Državljanin Srbije P.L. (18) uhapšen je zbog sumnje da je opljačkao prodavnicu u Baru.
Neposredno nakon izvršenja krivičnog djela, službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar su identifikovali i locirali osumnjičenog i kod njega pronašli 14 ajfona, vrijednosti 17.830 eura. 
- On je, kako se sumnja, 14. februa nakon ponoći, u dva navrata, čekićem polomio staklo na objektu kako bi napravio otvor za ulaz, a zatim oko tri sata kroz napravljeni otvor ušao u objekat i ukrao 14 mobilnih telefona marke Ajfon, nakon čega se udaljio iz objekta - saopšteno je iz Uprave policije.
O događaju je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, po čijem je nalogu P.L. uhapšen i protiv njega će biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Državljanin Srbije osumnjičen da je iz radnje u Baru ukrao 14 ajfona, vrijednih 17.830 eura

Više od 19 mjeseci nakon što je Irancima zabranjeno da kupuju najnovije modele Ajfona, vlasti su 30. oktobra objavile da se zabrana ukida.
- Detalji i propisi vezani za uvoz Ajfona biće objavljeni u bliskoj budućnosti - rekao je ministar telekomunikacija Satar Hašemi u postu na mreži Iks (X).
Nije dao više detalja, ali je rekao da je taj potez "podržao" predsjednik Masud Pezeškian.
Zabrana, usmjerena na ograničavanje potrošnje u stranoj valuti, uvedena je u februaru 2023, stavljajući van zakona prodaju ili uvoz Ajfona iz serije 14 i 15.
To se nije odnosilo na modele Ajfon 13 i niže, stvarajući ogromno crno tržište u zemlji u kojoj se posjedovanje uređaja brenda Epl smatra statusnim simbolom. Prije zabrane, procjene analitičara su pokazale da su oko jedan od tri pametnih telefona bili Ajfon.
Sam američki tehnološki gigant nema službeno prisustvo u Iranu jer mu je zabranjeno poslovanje u toj zemlji zbog američkih sankcija.
Značajan sporazum poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) između Irana i svjetskih sila iz 2015. godine ograničio je nuklearni program Teherana u zamjenu za oslobađanje od sankcija.
Međutim, Iran je proširio svoj program i ograničio IAEA-e inspekcije svojih nuklearnih lokacija nakon što je tadašnji predsjednik Donald Tramp povukao Sjedinjene Države iz sporazuma i ponovo uveo sankcije 2018.
Teheran i Vašington nemaju diplomatske odnose od 1980. godine, kada je američki predsjednik Džimi Karter prekinuo odnose usred iranske talačke krize.

