<article>Gotovo polovina Danaca smatra da su SAD značajna prijetnja za njihovu zemlju, a velika većina je protiv toga da Grenland postane dio SAD, pokazuje anketa.Prodaji Grenlanda SAD protivi se 78 odsto anketiranih, ali je 72 odsto reklo da konačnu odluku o tome treba da donese Grenland, a ne Danska.Istraživanje agencije JuGov (YouGov) je sprovedeno od 15. do 20. januara, a učestvovalo je malo više od 1.000 ljudi.Rezultati pokazuju da 46 odsto ispitanika smatra da su SAD ili „veoma velika prijetnja“ ili „prilično velika prijetnja“ Danskoj.To je veći procenat od onih koji Sjevernu Koreju ili Iran vide kao prijetnju (44 odsto i 40 odsto), dok najvećom prijetnjom smatraju Rusiju (86 odsto).Anketa koju je objavio Gardijan sprovedena je u vrijeme višenedjeljnih tenzija između Danske, Grenlanda i SAD posle izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da planira da preuzme kontrolu nad tim ostrvom, autonomnoj teritoriji sa 57.000 stanovnika pod suverenitetom Danske.Tramp je rekao da je kontrola nad Grenlandom, kao i Panamskim kanalom, potrebna zbog nacionalne i ekonomske bezbjednosti i da je to „apsolutno neophodno“.Danska premijerka Mete Fredriksen je posle izjava Trampa, u nastojanju da dobije podršku evropskih partnera, posjetila Berlin, Pariz i Brisel gdje je razgovarala sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom.Frederiksen je rekla da, suočena s promijenjenim odnosima sa Vašingtonom, Evropa mora da se ujedini i da „svi u Evropi vide da će sada biti drugačija saradnja sa SAD“.Danska je najavila i da će uložiti dvije milijarde dolara za jačanje svoje vojne prisutnosti na Arktiku.Grenland, najveće ostrvo na svijetu, ima strateški važnu lokaciju na Arktiku, a zbog bogatstva naftom, gasom i rijetkim rudama potrebnim za zelenu tehnologiju privlači interesovanje cijelog sveta, uključujući Kinu.Prema nedavnom istraživanju javnog mnjenja, osam odsto Grenlanđana ne želi da njihovo ostrvo postane dio SAD, a samo šest odsto je reklo da bi željelo, dok je devet odsto neodlučno.</article>

Gotovo polovina Danaca smatra da su SAD značajna prijetnja za njihovu zemlju, a velika većina je protiv toga da Grenland postane dio SAD, pokazuje anketa.
Prodaji Grenlanda SAD protivi se 78 odsto anketiranih, ali je 72 odsto reklo da konačnu odluku o tome treba da donese Grenland, a ne Danska.
Istraživanje agencije JuGov (YouGov) je sprovedeno od 15. do 20. januara, a učestvovalo je malo više od 1.000 ljudi.
Rezultati pokazuju da 46 odsto ispitanika smatra da su SAD ili „veoma velika prijetnja“ ili „prilično velika prijetnja“ Danskoj.
To je veći procenat od onih koji Sjevernu Koreju ili Iran vide kao prijetnju (44 odsto i 40 odsto), dok najvećom prijetnjom smatraju Rusiju (86 odsto).
Anketa koju je objavio Gardijan sprovedena je u vrijeme višenedjeljnih tenzija između Danske, Grenlanda i SAD posle izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da planira da preuzme kontrolu nad tim ostrvom, autonomnoj teritoriji sa 57.000 stanovnika pod suverenitetom Danske.
Tramp je rekao da je kontrola nad Grenlandom, kao i Panamskim kanalom, potrebna zbog nacionalne i ekonomske bezbjednosti i da je to „apsolutno neophodno“.
Danska premijerka Mete Fredriksen je posle izjava Trampa, u nastojanju da dobije podršku evropskih partnera, posjetila Berlin, Pariz i Brisel gdje je razgovarala sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom.
