Zbog naftne krize: IEA poziva na ograničenje brzine i rad od kuće
Zbog naftne krize izazvane ratom na Bliskom istoku, Međunarodna agencija za energiju (IEA) zalaže se za brze mjere za smanjenje potrošnje. U središtu preporuka nalazi se saobraćaj, na koji, prema podacima IEA, otpada oko 45 odsto ukupne potrošnje nafte. Organizacija ukazuje da već i jednostavne promjene u ponašanju mogu kratkoročno da daju rezultate.
Rat predstavlja „najveću prijetnju globalnoj energetskoj bezbjednosti svih vremena", izjavio je šef IEA Fatih Birol za Fajnenšel tajms. Moglo bi da potraje i do šest mjeseci da se obnove tokovi nafte i gasa iz regiona Persijskog zaliva.
- Za neka postrojenja biće potrebno šest mjeseci da ponovo počnu da rade, a za druga znatno duže - kazao je Birol.
Šta bi moglo da smanji potrošnju nafte
Zbog toga agencija smatra da bi više rada od kuće i masovniji prelazak na javni prevoz mogli da doprinesu smanjenju potrošnje goriva.
Smanjenje ograničenja brzine na auto-putevima za najmanje deset kilometara na sat, prema procjenama IEA, vidljivo smanjuje potrošnju goriva u putničkom i teretnom saobraćaju.
I ograničenja ulaska automobila u velike gradove — na primjer, naizmjenična vožnja vozila sa parnim i neparnim registarskim tablicama — mogla bi, prema ocjeni agencije, da pomognu. To bi smanjilo gužve i potrošnju goriva.
Dodatne uštede agencija vidi u zajedničkoj upotrebi automobila (Carsharing), efikasnijem načinu vožnje, kao i u unapređenju teretnog i dostavnog saobraćaja.
I manji broj avionskih putovanja doprinio bi smanjenju potražnje za naftom u kriznim uslovima.
IEA preporučuje ciljane mere umjesto subvencija
Pored promjena u ponašanju, IEA računa i na državne intervencije. Vlade bi kroz regulatorne mere i ciljane podsticaje mogle da budu uzor.
Pomoć bi, prije svega, trebalo usmjeriti na potrošače koji su najteže pogođeni posljedicama krize. Prema ocjeni IEA, prethodne krize su pokazale da su ciljane mjere efikasnije od široko postavljenih subvencija.
Počelo oslobađanje naftnih rezervi
Istovremeno, agencija ukazuje da su zemlje članice već počele da oslobađaju strateške rezerve nafte. To je „uglavnom sirova nafta", dok će doprinos Evrope biti „prije svega u vidu rafinisanih proizvoda", saopštila je IEA u četvrtak uveče.
Organizacija je prije nedjelju dana donijela odluku da oslobodi 426 miliona barela nafte iz svojih vanrednih rezervi, kako bi ublažila skok cijena izazvan ratom na Bliskom istoku.
Glavni razlog za rast cijena jeste, prije svega, blokada Ormuskog moreuza. Iranska Revolucionarna garda faktički je zatvorila ovaj prolaz između Irana i Arapskog poluostrva. Tim putem se inače transportuje oko 20 odsto svjetske sirove nafte.