<article>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je danas u Minhen na sigurnosnu konferenciju, gdje planira razgovore o prvoj zajedničkoj ukrajinsko-njemačkoj proizvodnji dronova i jačanju sigurnosne saradnje.Tokom posjete Minhenu, predsjednik Zelenski je najavio planove za pokretanje prve zajedničke ukrajinsko-njemačke kompanije za proizvodnju dronova. Posjeta obuhvata niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka usmjerenih na jačanje sigurnosne i odbrambene saradnje s evropskim partnerima.Pored toga, planirani su sastanci s evropskim liderima, tokom kojih će fokus biti na proširenju zajedničke odbrambene proizvodnje, boljoj koordinaciji i izgradnji snažnije evropske sigurnosne arhitekture.Zelenski je napomenuo potrebu da se proširi zajednička odbrambena industrija, posebno u segmentu naprednih tehnologija poput dronova, te naglasio da je krajnji cilj okončanje rata uz pouzdane sigurnosne garancije za Ukrajinu i Evropu.- Danas smo u prvom zajedničkom njemačko-ukrajinskom poduhvatu, koji već proizvodi dronove za ukrajinsku vojsku. Danas sam primio prvi zajednički napravljeni jurišni dron. Vidjeli smo proizvodnu liniju i prvi let drona. Ovo je moderna ukrajinska tehnologija - rekao je Zelenski.Zelenski je dodao da će do kraja godine otvoriti 10 zajedničkih preduzeća koja proizvode ukrajinske dronove. Takođe, u Minhenu se paralelno održava Sigurnosna konferencija, na kojoj se evropski i svjetski lideri okupljaju kako bi razgovarali o podršci Ukrajini, jačanju protivzračne odbrane i dugoročnoj sigurnosnoj strategiji Evrope.</article>

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je danas u Minhen na sigurnosnu konferenciju, gdje planira razgovore o prvoj zajedničkoj ukrajinsko-njemačkoj proizvodnji dronova i jačanju sigurnosne saradnje.
Tokom posjete Minhenu, predsjednik Zelenski je najavio planove za pokretanje prve zajedničke ukrajinsko-njemačke kompanije za proizvodnju dronova. Posjeta obuhvata niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka usmjerenih na jačanje sigurnosne i odbrambene saradnje s evropskim partnerima.
Pored toga, planirani su sastanci s evropskim liderima, tokom kojih će fokus biti na proširenju zajedničke odbrambene proizvodnje, boljoj koordinaciji i izgradnji snažnije evropske sigurnosne arhitekture.
Zelenski je napomenuo potrebu da se proširi zajednička odbrambena industrija, posebno u segmentu naprednih tehnologija poput dronova, te naglasio da je krajnji cilj okončanje rata uz pouzdane sigurnosne garancije za Ukrajinu i Evropu.
- Danas smo u prvom zajedničkom njemačko-ukrajinskom poduhvatu, koji već proizvodi dronove za ukrajinsku vojsku. Danas sam primio prvi zajednički napravljeni jurišni dron. Vidjeli smo proizvodnu liniju i prvi let drona. Ovo je moderna ukrajinska tehnologija - rekao je Zelenski.
Zelenski je dodao da će do kraja godine otvoriti 10 zajedničkih preduzeća koja proizvode ukrajinske dronove. Takođe, u Minhenu se paralelno održava Sigurnosna konferencija, na kojoj se evropski i svjetski lideri okupljaju kako bi razgovarali o podršci Ukrajini, jačanju protivzračne odbrane i dugoročnoj sigurnosnoj strategiji Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Zelenski u Minhenu najavio zajedničku proizvodnju dronova s Njemačkom

Policija večeras pretresa vile i kuće u Kotoru, u naselju Mirac, nezvanično je potvrđeno za Portal ETV iz policije.&nbsp;
Kako su nam kazali, policija pretresa i jedan od ekskluzivnih restorana.
U prvom talasu privedeno je desetine članova kriminalnih grupa.
Za sada nema zvaničnih podataka da li se akcija odnosi na potražnju za nekim od bjegunaca.
Blokiran je i put preko Trojica.
V.Lj.

