Washington Post otkriva: Tramp i Evropa nude Putinu i Zelenskom ponudu koja se donedavno činila nezamislivom

Sukob američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog oko dogovora o dizelskom gorivu - koji je, inače, razbijesnio ili duboko zabrinuo i pojedine evropske čelnike i zvaničnike - zasjenjuje jednu puno važniju inicijativu, kako tvrdi u ponedjeljak u The Washington Postu kolumnista David Ignatius.

Ignatius na početku svoje analize naglašava da je možda upravo uspjeh Ukrajine u ratnim uslovima doveo do toga da je Tramp od toga da je prije više od 18 mjeseci u Bijeloj kući omalovažavao i ponižavao ukrajinskog predsjednika nazivajući ga slabićem koji "nema nikakve adute" u rukama, došao do negodovanja zbog ukrajinskih razornih napada na ruske rafinerije, prenosi Jutarnji.hr.

Finansijska korist umjesto ostvarenja ratnih ciljeva

Prošlog vikenda Trampova trajna iritacija Zelenskim navela ga je da s Moskvom sklopi dogovor o dizelskom gorivu, čime je ozbiljno potkopao zakon o sankcijama protiv Rusije koji je nedavno potpisao, da bi potom Bijela kuća zaprijetila još kritičnijim potezom - prekidom za Kijev ključne obavještajne podrške, za koju i evropske diplomate i stručnjaci priznaju da bi je bilo "teško nadomjestiti".

No, kao i mnogi Trampovi ispadi, i ova posljednja razmirica oko Ukrajine, kako navodi autor, zasjenjuje razvoj događaja koji bi mogao biti mnogo važniji - Sjedinjene Države i Evropa polako se približavaju zajedničkom mirovnom prijedlogu koji bi i Ukrajini i Rusiji donio velike finansijske i bezbjednosne koristi te poslužio kao polazište za teritorijalni dogovor koji ne bi ispunio ratne ciljeve nijedne strane.

Obrazloženje ove problematične mirovne inicijative oslanja se na načelo da kad god naiđete na problem koji ne možete riješiti, učinite ga još većim. Američki pregovarači tako, tvrdi Ignatius, pokušavaju osmisliti paket mjera kojim bi se zadovoljile poslijeratne potrebe Ukrajine i Rusije, zaustavilo krvoproliće i objema zemljama omogućilo da iz rata izađu u boljem položaju kao svojevrsni podsticaj za teritorijalni kompromis kojim nijedna strana neće biti zadovoljna.

Učiniti problem još većim

"Moramo povećati i problem i rješenje kako bismo objema stranama pomogli da sagledaju kako bi izgledalo poslijeratno stanje, a zatim i da učine ustupke", piše autor, pozivajući se na jednog američkog zvaničnika upoznatog s pregovorima kao izvor koji mu je otkrio detaljan sažetak stvari.

Ova diplomatska inicijativa, prema tim informacijama, dobila je zamah tokom šestosatnog sastanka održanog prošlog petka na Floridi, čiji su domaćini bili američki izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff. Sastanku su prisustvovali ukrajinski zvaničnici te predstavnici Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Njemačke, a održan je u golf-klubu Shell Bay, kompleksu u Witkoffovu vlasništvu u Hallandale Beachu.

Tramp, kako se navodi, želi da Ukrajina i Rusija prestanu međusobno bombardovati rafinerije kao uslov za američku mirovnu inicijativu. Rusiji je pritom to lako prihvatiti jer je najveća ukrajinska rafinerija već teško oštećena u ruskim napadima. No, za Zelenskog bi to značilo odustajanje od upotrebe jednog od njegovih najmoćnijih oružja. 

"Očigledno je da ukrajinska sposobnost napada na rafinerije utiče na rusku ekonomiju", rekao je za WP jedan evropski diplomata. 

"Time je Zelenski dobio veći pregovarački uticaj", dodao je.

Četiri stuba plana

Prema riječima američkog zvaničnika, Kushner i Witkoff zatražili su od Ukrajinaca na sastanku u petak da obustave napade na rafinerije te ih upozorili da će Tramp u protivnom sklopiti dogovor o dizelskom gorivu. Zvaničnik je rekao i da su američki pregovarači tokom posljednjih nekoliko mjeseci taj zahtjev postavili šest puta, dok su cijene dizelskog goriva naglo rasle.

Ono što je uslijedilo bilo je, kako se navodi, predvidljivo: Zelenski se usprotivio, Tramp je sklopio dogovor - s očiglednim političkim ciljem snižavanja cijena uoči međuizbora - Zelenski je Trampovu odluku nazvao "slabošću", a Tramp je zaprijetio prekidom obavještajne podrške. Ako Zelenski pristane obustaviti napade na rafinerije, "vraćamo se u igru i idemo u Moskvu", otkrio je američki zvaničnik, kako tvrdi novinar WP-a.

