(VIDEO) Tramp: Od Iranaca mi treba garancija da neće biti nuklearnog oružja, složili su se s tim

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da se Iran obavezao da neće razvijati nuklearno oružje, što je ključna tačka spoticanja u razgovorima između Vašingtona i Teherana o okončanju rata.

Iako se činilo da se dvije zemlje posljednjih dana približavaju sporazumu, Njujork tajms je juče objavio da je predsjednik SAD pooštrio svoj predlog i poslao novu verziju teksta Teheranu.

Američki mediji nisu mogli detaljno da objasne izmjene koje je predsjednik napravio. Ali, prema veb-sajtu Aksios, Tramp želi čvršći stav Vašingtona o nekoliko pitanja koja lično smatra važnim, uključujući sudbinu iranskog nuklearnog materijala.

U intervjuu sa snajom Larom Tramp, snimljenom ranije ove nedjelje i emitovanom juče na Foks njuzu, predsjednik je tvrdio da je dobio uvjeravanja da Teheran neće nabaviti nuklearno oružje, ni proizvodnjom ni kupovinom.

- Jedina garancija koja mi je potrebna je da neće biti nuklearnog oružja. Složili su se sa tim, i to je bilo veoma zanimljivo. U početku su rekli: "Nećemo razvijati nuklearno oružje". Rekao sam: "Pa, šta bi se desilo ako biste kupili nuklearno oružje?" Sada kažu: "Nećemo razvijati i nećemo ni na koji način kupovati oružje" - rekao je.

Tramp vjeruje da Sjedinjene Države polako, ali sigurno dobijaju ono što žele.

- A ako ne dobijemo ono što želimo, stvari će se drugačije odvijati - dodao je.

Juče je američki ministar odbrane Pit Hegset primijetio da su Sjedinjene Države „više nego sposobne“ za rat sa Iranom ako pregovori propadnu.

Nuklearno pitanje je jedna od glavnih tačaka spoticanja između Sjedinjenih Država i Irana u ovim pregovorima o okončanju rata, koje je pokrenula izraelsko-američka ofanziva protiv Islamske Republike 28. februara.

Sjedinjene Države i Izrael optužuju Teheran da pokušava da nabavi nuklearno oružje, optužbu koju Iran poriče. Iran je do sada insistirao da se nuklearno pitanje riješi kasnije, nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju koji je trenutno u fazi rasprave.

Rat je odnio hiljade života i potresa globalnu ekonomiju povećanjem cijena nafte. Druga važna tačka spora je Ormuski moreuz, strateški plovni put za globalnu trgovinu ugljovodonicima, koji je Iran efikasno zatvorio od početka rata. Sjedinjene Države su, sa svoje strane, uvele blokadu iranskih luka.

Vašington je ponovio svoje protivljenje održavanju iranske kontrole nad pomorskim prolazom. Centralna komanda SAD (CENTCOM) je juče izvijestila da je zaustavila teretni brod pod gambijskom zastavom koji je pokušavao da stigne do iranske luke, ispalivši raketu na njegov mašinski prostor.

Prema izvorima iz iranske pomorske zajednice koje je citirala novinska agencija Tasnim, Sjedinjene Države nastavljaju da sprečavaju iranske komercijalne brodove da uđu u iranske vode.

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), ideološka vojska Islamske Republike, tvrdi da je oborio američki dron MQ-1 za koji je rekao da se spremao da uđe u iranske teritorijalne vode kako bi izvršio „neprijateljske operacije“.

Među svojim zahtjevima Vašingtonu, Teheran poziva na oslobađanje milijardi dolara iranske imovine koju su Sjedinjene Države zamrznule. Iranska državna televizija, pozivajući se na nezvanični transkript teksta, juče je tvrdila da memorandum o razumijevanju o kome se raspravlja predviđa oslobađanje 12 milijardi dolara u roku od 60 dana.

Iran takođe zahtijeva prekid borbi u Libanu, gde se njegov saveznik Hezbolah i Izrael bore od 2. marta, uprkos prekidu vatre koji je na snazi od 17. aprila i koji se ne poštuje.