedan Vesko Kovačević, jedan Zoran Lazović, jedan Zoran Tomčić i jedan Aleksandar Mijajlović. On je rekao da su to stanovi "Bemaksa“, koje firma daje prijateljima, a oni, kada nisu tu, vrate ključ na recepciji. Zbog toga je, vjerovali ili ne, uhapšen. I nije uopšte upitan da se izjasni na navode iz krivične prijave - rekao je Piperović.
Advokat je dodao da su pitanja tokom saslušanja bila nevezana za krivičnu prijavu.
- Pitali su ga zašto mu je nadimak Tigar, zašto je dao mladom sinu da vodi firmu, odakle mu novac da je kupi od Kovačevića. Na to je odgovorio – "pitajte njih". Na pitanje da li je bio na večeri na Grahovcu sa Radojem Zvicerom, rekao je da nije. Pitali su ga i da li je bio u Staroj kući na večeri sa Zvicerom – odgovorio je da se ne sjeća - naveo je Piperović.
On je ocijenio da nema osnova za zadržavanje Ubovića.
- Ako je ovo sve što država zna o Ranku Uboviću, ja sam mu rekao – ti si najsretniji Crnogorac - kazao je Piperović.
Na kraju je dodao i da su se danas mnogi radovali.&nbsp;
- Ne treba se radovati ničijem zlu. Ono što sam vam rekao, to je istina – nije uopšte upitan zbog onoga što je u prijavi – zaključio je Piperović.&nbsp;
V.Lj.

Tag: aleksej-kisjuhas

Najnovija ljevica

Knežević: Stvara se utisak da se čekaju odluke Beograda kako riješiti situaciju, narativ o Turcima i Turskoj uvezen sa strane

Kalkavan sa Šaranovićem: Jasna razlika između turskih državljana koji poštuju državu CG od onih koji se ponašaju suprotno

Informativna emisija 24 sata na TV E: Gost Nikola Janjušević

Pojačano prisustvo policije ispred Kineske a u blizini Turske ambasade u Podgorici

PRATITE TVe UŽIVO