1250x600

1084x550

Iran ukinuo zabranu kupovine najnovijih modela Ajfona

O problemu sa kojim se u posljednje vrijeme društvo suočava- velikog broja mladih koji voze pod dejstvom kokaina, drugih opijata i alkohola, govorio je ekspert za oblast narkomanije, sudski vještak Dušan Raspopović u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E.
Razlog što maloljetnici, kaže Raspopović, ali i svi ostali konzumenti zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance je laka dostupnost psihoaktivnih supstanci, kojih posljednjih godina sve više ima na ilegalnom tržištu.
- Kada je riječ o maloljetnicima dolazi do vršnjačke identifikacije, do nekih razloga lične prirode, ličnih problema, ima više tih tih faktora, ali onaj najznačajniji je laka dostupnost supstanci na ilegalnom tržištu- rekao je Raspopović.
I u prethodnom periodu, podsjeća Raspopović, razmišljalo se o promjeni kaznene politike, da kazne počinioca krivičnih djela iz te oblasti budu znatno veće.
- &nbsp;Što se tiče policijskih aktivnosti, &nbsp;istakao bih posvećenost službenika Uprave policije, koji svakodnevno daju dobre rezultate, kako na sprječavanju ulične prodaje psihoaktivnih supstanci, tako i na međunarodnim aktivnostima, ali ne možemo očekivati da ovaj problem riješi sama uprava policije, oni se bave i svojim dnevnim kontinuiranim aktivnostima. Ovo je problem koji treba da se rješava sa nivoa države, ali, nažalost, mi još uvijek takvo rješenje nemamo - istakao je Raspopović.
Ilegalno tržište i krijumčari droga, objašnjava Raspopović, prate potražnju i u sklopu toga koriguju svoju ponudu, iako je to tržište poremećeno ratom Ukrajini, i nekim drugim gibanjima u svijetu.
Neophodno je, poručuje Raspopović, da se sa pisanja raznih strategija pređe na djela da se država na svim nivoima organizuje od Vlade do lokalnih uprava, da bi se na pravi način multi disciplinovano djelovalo na problem.
&nbsp;- U posljednjem periodu imamo više sintetičkih droga, i imamo više duvanskih proizvoda,naročito je upotreba snusa povećana zadnjih godina, i mislim da se tome ne posvećuje dovoljna pažnja, i da mladi nijesu dovoljno informisani kakve probleme snus može da izazove po zdravlje. Što se tiče saobraćajnih nezgoda, čiji je broj povećan pod dejstvom narkotika, naročito kokaina, i nekih sintetičkih droga. Imali smo priliku da se informišemo da su jako male kazne za počinioce, ali takav je zakon, gdje su smrtno stradale osobe na podgorickim ulicama- kazao je Raspopović.
&nbsp;On je podsjetio i da smo imali sve više učesnika u saobraćaju, ne samo vikendom, nego i radnim danima, koji su pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, i to je nešto što brine.&nbsp;
- Uvijek je bilo da su te kontrole saobraćajne policije pojačane u dane vikenda, i u noćnim satima, sad imamo radnim &nbsp;danima, u toku dana, gdje su mladi ljudi pod dejstvom kokaina, ili nekih drugih opijata, što treba jako da brine i mislim da je ovo još jedno upozorenje da država mora ozbiljno da se pozabavi ovim problemom- dodaje on.
Raspopović je na kraju naglasio da je ovo problem cijelog društva.
- Ovo nije stvar politike, nego je stvar života, brige o mladim ljudima, brige o stanovništvu, jer svi mladi ljudi koji nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa supstancama mogu da budu potencijalno žrtve kako u saobraćaju, pješačkom prelazu, ili bilo gdje, ljudi koji nekontrolisano zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance koje mogu da nađu bilo gdje na ulici, po jeftinim cijenama- zaključio je Raspopović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJxDSJVz4oc4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raspopović: Sve više saobraćajnih nezgoda u kojima su učesnici pod dejstvom opijata, prvenstveno kokaina, ali i sintetičkih droga