Frederiksen je rekla da, suočena s promijenjenim odnosima sa Vašingtonom, Evropa mora da se ujedini i da „svi u Evropi vide da će sada biti drugačija saradnja sa SAD“.
Danska je najavila i da će uložiti dvije milijarde dolara za jačanje svoje vojne prisutnosti na Arktiku.
Grenland, najveće ostrvo na svijetu, ima strateški važnu lokaciju na Arktiku, a zbog bogatstva naftom, gasom i rijetkim rudama potrebnim za zelenu tehnologiju privlači interesovanje cijelog sveta, uključujući Kinu.
Prema nedavnom istraživanju javnog mnjenja, osam odsto Grenlanđana ne želi da njihovo ostrvo postane dio SAD, a samo šest odsto je reklo da bi željelo, dok je devet odsto neodlučno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Većina Danaca protiv prodaje Grenlanda, gotovo polovina vidi SAD kao prijetnju

Premijer Milojko Spajić odgovorio je na zahtjeve koje su mu u neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ uputili na posljednjem protestu poručujući da su spremni da predvode građansku neposlušnost ako do 1. februara ne dobiju odgovore - ali je u njima ignorisao činjenicu da je prvi zahtjev promijenjen tako da više ne traže ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića - već da traže da ih lično on smijeni.
Ovo je bio prvi zahtjev „Kamo śutra“ zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi, ali kako Šaranović i Bečić tim povodom nijesu preduzeli ništa, oni su od Spajića na posljednjem protestu tražili da uzme stvari u svoje ruke.
&nbsp;Spajić im je u odgovoru poručio da su svi članovi Vlade podložni promjeni nakon evaluacije rada i analize učinka.
- Kako i sami konstatujete, ostavka je čin moralne i objektivne odgovornosti. Kao što je javnosti poznato, svi članovi Vlade do jednog podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će zavisiti konačne odluke – naveo je on.
Spajić je podjsetio da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, zaključci i preporuke.
- A koji su u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima u vašem obraćanju – dodao je on.
U odnosu na zahtjev za ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, kazao je da je shodno zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost pripremljen Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oružju i municiji (Markovog i Mašanovog zakona).
- Kako je predmetni nacrt stavljen na javnu raspravu 24. januara, a do sada nijesu evidentirani predlozi vaše grupe, pozivam vas da se do isteka roka za davanje sugestija (24. februara) upoznate sa predloženim izmjenama i u odnosu na iste dostavite eventualne sugestije. Upoznavanja radi, ključne izmjene odnose se na: Podizanje starosne granice sa 18 na 25 godina za podnošenje zahtjeva za oružje (sa izuzecima za policiju, vojsku, zaštitare, članove sportskostreljačkih organizacija); smanjenje perioda važenja oružnih listova sa 10 na pet godina; proširenje opsega krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja - djela koja sadrže bilo koji oblik nasilja; uspostavljanje komisije Ministarstva zdravlja, kao jedine nadležne za izdavanje ljekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja, kao i za kontinuiranu psihološku i prihijatrijsku procjenu - odnosno strože psihološke procjene; strože kriterijume za rekreativno i sportsko oružje; centralizaciju rješavanja zahtjeva za držanje i nošenje oružja – naveo je Spajić.
Dodaje da je u cilju jačanja bezbjednosti i pravne zaštite građana Ministarstvo pravde pripremilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, koje je od 23. januara na javnoj raspravi.
- A ključne izmjene odnose se na: pooštravanje kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja – od jedne do 10 godina zatvora; pooštravanje kazne za rodno motivisano teško ubistvo (femicid) – od 10 do 40 godina zatvora; prepoznavanje napada na ljekare i prosvjetne radnike kao krivičnog djela i suzbijanje govora mržnje – istakao je Spajić.
On je ovu neformalnu grupu studenata pozva da do kraja javne rasprave 12. februara daju svoj doprinos kvalitetu izrade ovog zakonskog rješenja.