No, postavlja se pitanje što bi Ukrajina dobila - i čega bi se morala odreći - u okviru američko-evropskog sporazuma koji se postupno oblikuje?

Prema riječima američkog zvaničnika, paket bi imao četiri osnovne sastavnice, stuba. Poruka rukom čelniku Vladimiru Putinu glasila bi - nemojte samo okončati rat s Ukrajinom. S Evropom sklopite ekonomski i bezbjednosni sporazum koji bi nakon sve intenzivnije spirale eskalacije ponovo uspostavio stabilnost u regiji.

Pritom bi prvi stub sporazuma bio obnova Ukrajine. Svjetska banka i investiciona kompanija BlackRock žele uspostaviti okvir za podmirivanje brojnih finansijskih potreba Zelenskog - od obnove razorenih djelova zemlje i osiguravanja naknada porodicama poginulih i ranjenih vojnika do oporavka teško narušene ekonomije.

Najproblematičniji četvrti moment

Pregovarači su od Kijeva zatražili detaljne procjene troškova, kao i jemstva da taj novac neće biti opljačkan u poslijeratnoj trci za zaradom. Ukrajinci, pak, zasad nisu dostavili konkretne iznose, no očekuje se da će to učiniti u idućih nekoliko dana, osim ako mirovna inicijativa u međuvremenu ne propadne.

Druga ključna sastavnica bila bi bezbjednosna jemstva. Ukrajina bi dobila obećanje Sjedinjenih Država i evropskih država da će vojno odgovoriti ako je Rusija ponovno napadne, što je američki zvaničnik opisao kao jemstvo istovjetno članku 5. NATO-ova ugovora. Zvaničnik je rekao i da bi Rusija s Evropom pregovarala o sporazumima kojima bi se uvažile njene bezbjednosne zabrinutosti, premda nije jasno što bi to konkretno podrazumijevalo.

Treći stub bila bi ekonomska integracija Rusije, Ukrajine i Evrope putem energetskog sporazuma. Jedna od mogućnosti bila bi izgradnja gasovoda kojim bi se ruska nafta i gas dopremali u Evropu, a Ukrajina i Rusija dijelile ostvarenu dobit. Takav bi gasovod mogao znatno smanjiti troškove energije u Evropi, rekao je zvaničnik. Uz osiguravanje "dugoročnog pristupa evropskom energetskom tržištu" Rusiji, mirovnim bi se sporazumom utvrdilo kako će se i kada ukidati postojeće gospodarske sankcije.

Posljednji dio sporazuma, pak, bio bi najteže prihvatljiv za obje strane. Rusija, koja je započela rat s namjerom da osvoji cijelu Ukrajinu, prema ovoj bi ideji pristala na prekid vatre duž postojeće linije bojišnice, odnosno "linije kontrole", kako je nazivaju pregovarači. Za Ukrajinu bi to značilo da mora dopustiti Rusiji da zadrži kontrolu nad teritorijom koji je pod njenom okupacijom, uključujući i Donbas, oko kojeg se vode posebno žestoke borbe. Jedna od prepreka jeste i to što linija kontrole nije sasvim jasno određena, s obzirom na to da se bojišnica gotovo svakodnevno pomiče, makar i neznatno.

Jednu stvar Tramp ne shvaća

Istovremeno, kako navodi autor, iako su evropski čelnici bili ljuti zbog Trampovog dogovora o dizelskom gorivu, čini se da su i dalje odlučni nastaviti diplomatski proces koji vode Kushner i Witkoff. 

"Ovo je trenutak da se smanje napetosti i da se vratimo poslu", ustvrdio je evropski diplomata.

Razlog za postizanje sporazuma upravo sada jeste činjenica da se rat pretvorio u stravično poprište masovnog stradanja. Rusija je - prema nekim procjenama - pretrpjela više od 1,4 miliona poginulih i ranjenih. Prema britanskoj procjeni, samo u avgustu Rusija je imala 42.000 gubitaka, odnosno približno 1400 dnevno. Riječ je o ratu iscrpljivanja koji obje strane plaćaju golemim ljudskim žrtvama i finansijskim troškovima. Ove zime rat bi čak mogao prerasti i u ekonomski obračun u kojem će svaka strana nastojati razoriti ekonomiju protivnika i povećati patnju civilnog stanovništva.

Donald Tramp, piše autor, s pravom nastoji okončati rat otkako je preuzeo dužnost, ali se i dalje čini kako ne uspijeva shvatiti da Putin, kao agresor, želi pobjedu, a ne primirje. 

"Putin ne ostavlja utisak da ozbiljno razmišlja o miru", rekao je evropski diplomata pozivajući se na obavještajne izvještaje. 

Svojim dogovorom o dizelskom gorivu kojim se zaobilaze sankcije Tramp, na tragičan način, olakšava Putinu nastavak ovog strašnog rata, zaključuje David Ignatius.