Ustavni sud Crne Gore je utvrdio 28. februara ove godine da su policijski službenici zlostavljali maloljetnog A.C. tokom protesta u Nikšiću 2020. godine, a da Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću nije ispunilo obavezu da slučaj djelotvorno istraži. Zaključeno je da je došlo do kršenja ljudskog prava na zabranu torture kako u materijalnom tako i u procesnom aspektu.
Kako je saopštila nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), očekuje se da Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković hitno obezbijedi djelotvornu istragu i privođenje pravdi policijskih službenika koji su zlostavljali A.C, imajući u vidu, kako kažu, da predmet nije riješen skoro pet godina, uprkos mišljenju Ombudsmana iz septembra 2020. godine, a sada i odluci Ustavnog suda iz februara 2025. godine.
- Apelujemo da VDT za postupanje u ovom predmetu odredi drugog državnog tužioca, jer je Ustavni sud utvrdio da je državna tužiteljka Vjera Mićunović u predmetu nedjelotvorno postupala, kao i da je ista državna tužiteljka pokušala i da sasvim obustavi postupanje, proglasivši predmet zastarjelim iako za to nije bilo osnova. Zahtijevamo i da svi odgovorni za ovu nedjelotvornu istragu snose odgovornost - navode iz HRA.
Kako podsjećaju, do zlostavljanja je došlo 13. maja 2020. godine u Nikšiću, prilikom protesta zbog hapšenja sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.
- A.C. je 17. maja 2020. podnio krivičnu prijavu protiv policijskih službenika CB Nikšić, zbog krivičnih djela zlostavljanje i mučenje (čl. 166a i 167 KZ), zbog toga što je četiri dana ranije od policajaca pretrpio torturu na ulici i u policijskom vozilu („marici”). U to vrijeme, imao je šesnaest godina. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) je već u septembru 2020. godine zaključio da su policijski službenici nečovječnim i ponižavajućim postupanjem povrijedili pravo maloljetnog A.C. na dostojanstvo i nepovredivost ličnosti - podsjećaju iz HRA.
Do danas, kako ističu, ni Uprava policije ni ODT u Nikšiću nijesu identifikovali policijske službenike koje je A.C. prijavio da su ga tokom protesta jurili, a zatim oborili i udarali čizmama u predjelu usana, po leđima i glavi.
- Međutim, Ustavni sud je ocijenio da postoje indicije koje ukazuju “van razumne sumnje”da su policijski službenici Marko Kosović i Ratko Delibašić zlostavljali A. C. Takođe, u odnosu na navode oštećenog da je zlostavljan i u službenom vozilu, nesporno je utvrđeno da su se u tom vozilu nalazili i policajci Dalibor Knežević, Željko Vujačić, Marko Kosović i Ratko Delibašić. Utvrđeno je da je Knežević upravljao vozilom, da se Vujačić nalazio na mjestu suvozača, dok su se iza njih nalazili Kosović i Delibašić, koji su prije toga uveli A. C. u vozilo i smjestili ga u zadnji red sjedišta. Svi ovi policajci su svjedočili da niko od njih nije nezakonito postupao - navode iz HRA.
Ustavni sud je, dodaju, naglasio da državno tužilaštvo nije smjelo da se oslanja isključivo na izvještaj Uprave policije, jer ta institucija, kažu, u ovom kontekstu, nije mogla da se smatra nezavisnom, s obzirom na to da su upravo njeni službenici bili osumnjičeni za zlostavljanje.
- Takođe, Ustavni sud smatra da je državno tužilaštvo neosnovano prihvatilo tvrdnju Uprave policije da identifikacija osumnjičenih nije bila moguća zbog zaštitne opreme (šlemova i vizira), jer takvo objašnjenje ne opravdava izostanak odgovarajućih mjera za utvrđivanje identiteta počinilaca - ocjenjuju u HRA.
U odnosu na postupanje Državnog tužilaštva, podsjećaju, Ustavni sud je utvrdio da ODT u Nikšiću nije ispunilo svoju obavezu da zaštiti materijalni i procesni aspekt prava na zabranu mučenja i hitno postupi po prijavi protiv policijskih službenika, zato što je državnim tužiteljkama, prvo Vesni Krivokapić (do juna 2021), a zatim Vjeri Mićunović, trebalo 4 godine da odluče po toj prijavi (od 17. maja 2020. do 3. juna 2024), iako je zakonski rok za takvu odluku mjesec dana.
- Mićunović je 3. juna 2024. godine obustavila izviđajne radnje, pogrešno zaključivši da je nastupila zastara krivičnog gonjenja. Međutim, nakon prigovora punomoćnika A.C., predmet joj je vraćen na dalji rad. Takođe, zaključeno je da izviđaj, koji traje već skoro 5 godina, nije zadovoljio ni standarde temeljnosti, nezavisnosti i hitnosti, nije doveo do identifikacije i kažnjavanja policijskih službenika niti se postupalo u najboljem interesu maloljetnika. Ustavni sud je kritikovao tužilaštvo zato što nije na vrijeme tražilo snimke video nadzora sa okolnih objekata, već tek nakon godinu dana, kada je već bilo jasno da su snimci uništeni, kao i zato što nije preduzelo radnju prepoznavanja (vizuelno, glasom) iako je za tim postojala potreba - &nbsp;kažu iz HRA.
Ustavni sud je, podsjećaju, naložio ODT u Nikšiću da hitno sprovede radnje u cilju identifikacije počinilaca, i da u roku od tri mjeseca obavijesti Sud o postignutim rezultatima.&nbsp;
- Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore je preporučeno je da preduzme radnje iz svoje nadležnosti, kako bi izviđaj nakon pet godina doveo do identifikacije i procesuiranja počinilaca. Ustavni sud je naglasio da oštećeni ima pravo na naknadu štete od države zbog toga što je cilj radnji policijskih službenika bio da ga, pored nanošenja fizičke patnje, i ponize i kod njega stvore osjećaj straha i inferiornosti. Podnosilac takođe ima pravo na obeštećenje zbog nedjelotvorne istrage Uprave policije i ODT u Nikšiću - stoji u saopštenju.
Pored toga, ističu, i Ustavni sud je u ovom predmetu prekršio pravo na suđenje u razumnom roku, jer je o ustavnoj žalbi odlučio tek nakon tri godine i devet mjeseci.&nbsp;
- Evropski sud za ljudska prava je prošle godine u više predmeta utvrdio da kašnjenje tog obima predstavlja povredu ljudskog prava na suđenje u razumnom roku, i našao da Crna Gora mora da nadoknadi štetu podnosiocima žalbi. HRA podsjeća da država ima pravo i da se regresira za štetu koju državni tužioci stranci pričine namjerno ili krajnjom nepažnjom (čl. 102 ZDT). Neće doći do promjene prakse i vladavine prava dok državni tužioci i policijski funkcioneri odgovorni za nedjelotvorne istrage ne budu lično snosili svaki oblik odgovornosti za svoje propuste - &nbsp;poručuju iz HRA.