- U odnosu na predmetni zahtjev takođe vas obavještavam da je intenzivirana kampanja „Poštuj život – vrati oružje“. Tako su od početka godine do 27. januara građani Upravi policije dobrovoljno predali: 1.535 komada komada vatrenog oružja, 50-534 komada municije, 147 komada ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava – naveo je premijer.
U cilju sprječavanja nelegalnog posjedovanja i nošenja oružja i smanjenja kriminalnih aktivnosti, u akcijama policije širom Crne Gore u istom periodu oduzeto je, dodaje on, 126 komada oružja, blizu sedam i po hiljada komada municije i pet ručnih bombi.
- Kada je u pitanju reforma funkcionisanja policijskih struktura, obavještavam da je i ovo bio jedan od zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Shodno tome, 16. januara raspisan je konkurs za prijem 815 policajaca u Upravu policije (konkurs je otvoren do 5. februara, a u međuvremenu je pristiglo oko 550 prijava) – poručio je Spajić.
Naglasio je da je u međuvremenu zaposleno 49 policajaca koji su diplomirali na Policijskoj akademiji, dok je od 16. januara u Odjeljenje bezbjednosti Cetinje raspoređeno sedam policajaca.
- Paralelno sa ovim aktivnostima, Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovodi intenzivnu reformu policijskih struktura, u okviru čega je do sada suspendovano nekoliko desetina policijskih službenika. Jednako tako, na inicijativu Prijestonice, a na predlog Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Vlada je donijela odluku o uvođenju zaštitara u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Prijestonici od početka februara – rekao je Spajić.
Ova mjera proširena je, kaže, i na ostale opštine, pa je takva odluka donijeta na sjednici Vlade 30. januara i odnosi se na ostale škole u gradskim sredinama (42 srednje i 65 osnovnih škola) koje pohađa značajan broj učenika. Vlada će, iz budžetske rezerve, za ove namjene, a za period od 15. februara do kraja školske godine, obezbijediti 800.000 eura.
- U vezi sa povratkom građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u potpunosti je posvećeno promovisanju vrijednosti građanskog obrazovanja i vrijednosti građanskog društva na svim nivoima – naveo je on.
Kaže da je ministarka Anđela Jakšić Stojanović više puta javno podržala inicijativu za uvođenje Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u kurikulume.
- Resor kojim rukovodi, u saradnji sa UNICEF-om, i uz
podršku Evropske komisije, priprema Strategiju obrazovanja za period 2025-2035, i ovaj posao je u završnoj fazi. Dokument je bio na javnoj raspravi, a njegovo usvajanje je planirano za prvi kvartal ove godine. U Strategiji je upravo reforma kurikuluma definisana kao prioritetna mjera, koju je potrebno sprovesti – istakao je Spajić.
Uvođenje Građanskog obrazovanja, ne samo kao posebnog predmeta, već i uključivanje određenih tema u druge predmete, pa i u kurikulume osnovnih škola, jasno je, kaže on, definisano u tekstu same Strategije, a sastavni je dio i Akcionog plana čija je izrada, takođe, u završnoj fazi.
- Posebna pažnja, tokom izrade Strategije obrazovanja, posvećena je i značaju medijske pismenosti u obrazovnom sistemu, naročito sa aspekta unaprjeđenja ljudskih prava i demokratskih procesa u društvu, kao i obrazovanja XXI vijeka, koje zahtijeva razvijanje kritičkog mišljenja i promociju vrijednosti građanskog društva – rekao je Spajić.
Što se tiče poboljšanja odnosa i brige o mentalnom zdravlju, kaže da je odmah nakon 1. januara, kroz multiresorsku saradnju, uspostavljena kontinuirana psihološko-socijalna podrška za građane Cetinja, a aktivna je i SOS linija za takvu podršku na nivou države - 1555.
- U okviru ove mjere podrške do sada je realizovano 400 poziva i 200 intervencija. Naime, nakon razgovora sa predstavnicima resora zdravstva i udruženja psihologa, psihijatara i psihoterapeuta dogovoreni su konkretni koraci saradnje na sistemskom unaprjeđenju Programa mentalnog zdravlja – napisao je Spajić u odgovoru studentima.
