Samo na primjerima broja destinacija ka kojima iz Podgorice i Tirane lete dva low cost giganta, Wizz Air i Ryanair, jasno je gdje je danas Crna Gora. 
Nekada perjanica balkanskog turizma i biser Evrope, Crna Gora danas polako gubi korak — i to ne samo na kopnu i moru, već i u vazduhu. Dok susjedna Albanija grabi krupnim koracima naprijed i ruši turističke i avio-rekorde, crnogorska avio-infrastruktura se urušava. 
Od kako su “oslobodioci” preuzeli, Crna Gora je gotovo iščezla sa evropskih avio-mapa kao relevantna destinacija. Destinacija do kojih se leti je nikad manje dok su privremeni parking prostori na šljunku i povećanje cijena sata parkiranja postali realnost. A to više nije ni sramota — to je čista propast.
U međuvremenu, Tirana gradi, modernizuje i širi se. Low-cost giganti poput Wizz Aira i Ryanaira biraju Albaniju kao regionalni centar, a Crna Gora ostaje po strani.
<h2>BROJKE KOJE GOVORE SVE </h2>
<ul><li>Wizz Air Tiranu povezuje sa 56 destinacija</li><li>Wizz Air iz Podgorice – svega devet destinacija </li><li>Ryanair iz Tirane povezuje 31 grad </li><li>Ryanair iz Podgorice – svega šest destinacija </li></ul>
Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana, Piervittorio Farabbi, nedavno je izjavio da sve više crnogorskih građana bira Tiranu zbog drastično veće ponude letova i povoljnijih cijena.
Prema podacima Albanske granične policije, u prvoj polovini 2025. godine na aerodromu u Tirani registrovano je oko 76.000 crnogorskih pasoša — što predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine. 
U cijeloj 2024. godini, aerodrom u Tirani koristilo je preko 120.000 građana Crne Gore. A stvarni broj je vjerovatno još veći, jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja.
<h2>AIR MONTENEGRO VS MONTENEGRO AIRLINES</h2>
Nacionalna avio.kompanija Air Montenegro iz Podgorice i Tivta leti ka 13 destinacija. 
Nekadašnji nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines letio je ka 30 destinacija u 15 država.
Tokom cijele godine, redovne destinacije su bile Beograd, Beč, Cirih, Frankfurt, Ljubljana, Moskva, Pariz, Rim. Od aprila do oktobra, u ljetnjoj sezoni, MA je letio ka Diseldorfu, Hanoveru, Kopenhagenu, Lajpcigu, Lionu, Londonu, Minhenu i Sankt Peterburgu.
Putem čartera letjelo se, zavisno od doba godine i za Bari, Tel Aviv, Prag, Grac, Linc, Klagenfurt, Bratislavu, Krf, Tatre, Ren, La Rošel, Dovil, Limož, Brive, Lion, Sent Etjen, Klermon Feran.
Montenegro Airlines je ukinut je odlukom "oslobodilaca" 25. decembra 2020.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Wizz Air i Ryanair iz Tirane lete ka 87 destinacija, iz Podgorice ka svega 15

Poslanik Demokratske partije socijalista, Nikola Milović, osvrnuo se na najnovije podatke Monstata, ocijenivši da je Crna Gora u ozbiljnom padu kada je u pitanju turizam, dok građani istovremeno snose milionske troškove putujući do aerodroma u Tirani.
Prema podacima Monstata, u periodu januar–jul 2025. godine u Crnoj Gori je ostvareno 370.000 noćenja manje u odnosu na isti period prošle godine. Samo u privatnom smještaju, u julu ove godine broj noćenja manji je za 11 odsto, odnosno skoro 300.000, u poređenju sa julom 2023. godine.
Milović podsjeća i da je ukupan turistički promet u 2024. godini zabilježio pad od 3,4 odsto u odnosu na 2023, što, kako navodi, pokazuje ozbiljan negativan trend.
- U međuvremenu, bilježimo istorijske rekorde Aerodroma u Tirani. Ako znamo da je najniža cijena autobuske karte na relaciji Podgorica–Tirana 22 eura, a da je prošle godine 120.000 crnogorskih građana putovalo sa aerodroma u Tirani, to znači da je samo za povratna autobuska putovanja izdvojeno 5,2 miliona eura. Za četiri godine, građani Crne Gore platili su 20 miliona eura samo za prevoz do Tirane i nazad. Zaista istorijski, zar ne? - &nbsp;naveo je Milović.