HRA: Istraga policijske torture za vrijeme protesta u Nikšiću 2020. godine nedjelotvorna

Karijerni diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova Irena Prelević biće nova savjetnica predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za vanjsku politiku.
Prelević je, kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Crne Gore, diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, smjer „Međunarodni odnosi i diplomatija“, a potom magistrirala na smjeru „Evropske studije“ na istom fakultetu, sa prosječnom ocjenom 9.8.
- Radni angažman u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore započela je u junu 2008. Tokom sedamnaestogodišnje diplomatske karijere, službovala je u Ambasadama Crne Gore u Saveznoj Republici Njemačkoj i u Republici Hrvatskoj - navodi se u saopštenju.
U Ministarstvu vanjskih poslova je, kako dodaju, bila i direktorica Direkcije za Evroaziju, a prije toga obavljala poslove savjetnice u Generalnom direktoratu za NATO i politiku bezbjednosti kao i u Generalnom direktoratu za bilateralne poslove.
- Tokom službovanja na svim radnim mjestima u Ministarstvu vanjskih poslova, u državi i inostranstvu, u fokusu njenih aktivnosti bila su pitanja unapređenja odnosa Crne Gore sa zemljama za koje bila zadužena kroz obavljanje intenzivne diplomatske komunikacije, pripremu relevantnih informacija i analiza, realizaciju političkih konsultacija, te brojnih bilateralnih posjeta na visokom i najvišem nivou - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
U toku radnog angažmana u Ministarstvu vanjskih poslova pohađala je niz seminara i obuka iz oblasti međunarodnih odnosa, diplomatije i EU.
- Govori engleski jezik, a služi se njemačkim i ruskim - dodaju u saopštenju.
Iz Kabineta predsjednika navode da je prethodno na mjestu savjetnice za vanjsku politiku bila Marija Lakić Barfus, koja je predložena za ambasadorku Crne Gore u Švajcarskoj.