U Kotoru u toku racije i pretresi, blokirani prilazi u grad

Dvoje britanskih skijaša i jedan Francuz poginuli su danas u lavini u francuskom zimskom turističkom centru Val d’Izer.
Navodi se da su sve žrtve imale uređaje za upozoravanje na lavine i da su skijale van uređenih staza.
Tokom ove zimske sezone u Francuskoj je 25 osoba poginulo u lavinama, prenosi AFP.&nbsp;

Troje skijaša stradalo u lavini u francuskom zimskom turističkom centru

Građani se izlažu neozbiljnom prepucavanju između predstavnika vlasti i prebacivanju odgovornosti. Neko jeste odgovoran i ta odgovornost se mora utvrditi, rekla je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E savjetnica predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, Marija Vesković.
Nakon bjekstva Miloša Medenice i specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, kaže Vesković, u javnom prostoru pojavila su se dva problema koja proizilaze iz tih događaja.
Podsjeća da su građani uznemireni i nesigurni, te da bi, bez obzira na razlike, svima trebalo da bude isti cilj - borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
— Jedan problem tiče se primjene zakona. Imamo različite informacije koje dolaze od predstavnika vlasti o tome da zakon ili nije dovoljno dobar, ili nije unaprijeđen, ili je njegova primjena otežana u praksi. Tu se postavlja pitanje da li je taj zakon, takav kakav je, mogao biti unaprijeđen za sve ovo vrijeme. U suprotnom dolazimo do zaključka da je 25 zakona Skupština mogla da usvoji za pola sata, a da jedan ključni zakon, koji se tiče sigurnosti svih građana u ovoj državi, nije mogao biti unaprijeđen za cijelo to vrijeme. Drugi problem su kontradiktorne informacije koje dolaze od predstavnika vlasti, odnosno glavnih aktera u cijeloj ovoj priči. Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti, odnosno njihovo nesaglasje oko toga gdje je problem nastao. Imamo sukob između predstavnika sudske i predstavnika izvršne vlasti — rekla je Vesković.
Smatra da za ulazak u Evropsku uniju nije dovoljno donijeti set zakona, strategija i odluka, jer nije dovoljno uspostaviti samo zakonodavni okvir, već ga treba i implementirati.
Vesković podsjeća da Ustavni sud nije kompletiran — od sedam sudija izabrano je pet koje je predložila Skupština, pa je odgovornost, kako tvrdi, i na predsjedniku, koji jedini može doprinijeti popunjavanju Ustavnog suda, što on, kako kaže, radi odgovorno predlaganjem najboljeg kandidata.
— Ako radite na unapređenju Zakona o Ustavnom sudu, a nemate funkcionalan i djelotvoran Ustavni sud na koji će se taj zakon primjenjivati, onda zaista vjerujem da smo u problemu. Ispunjavanje određenih mjerila koja se tiču zakona nije sve što je potrebno da bi Crna Gora bila kredibilna članica Evropske unije. Kada uđemo u EU, da bismo bili ravnopravni sa drugim zemljama, minimum koji moramo pokazati jeste da imamo institucije koje su dovoljno sposobne da funkcionišu u svim situacijama. Prijedlog Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda upućen je Skupštini početkom decembra 2025. godine, a za svo to vrijeme poslanici su imali dovoljno prostora da sagledaju cjelokupnu situaciju. Mi smo i u tom pogledu izašli iz okvira onoga što su naše obaveze — pozvali smo veliki broj partija na konsultacije otvorenog tipa, kojima su svi mogli da se pridruže i upoznaju sa biografijom kandidata, kao i sa samim kandidatom, iako to nigdje nije propisano kao procedura. Za svo to vrijeme nijesmo dobili bilo kakav odgovor poslanika, bilo kakvu ocjenu ili kritiku na račun rada, profesionalnog integriteta ili autoriteta predloženog kandidata Predraga Krstonijevića — istakla je Vesković.
Poslanici vladajuće većine preuzimaju zasluge za napredak na evropskom putu, ali isto tako moraju preuzeti i odgovornost, pa je, osim usvajanja zakona, objašnjava ona, neophodna institucija koja će kontrolisati sve te zakone — Ustavni sud.
— Neophodno je osposobiti tu instituciju kako bi mogla da kontroliše sve ove zakone koji se donose u Skupštini. Samo donošenje zakona, odluka, strategija i strateških dokumenata nije dovoljno. Potrebno je da imamo ljude u institucijama koji će kontrolisati sve te akte koje donosimo, a koji su usmjereni ka jednom zajedničkom cilju — ulasku Crne Gore u Evropsku uniju — naglasila je Vesković.
Podsjeća da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio da se u Ustavu uvede pravo na neradnu nedjelju kao opšte pravilo, tako da ono važi za sve, ali da, s druge strane, nije predložio zabranu rada nedjeljom.
— On je predložio da to postoji kao opšte pravilo, a sa druge strane da Ustav propiše mogućnost izuzetaka — ili za određene djelatnosti od javnog interesa, ili za određene vremenske periode kada bi se radna nedjelja mogla realizovati. Time je ostavio prostor da bilo koji budući akt koji dođe pred Skupštinu, a kasnije i pred Ustavni sud, ne bude doveden u pitanje — zaključila je Vesković.