Dodao je da je Ministarstvo zdravlja izradilo Program za mentalno zdravlje čiji je cilj da u narednom dvogodišnjem periodu planiranim aktivnostima osnaži kapacitete u smislu prevencije, brzog dijagnostikovanja i adekvatnog liječenja mentalnih poremećaja u široj zajednici.
- U cilju jačanja kadrovskih kapaciteta, pojačani su kapaciteti CMZ pri domovima zdravlja tj. sistematizovana su radna mjesta psihologa koja ranije nijesu bila prepoznata (DZ Budva, DZ Rožaje), dok je trenutno na specijalizaciji osam specijalizanata iz psihijatrije, tri specijalizanta iz dječje i adolescentne psihijatrije, te tri specijalizanta medicinske psihologije – dodao je on.
Kaže i da je godišnjim planom specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. godinu predviđeno: 14 specijalizacija iz psihijatrije; tri specijalizacije iz adolescentne i dječije psihijatrije i dva specijalizacije iz oblasti medicinske psihologije.
- Takođe je važno naglasiti da su u saradnji Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija organizovane edukativne radionice psihološkog debrifinga za nastavnike i pedagoge o prepoznavanju posttraumatskog stresa (PTS) kod djece, za roditelje djece iz OŠ „Lovćenski partizanski odred" i OŠ „Njegoš“ kao i za učenike pomenutih osnovnih škola. Istovremeno su organizovane radionice za Službu zaštite i spašavanja, Komunalnu policiju, JZU Dom zdravlja – naveo je on.
Prema informacijama koje su na raspolaganju od menadžmenta Javnog servisa, kaže da će u narednom periodu kroz programsku šemu biti dodatno tretirane teme vezane za mentalno zdravlje.
- Konačno, na liniji poziva na dijalog, a u cilju postizanja najboljih rješenja i praksi u ovim oblastima, još jednom ukazujem na značaj saradnje institucija i građana po svim relevantnim pitanjima za našu državu i društvo u cjelini. U tom smislu, Vlada će nastaviti intenzivan rad u svim sferama djelovanja i ostaje otvorena za dijalog, kako bismo zajedički, kroz najbolja rješenja, sistem učinili otpornijim i bezbjednijim za sve naše građane – zaključio je Spajić.

Spajić ignoriše zahtjev „Kamo śutra“ da on smijeni Šaranovića i Bečića: Svi u Vladi su podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka

Predsjednik Krivičnog vijeća Višeg suda Zoran Radović osporio je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva iz više različitih pravnih razloga, osporavajući čak i tužiočevu optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznati ni njeni članovi, ni vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnice specijalnog tužioca Miloša Šoškića kojim se Lazoviću stavlja na teret skidanje zabrane ulaska Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru – iako takva pisana zabrana nije postojala u MUP-u?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131150128_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250131150128_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="NA METI TUŽIOCA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić "> <figcaption>NA METI TUŽIOCA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  -Odredbom člana 292 stav 1, tačka 2 ZKP je propisano da optužnica sadrži: opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela – piše u Rješenju Višeg suda uznapomenu da specijalni državni tužilac Miloš Šoškić nije precizirao ključne elemente bića krivičnog djela. &nbsp; -Citirano vrijeme izvršenja krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije iz člana 401a Krivičnog zakonika, opisano u tački I optužnice po nalaženju suda je nejasno i protivurječno – konstatuje se u obrazloženju rješenja i vraćanju optužnice na ispravku. &nbsp; Potom se ističe da nije poznato tačno vrijeme, ali i precizno trajanje kriminalne organizacije koja se navodi da je formirana ,,u toku 2020. godine i djelovala do i tokom 2022. godine”. &nbsp; -Za postojanje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije je neophodno daa ona ima tri ili više lica, dakle najmanje tri lica, te je ostalo nejasno kada je organizacija koju je organizovao okrivljeni Zoran lazović stekla svojstvo kriminalne organizacije u smislu odredbe člana 401a stav 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, odnosno od kada su vremenski u njenom sastavu djelovala tri pripadnika – opisuju se u Rješenju Višeg suda krupni nedostaci optužnice, uz bitno naglašavanje da je u konkretnom slučaju optužnica podnijeta protiv – dva lica?