Prelević nova savjetnica Milatovića za vanjsku politiku

Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, a ignorisane su i neke od ključnih preporuka Venecijanske komisije i civilnog sektora - ocjena je Centra za građansko obrazovanje.
Nedavno su, kako navodi saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Mirković, kazao da su iz Mnistarstva javne uprave poslali Prijedlog zakona o Vladi na mišljenje Evropskoj komisiji.&nbsp;
CGO je, kako dodaje, dokument dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a shodno kontinuiranom interesovanju za ovaj zakonski tekst.
- CGO je imao uvid u ranije verzije ovog teksta i učestvovao na sastanku Venecijanske komisije (VK), gdje su predstavljene sugestije civilnog sektora. VK je u svom mišljenju izrazila zabrinutosti i dala prijedloge za unaprijeđenje zakona, uz detaljnu i stručnu analizu koja se treba uzeti kao mjerodavna - rekao je Mirković.
&nbsp;Jedno od ključnih pitanja, kako navodi, odnosi se na strukturu i sastav Vlade.&nbsp;
- Prethodni nacrt je predviđao ograničenje broja ministarstava na 15, dok je Venecijanska komisija preporučila fleksibilniji okvir do 18 resora. U najnovijem predlogu Vlade predviđeno je do 20 ministara, od čega dva bez portfelja - precizirao je Mirković.
Predviđena su do četiri potpredsjednička mjesta i neograničen broj državnih sekretara, čime se, kako ocjenjuje, ostavlja širok prostor za političku trgovinu i partijsko zapošljavanje.&nbsp;
- Danas je Crna Gora država sa najglomaznijom Vladom u Evropi, čak 32 člana Vlade, proporcionalno veličini vjerovatno i rekorder u svijetu. Brojni potpredsjednici Vlade ni sami ne znaju koja su ima razgraničenja u radu, kao što niko ne zna ni koji je posao ministra bez portfelja, a teško se broje državni sekretari - ističe Mirković.&nbsp;
Zaboravljen je princip racionalizacije, a prijedlog zakona o Vladi teži, kako je rekao, da sve to ozakoni i neprihvatljivo učini prihvatljivm.&nbsp;
- CGO smatra da bi efikasniji model podrazumijevao maksimalnih 15 ministarskih pozicija, jednog potpredsjednika, ukidanje ministra bez portfelja i ograničavanje broja državnih sekretara na jedan po ministarstvu - kazao je Mirković.
&nbsp;Posebno zabrinjava, prema njegovim riječima, što je potpuno izbrisano pitanje tehničkog mandata Vlade, iako je to bio jedan od ključnih problema u prethodnim političkim krizama.&nbsp;
- VK je prepoznala potrebu za jasnijim pravnim okvirom koji bi regulisao tranzicioni period između dvije Vlade, jer su očito razumjeli da u Crnoj Gori još ne postoji dovoljan stepen razvijenosti političke kulture da se ovo pitanje adresira kroz dobre demokratske prakse. Čudi i da je MJU, koje je ranije VK argumentovalo potrebu regulisanja tehničkog mandata, sada ovo potpuno izostavilo ostavljajući prostor za dalje zloupotrebe odlazećih Vlada - naglasio je Mirković.
&nbsp;Kada je riječ o obaveznim resorima koji se ne mogu spajati sa drugim ministarstvima, CGO je, podsjeća, i ranije sugerisao da bi tu mjesto morao imati i resor prosvjete i/ili kulture, što je podržala i VK.&nbsp;
- Međutim, umjesto toga, u posljednjem predlogu Vlade dodato je ministarstvo javne uprave - dodaje Mirković.
&nbsp;Otvorenost sjednica Vlade za javnost, kako je naveo, ostavljena je samo kao mogućnost a ne obaveza što je, u postojećim okolnostima snižavanja transparentnosti, problematično.
- Regulisanje telefonskih sjednica ostavljeno je za Poslovnik o radu Vlade, a praksa već ukazuje na faktičku zloupotrebu tog instituta - kazao je Mirković.
&nbsp;Novina u posljednjem prijedlogu zakona, kako je precizirao, odnosi se na provjeru integriteta mandatara, članova Vlade i funkcionera izvršne vlasti, kroz popunjavanje upitnika i provjere nadležnih organa.&nbsp;
- CGO smatra da je ovo korak naprijed, ali mali da bi se suštinski unaprijedio integritet javnih funkcionera. CGO godinama snažno zagovara i uvođenje i obaveznih ljekarskih pregleda za članove/članice Vlade (predsjednika Vlade, potpredsjenika/ke i ministre/ke) i generalnog sekretara/ku), uključujući psihološku procjenu i testiranje na psihoaktivne supstance, kako bi se eliminisali dvostruki standardi koji postoje između državnih službenika i visokih funkcionera. Ta inicijativa CGO-a ima podršku preko tri četvrtine građana i građanki - ističe Mirković.
Dodaje i da nije preciznije definisana nadležnost Skupštine nad Vladom, što je bila jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije.
&nbsp;- CGO će nastaviti da prati dalji proces i da se zalaže da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi koji će unaprijediti funkcionisanje izvršne vlasti i spriječiti dalju politizaciju i zloupotrebu institucija koja ograničava demokratsku konsolidaciju države - zaključio je Mirković.

CGO: Novi prijedlog zakona o Vladi nije donio potrebna unapređenja, ignorisane neke od ključnih preporuka VK

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.