Portal ETV

Milović: Dok Crna Gora gubi turiste i prihode, građani platili 20 miliona za putovanja do Tirane

Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana (TIA) Piervittorio Farabbi (Pjervitorio Farabi) saopštio je za Bankar da crnogorski putnici sve češće biraju Tiranu zbog bogate ponude letova, naročito low-cost opcija koje višestruko premašuju mogućnosti Podgorice i Tivta. - Prema podacima Albanske granične policije, oko 76.000 crnogorskih pasoša registrovano je na Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) u prvoj polovini 2025, što je rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine – kazao je Farabi za Bankar. Podsjećanja radi, tokom cijele prošle godine je više od 120.000 građana Crne Gore koristilo aerodrom u Tirani, a broj je vjerovatno i veći jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja. Aerodrom u Tirani, inače, zabilježio je rast prometa putnika od 268 odsto u odnosu na 2019. godinu, a kako za Bankar kaže Farabi, crnogorski putnici predstavljaju značajan dio ovog trenda, gdje i partnerstvo sa Goopti-jem olakšava putovanja iz Crne Gore, jer ta kompanija preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810090828_21305ed206f381bcda1eeafbcf1ad58931c5e9c8ac23980e0ce7662f0870699a" data-rendition-name="original" width="794" height="401" loading="lazy" alt="Aerodrom tirana brojke"></figure>  Podsjetio je i da u tipičnoj avgustovskoj sedmici, aerodromi Podgorica i Tivat zajedno imaju 16 sedmičnih polazaka ka londonskim aerodromima, dok Tirana (TIA) ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo 3 sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Kada je riječ o potencijalnoj saradnji sa crnogorskom stranom, Farabi ističe da je TIA uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana, jer uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810090828_7bb06fbfaf0d0e53224200a0c651a6f925bf3f7a18237b8f61121a0ed3bc4764" data-rendition-name="original" width="860" height="572" loading="lazy" alt="Pjervitorio Farabi"><figcaption>Pjervitorio Farabi</figcaption></figure>  Aerodrom u Tirani ostvario je rekordne rezultate proteklih dana – možete li podijeliti i podatke (ili procjene) o tome koliko je putnika iz Crne Gore, ili sa crnogorskim pasošem, prošlo kroz TIA u prvoj polovini 2025. godine? Podatke o pasošima prikuplja Albanska granična policija na našim kontakt tačkama (bilo na fizičkim šalterima ili eGates kapijama) i, do sada, oni pokazuju da je oko 76.000 crnogorskih pasoša prešlo granicu na Međunarodnom aerodromu Tirana (TIA), bilo dolaskom ili odlaskom, tokom januara–juna 2025. godine. Ovo predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vrijedi napomenuti da ovaj broj ne uključuje putnike koji koriste TIA kako bi stigli do Crne Gore: naša istraživanja i analiza O-D tržišta sugerišu da dodatnih tri do sedam odsto međunarodnih dolazakana TIA navodi Crnu Goru kao krajnju destinaciju. Da li ste primijetili porast interesovanja ili neke nove trendove među putnicima iz Crne Gore i šireg regiona, poput rasta broja letova niskotarifnih kompanija, novih destinacija ili promjena u učestalosti letova iz Tirane? Naši kanali na društvenim mrežama i osoblje zaduženo za korisničko iskustvo svakodnevno dobijaju upite i iz Crne Gore o operacijama TIA, naročito nakon najava novih linija (u posljednja tri mjeseca imali smo ih oko deset). Sa oko 120 direktnih linija i više od 1.500 sedmičnih letova, TIA nudi obilje opcija za putovanja, bilo turistička ili poslovna, ne samo za Albance već i za goste iz susjednih zemalja Zapadnog Balkana, poput Crne Gore. Naši