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131150128_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250131150128_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NA POPRAVNOM: Tužilac Miloš Šoškić "> <figcaption>NA POPRAVNOM: Tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Još su čudnije formulisao tužilac Miloš Šoškić optužbe da je Zoran Lazoviuć, zloupotrebljavajući službeni položaj, skinuo zabranau ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru. Tim prije što su svjedoci Enis Baković, pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije, kao i od Veska Damjanovića, tadašnjeg vršioca dužnosti direktora UP, nepobitno utvrdili da pismena mjera zabrane ulaska za Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru – nije ni postojala. &nbsp; -Kod takvog činjeničnog stanja, nejasno je činjenično određenje u odnosu na krivično djelo iz tačke II optužnie, da je okrivljeni Zoran Lazović od pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije tražio da se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru pomenutim pripadnicima kriminalne organizacije iz Republike Srbije, kada rješenje o zabrani ulaska ovih lica u Crnu Goru, u smislu citiranih odredbi Zakona o strancima, nikad nije donijeto – zaključuje Viši sud. &nbsp; Pobrojane manjkavosti optužnicedovode u pitanje opravdanost odluke Višeg suda da se tužilac Šoškić ispravi nedostatke u roku od tri dana, jer to izgleda kao nemoguća misija pronalaženja bića krivičnog djela kojeg nema u optužnom aktu. Usotalom, kako će &nbsp;tužilac Šoškić ispraviti navode optužnice, recimo - za skidanje zabrane ulaska Belivuka i Miljkovića - kada Lazović za taj dio posla nije bio zadužen i kada nije ni postojalo rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šoškićeva optužnica prepuna ,,pravnih rupa”

Književnik Novica Đurić dobitnik je nagrade Miroslavljevo jevanđelje za prethodne tri godine - za knjigu poezije „Grad Gospoda i pčela”, objavljenu 2024. godine u izdanju Unireksa.
U obrazloženju žirija za dodjelu države nagrade se navodi da je ovo izuzetno ostvarenje čiji poetički vektor teži tradiciji duhovne poezije.
Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija (MKM), žiri je na sjednici od 30. januara odlučio da se nagrada dodijeli Đuriću, a odluka je, nakon tajnog glasanja, donijeta većinom.
- Gledajući u cjelini, pjesnička zbirka „Grad Gospoda i pčela“ Novice Đurića poeziji zadaje najviši zadatak, da čuva i služi duhovnoj vertikali kojom su povezane tvorevine svijet i čovjek sa likom Boga – Tvorca. Zbog toga ova poezija ima naglašeno, mirotvorno značenje u kojem se duševno i duhovno proslavlja Božije prisustvo u svijetu - napisao je Predsjednik žirija prof. dr Savo Laušević.
Laušević je čestitao Đuriću na, kako se navodi u saopštenju, izuzetnom pjesničkom ostvarenju za koje je zasluženo dobio prestižnu nagradu, a člaovi žirija su takođe konstatovali da su izuzetna ostvarenja ove godine ušla u uži izbor.
Žiri za dodjelu državne nagrade Miroslavljevo jevanđelje odlučio je da se nagrada dodijeli Đuriću, a odluka je, nakon tajnog glasanja, donesena većinom.
- Na konkurs za nagradu Mirosljavljevo jevanđelje prijavilo se 12 kandidata od kojih su 11 ispunjavali propisane opšte i posebne uslove Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Tri kandidata koja su su ušla u uži izbor su Novica Đurić, Marinko Vorgić za roman „Prazni grobovi“ i Bećir Vuković za knjigu poezije „Poneti na pusto ostrvo“ - naveli su iz Ministarstva kulture i medija.
Žiri je odlučivao u sastavu: prof. dr Dragana Radojičić, naučni savjetnik za oblast etnologije, prof. dr Savo Laušević, red. prof. oblasti estetika i savremena filozofija, doc. dr Milena Burić, profesor srpskog jezika i književnosti, Željko Miranović, profesor istorije i Darko Jovović, književnik i novinar.
Žiri je održao tri sjednice i imao rok za čitanje od 45 dana.
Nagrada Miroslavljevo jevanđelje biće uručena u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, a datum dodjele će biti naknandno saopšten.
Ovu nagradu dodjeljuje Ministarstvo kuluture i medija autorima iz oblasti književnosti, istoriografije, etnografije i publicistike objavljene u Crnoj Gori za prethodne tri godine.
Iz Ministarstva napominju da je Miroslavljevo jevanđelje rukopisna knjiga nastala oko 1180. godine i najznačajniji je ćirilični spomenik južnoslovenske, odnosno slovenske pismenosti. Smatra se da je pisaru trebalo sedam godina da je završi.
Miroslavljevo jevanđelje čuvalo se u Bijelom Polju, naručio ga je knez Miroslav za potrebe crkve sv. Petra i Pavla, a 2005. godine uvršteno je na UNESCO listu „Pamćenje svijeta”.
- Pjesnik i prozni pisac Novica Đurić spada u red najznačajnijih književnih &nbsp;stvralaca Crne Gore u proteklih pet decenija. Pored poezije i proze Đurić piše eseje i književnu kritiku. Njegovo stvaralaštvo je imalo međunarodnu recepciju a djela su mu prevođena na više svjetskih jezika. U dugoj književnoj produkciji Đurić je objavio 14 knjiga poezije, sedam knjiga proze, dvije knjige eseja i književne kritke - navode u MKM.

Novica Đurić dobitnik nagrade Miroslavljevo jevanđelje

Policija je danas u periodu od 11 do 14 sati izdala 203 naloga za plaćanje novčane kazne zbog nekorišćenja pojasa tokom vožnje.
Pojačana kontrola izvršena je, kako su naglaisli, u gradskom jezgru Podgorice.
- Fokus aktivnosti saobraćajne policije će i u narednom periodu biti na sankcionisanju ove vrste prekršaja, pa apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise, koriste sigurnosne pojaseve, i time doprinesu kako većoj sopstvenoj bezbjednosti, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju - naveli su u policiji.
Naglasili su da sigurnosni pojas, zajedno sa „vazdušnim jastucima“, predstavlja najznačajnije i najefikasnije sredstvo pasivne bezbjednosti čijim korišćenjem se i do 50 odsto mogu spriječiti smrtne posljedice.

Za tri sata napisane 203 kazne za nekorišćenje pojasa tokom vožnje

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Čelnici Vlade Crne Gore pokušavaju, još od drugog studentskog protesta 16. januara, da preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kao i njihovih kolega iz srpske BIA, saznaju da li postoji direktna veza između studentskih protesta u Srbiji i neformalne grupe ,,Kamo śutra”, ali i tragaju za informacijama - koja inostrana ekipa savjetuje organizatore.&nbsp; Nakon konsultacija u vrhu parlamentarne većine, ali i informacija koje su dobili od povjerljivih ljudi iz crnogorske i srpske službe, Andrija Mandić, Milojko Spajić, Aleksa Bečić, saglasni su sa ocjenom Aleksandra Vučića da iza studentskih protesta u Srbiji stoji, kako kažu, inostrani faktor koji kreira scenario ,,obojene revulucije”.