Vesković: Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti

Nedavni protest prevoznika, kojim je bio blokiran uvoz robe na granicama, nanovo je aktuelizovao pitanje potrebe formiranja robnih rezervi. Crna Gora ih nema od 2003. godine, a uprkos brojnim obećanjima bivših, ali i trenutne vlade, još ništa nije urađeno.&nbsp;
- Da, to nije dobro jer smo uvozno zavisna ekonomija i trusno područje - kaže posljednji direktor Robnih rezervi Miro Blečić.&nbsp;
Za razliku od robnih rezervi, Crna Gora je počela da formira naftne rezerve, pa se u slučaju nestašica i poremećaja na tržištu energenata za sada mogu podmiriti potrebe stanovništva za mjesec i po.
Zbog nedavnog protesta prevoznika i blokiranih graničnih prelaza, koji je završen dogovorom, izbjegnuti su poremećaji na tržištu i moguće nestašice robe. Ostalo je, međutim, pitanje šta bi se desilo da je protest potrajao, jer nemamo robne rezerve. Zato posljednji direktor Robnih rezervi, Miro Blečić, nema dilemu da bi formiranje zaliha robe trebalo da bude jedan od prioriteta države.
- Tim prije što smo na trusnom području, što smo u neposrednom okruženju ratnih sukoba, i što je po prirodi stvari sve prisutniji problem vremenskih nepogoda. Podsjetiću vas da je proizvodnja crnogorske poljoprivrede na nivou od 8 do 12% – ne prevazilazi desetak procenata. Šta to praktično znači? Da svaki deseti stanovnik može biti prehranjen domaćim proizvodima. Preferiramo turizam kao stratešku granu, pa čim da ih ugostimo - kazao je Miro Blečić, bivši direktor Robnih rezervi.
Crna Gora nema robne rezerve od 2003. godine, a uprkos brojnim obećanjima bivših, ali i trenutne vlade, nije urađeno ništa. Hoće li i kada biti donesen zakon koji će regulisati ovo pitanje iz resora Nika Đeljošaja, nijesmo uspjeli saznati.
Da su Crnoj Gori neophodne zalihe robe potvrdila je i analiza Ekonomskog fakulteta iz 2022. godine. Tada je procijenjeno da bi državu nabavka i skladištenje robe koštala 22 miliona eura. Blečić, međutim, smatra da će zbog inflacije i rasta cijena sada biti potrebno mnogo više novca.
- Očekivati je barem dvostruko veću vrijednost. Znam da je skladište na Goranjsku u dosta zapuštenom stanju, ali moglo bi se relativno brzo staviti u funkciju. Prostor koji se nalazi u Nikšiću, PTK, mislim da je privatizovan. U Baru takođe, u Luci, u Mojkovcu, dijelom - kazao je Blečić.
Za razliku od robnih rezervi, država je od prošle godine počela da formira rezerve nafte. Dio novca obezbijeđen je od pomoći Evropske unije, a ostatak će biti finansiran od naknade koju građani plaćaju kroz maloprodajnu cijenu goriva.
- I na ime te naknade smo do sada skupili oko 12,5 miliona eura. Crna Gora u ovom trenutku ima formirano 42.000 tona naftnih derivata, što bi, u prevodu, omogućilo nekih mjesec i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju prekida snabdijevanja - kazala je Zorana Sekulić iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Kompletnu količinu rezervi nafte Crna Gora trebalo bi da formira do ulaska u Evropsku uniju.

Zelenski u Minhenu najavio zajedničku proizvodnju dronova s Njemačkom

U Kotoru u toku racije i pretresi, blokirani prilazi u grad

Troje skijaša stradalo u lavini u francuskom zimskom turističkom centru

Vesković: Očigledno je da imamo sukob između dvije grane vlasti

Crna Gora i dalje bez robnih rezervi: Formirane naftne zalihe dovoljne za mjesec i po

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO