Velika afera u njemačkoj tajnoj službi: SAD razmatra ograničenje saradnje

U saradnji obavještajnih službi nije uvijek lako utvrditi koliko dobro funkcionišu odnosi među partnerima: obično se ne zna šta nije dobijeno. U njemačkoj Saveznoj obavještajnoj službi (BND) nedavno su se ozbiljno zabrinuli da bi SAD, kao najvažniji njemački obavještajni partner, mogle da obustave dotok informacija - i to kao posljedicu, vjerovatno, najveće afere u istoriji BND-a, povezane sa bivšim čelnikom te službe Augustom Hanningom.

Prije otprilike tri sedmice uhapšeni su bivši šef BND-a i aktivni savjetnik za bezbjednosna pitanja, kao i njegov nekadašnji šef kabineta Manfred D. Glavni savezni državni tužilac tereti Hanninga da je, uz pomoć dugogodišnjeg zaposlenog u BND-u D., tokom perioda od približno 12 godina dolazio do povjerljivih dokumenata. U najmanje jednom slučaju Hanning je navodno pokušao da proslijedi tajne informacije stranim institucijama.

Sumnje u ovom spektakularnom slučaju veoma su ozbiljne: riječ je o pokušaju veleizdaje, pribavljanju državnih tajni, špijunaži protiv Njemačke i obavještajnom djelovanju u korist strane službe. Hanningov advokat odbacuje optužbe, dok advokatica Manfreda D. nije željela da komentariše slučaj.

Upozorenje iz SAD stiglo nekoliko dana kasnije

Prema istraživanju novinara WDR-a, NDR-a i dnevnika „Süddeutsche Zeitung“ (SZ), afera je, očigledno, iza kulisa izazvala oštru reakciju Amerikanaca. Prema informacijama iz vladinih krugova, nekoliko dana nakon Hanningovog hapšenja, do BND-a je stiglo upozorenje američkih obavještajnih službi: BND jeste važan partner, ali će dosadašnja saradnja biti „preispitana“.

Ipak, SAD su poručile da će i dalje dostavljati informacije u hitnim slučajevima, na primjer o mogućim terorističkim napadima.

Potencijalna katastrofa za BND

Već sama najava takve mogućnosti izazvala je veliku uznemirenost u BND-u. Smanjenje obima informacija koje dostavljaju američke službe u trenutnoj situaciji bilo bi katastrofalno. Njemačke bezbjednosne institucije već decenijama zavise od moćnih američkih partnera, a prekid transatlantske razmjene informacija ne bi se mogao nadoknaditi.

Prema informacijama iz vladinih krugova u Berlinu, upozorenje američkih predstavnika izazvalo je veliku nesigurnost u BND-u. Navodno je rukovodećim službenicima naloženo da odmah prijave sve promjene u razmjeni informacija sa SAD.

Očigledno su već nastupile prve posljedice

U Berlinu sada tvrde da se ne primjećuju nikakva ograničenja u saradnji sa američkim obavještajnim službama.

„Saradnja se odvija u uobičajenom obimu“, navode bezbjednosni krugovi. „Odloženo je samo nekoliko radnih sastanaka.“ Ti sastanci su u međuvremenu ponovo zakazani.

Međutim, nekoliko zaposlenih izjavilo je novinarima WDR-a, NDR-a i SZ-a da je, prema njihovom utisku, smanjen obim informacija koje se razmjenjuju, kao i njihov kvalitet. Taj pad je, prema njihovom mišljenju, izraženiji nego, na primjer, nakon slučaja navodne izdaje Carstena L. Bivši rukovodilac odjeljenja u BND-u uhapšen je krajem 2022. godine zbog sumnje da je prodavao tajne Rusiji. On to negira.

Portparol BND-a nije želio da odgovori na pitanja o saradnji sa američkim obavještajnim službama. Ni američka ambasada nije iznijela nikakve informacije.

Služba za zaštitu ustavnog poretka ne pokazuje zabrinutost

Druge njemačke bezbjednosne institucije zasad ne vide razlog za zabrinutost. Prema navodima iz Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV), saradnja sa američkim partnerskim službama nastavlja se kao i do sada.

Navodno nema promjena ni u razmjeni obavještajnih podataka između američke vojske, američke Vojne obavještajne službe (DIA) i njemačkih oružanih snaga (Bundeswehr).

Razmjere afere još nijesu poznate

Cjelokupne razmjere afere povezane sa Augustom Hanningom još se ne mogu procijeniti. Istražitelje posebno zanima pitanje da li je bivši šef BND-a, pod izgovorom komercijalnog savjetovanja u oblasti bezbjednosti, mogao da proslijedi povjerljive informacije znatno većem broju stranih obavještajaca nego što je dosad poznato.

Prema informacijama iz bezbjednosnih krugova, Savezna kriminalistička služba (BKA) u međuvremenu je kod Hanninga zaplijenila još nekoliko stotina dokumenata koje tek treba analizirati. Istražitelji trenutno ispituju i svjedoke. Interna istraga BND-a trebalo bi dodatno da razjasni kako je uopšte moglo doći do slučaja navodne izdaje.

Istražitelji ispituju ulogu šefa kabineta

Prema informacijama novinara WDR-a, NDR-a i SZ-a, istražitelji se, između ostalog, bave pitanjem zašto je BND Manfredu D., koji je navodno Hanningu dostavljao povjerljive informacije, godinama odobravao dodatni plaćeni angažman.

Prema novinarskom istraživanju, zaposleni u BND-u je u opisu svoje dodatne djelatnosti naveo obavljanje administrativnih poslova za Hanninga. Na taj način su isplate možda formalno prikazane kao zakonite.

Manfred D. počeo je da radi u BND-u devedesetih godina prošlog vijeka, najprije kao čuvar, a kasnije je obavljao poslove ličnog asistenta četvorice direktora te službe. Posljednji put tu dužnost obavljao je u jesen 2025. godine, za Martina Jägera, koji je tada tek stupio na funkciju.

U BND-u je taj zaposleni, zbog bliskosti sa najvišim rukovodstvom, imao poseban položaj. Prema riječima upućenih osoba, moguće je da je upravo zbog toga bio podvrgnut manje strogim kontrolama nego ostali zaposleni. Dugogodišnji obavještajac od proljeća je u penziji.

Radna grupa bezbjednosnog sektora BND-a navodno je u međuvremenu zaključila da je D. neke dokumente vjerovatno iznosio iz službe u papirnom obliku. Osim toga, postoje i indicije da je taj zaposleni komunicirao sa Hanningom putem elektronske pošte, i to direktno iz prostorija BND-a.

Navodno je o toj okolnosti još prije nekoliko godina bio obaviješten službenik zadužen za zaštitu tajnih podataka u BND-u. Međutim, čini se da to nije imalo nikakvih posljedica.

BND zbog istrage nije želio da se izjasni o pitanjima mogućih propusta u sopstvenim bezbjednosnim mehanizmima. Izjavu je odbila da da i portparolka glavnog saveznog državnog tužioca. Advokatica Manfreda D. takođe nije željela da komentariše slučaj.

Hanningov advokat izjavio je, odgovarajući na upit, da njegov klijent nije odao državne tajne Savezne Republike Njemačke.

„Tvrdnja da je navodno plaćao za povjerljive dokumente potpuna je besmislica“, kazao je advokat.

Budući da su predmetni dokumenti u sudskom postupku klasifikovani kao tajni, dodao je da se ne može dodatno izjašnjavati o njihovom sadržaju.