podaci pokazuju da su Rim, Barselona i Brisel među najpopularnijim destinacijama crnogorskih putnika preko TIA. Kako bismo im olakšali putovanje, sklopili smo partnerstvo sa kompanijom Goopti, koja preuzima putnike na njihovoj lokaciji, čime se izbjegava potreba za vožnjom ili odlaskom na autobusku stanicu. Poznato nam je da ponuda ultra-niskotarifnih (ULCC) i niskotarifnih (LCC) letova na TIA, od strane kompanija poput Wizz Air i Ryanair, značajno nadmašuje trenutnu low-cost ponudu u Podgorici i Tivtu, kako po broju linija, tako i po učestalosti letova. Na primjer, u tipičnoj avgustovskoj sedmici, TGD i TIV zajedno imaju 16 sedmičnih polazakaka prema londonskim aerodromima, dok TIA ima oko 47, skoro tri puta više, na što British Airways dodaje još 11 sedmičnih polazaka. Slično je i sa aerodromima u Milanu: samo tri sedmična leta iz crnogorskih aerodroma, naspram 58 sedmičnih letova Wizz Air-a i Ryanair-a ka Milan-MXP i Milan-BGY (ne računajući dodatne letove Air Albanije). Dostupnost direktnih linija i veća sedmična učestalost (često i svakodnevni letovi) predstavljaju jasnu konkurentsku prednost, na kojoj planiramo da gradimo i u budućnosti. Recite nam nešto više o investicijama TIA, a koje bi mogle biti interesantne čitaocima iz Crne Gore i regiona, kao i mogućnosti potencijalnoj saradnje? Sa programom kapitalnih ulaganja vrijednim preko 100 miliona eura, najavljenim još 2021. godine, fokusiranim prvenstveno na agresivno proširenje kapaciteta aerodroma u svim ključnim elementima (pista, platforma, terminal i parking), TIA je nedavno pokrenula još jedan značajan infrastrukturni razvojni program s ciljem unapređenja iskustva putnika i kvaliteta usluga. Svi projekti realizovani su u skladu sa vizijom našeg jedinog akcionara, Kastrati Grupe, i stvorili su uslove za nevjerovatan razvoj u posljednje tri godine (u prvoj polovini 2025. promet putnika na TIA je +268 odsto u odnosu na isti period 2019.). Rane kapitalne investicije i naša efikasna marketinška strategija prema avio-kompanijama, i tradicionalnim i low-cost, stvorile su osnovu za današnje rekordne brojke. Naravno, krajnji cilj je obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu koja će omogućiti direktne interkontinentalne letove, posebno ka Sjevernoj Americi, pri čemu je Njujork prva prirodna destinacija. Kada je riječ o potencijalnoj saradnji, TIA je uvijek otvorena za kontakte sa drugim aerodromima i njihovim menadžmentom, posebno sa Balkana. Uvijek postoje iskustva i najbolje prakse koje aerodromi mogu međusobno razmjenjivati i na njima graditi dalji razvoj. Protekle sedmice, iz Međunarodnog aerodroma Tirana objavili su informaciju o istorijskom prometu. U ponedjeljak je, po prvi put u istoriji, kroz terminal TIA prošlo preko 50.000 putnika u jednom danu – tačnije 51.000, čime je oboren dnevni rekord aerodroma. - Ovo je prvi put da Tirana International Airport premašuje 50 hiljada putnika u roku od 24 sata. Ponosan sam na sve naše timove koji su profesionalno, požrtvovano i koordinisano odgovorili na ovaj izazov - naveo je Farabi, istakavši doprinos svih operativnih sektora – od aerodromskih i bezbjednosnih službi do zemaljskog opsluživanja i korisničke podrške, kazao je tada Farabi. Pored dnevnog, aerodrom u Tirani postavio je i mjesečni rekord – tokom prošlog mjeseca jeveć do 25. jula kroz TIA prošlo gotovo 1,3 miliona putnika, što predstavlja najveći broj putnika ikada zabilježen u jednom mjesecu.

Farabi: Sve više crnogorskih putnika preko Tirane, 76.000 u prvih šest mjeseci

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: aerodrom-tirana