&nbsp; Iako je ključni target studenstkih protesta u Srbiji, rušenje vlasti Vučićeve Srpske napredne stranke koja kontroliše sve pore društvenog života, politička elita na vlasti u Crnoj Gori strahuje od sindroma ,,spojenih sudova”, odnosno da bi – u slučaju pada Vučićevog režima – neminovno došlo do urušavanja vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara"> <figcaption>ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ANB I SUDENTSKI PROTESTI&nbsp;</h2> Nakon što je neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra” zatražila od premijera Milojka Spajića da do 1. februara prezentuje - što je sve Vlada konkretno uradila poslije masakra na Cetinju - u vrhu parlamentarne većine smatraju da je to dio šireg plana. Poslije tog termina, kažu izvori Portala ETV i Televizije E, u Vladi smatraju da će uslijediti novi zahtjev, ovog puta ne za ostavkama Alekse Bečića i Danila Šaranovića, već - javni ultimatum premijeru Spajiću da smijeni funkcionere Demokrata.&nbsp; Prvobitni narativ, koji su širili funkcioneri Demokrata da iza organizacije studentskih protesta stoji ekipa Mila Đukanovića, vlasnici Bemaksa, pa i neki kriminalni klanovi pokazao se apsolutno pogrešnim, neistinitim, ali i politički kontraproduktivnim. Sada su Spajić, Krvavac, i ostali iz PES-a dobili – direktno od Marka Parezanovića iz BIA, ali i od Zorana Koraća &nbsp;- informacije da iz sjenke neki strani eksperti pomažu proteste, pa je promijenjena i taktika djelovanja.&nbsp; <h2>KORAĆ KAO SPAJIĆEV ,,INFORMATOR”</h2> Prema izvorima iz naše redakcije, savjetodavnu ulogu Spajiću oko aktuelne situacije imao je i Zoran Korać, nekadašnji miljenik režima Slobodana Miloševića koji je davne 1996. godine pobjegao iz Srbije u inostranstvo, a ,,skrasio se” u SAD. Poslije nekog vremena je svoje zapadne veze stavio na raspolaganje, prvo Miloradu Dodiku, a potom - kako kažu izvori Portala ETV – Aleksandru Vučiću. Sastajao se više puta i sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UTICAJ: Zoran Korać"> <figcaption>POSREDNI UTICAJ: Zoran Korać(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Upravo je Korać direktno potvrdio da ekipa Amerikanaca pomaže u organizaciji protesta, uz napomenu da djeluju mimo zvanične američke administracije, ali da imaju izuzetan uticaj u pojedinim moćnim krugovima na Zapadu – kaže izvor Portala ETV koji ima višedecenijski staž u obavještajnom sektoru, još iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. &nbsp; Nakon dva sastanka sa ljudima iz obavještajnih službi, u vrhu 44. Vlade Crne Gore smatraju da nije slučajnost što se akcije crnogorskih studenata, iako su znatno manjeg obima i slabije organizovane, u mnogo čemu podudaraju sa onima u Srbiji. Iz srpske BIA dobili su potvrdu informacija da organizatori protesta u Srbiji dobijaju korisna uputstva od iskusnih inostranih, američkih savjetnika.&nbsp; Zato i Vučić ponavlja narativ o obojenoj revoluciji, a ljudi iz BIA su sva &nbsp;ta saznanja prenijeli kolegama iz crnogorske službe. Početkom sedmice Spajić i Krvavac, kao i još nekoliko ljudi iz vlasti, imali su razgovore sa rukovodstvom ANB-a i naložili da pokušaju otkriti i ko stoji iza crnogorskih studenata i koji su im naredni potezi. <h2>AKCIJA U TRI PRAVCA</h2> U vrhu parlamentarne većine postoji strahovanje da će se studentska akcija odvijati u tri pravca koje nije moguće lako zaustaviti niti preduprijediti političke posljedice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a</figcaption> </figure>  Kako su protesti u Crnoj Gori krenuli nakon masakra na Cetinju, pedesetak dana kasnije u odnosu na akcije srpskih studenata, neke ovdašnje studentske akcije praktično su prekopirane od kolega iz Srbije.&nbsp; Zato su čelnici izvršne vlasti, na sastanku održanom prije pet dana u zgradi Vlade Crne Gre, dali nalog novom direktoru ANB-a Ivici Janoviću da njegovi ljudi provjere hoće li se, po ugledu na srpske studente, u protestna okupljanja uključiti i podgorički srednjoškolci.&nbsp; Istovremeno, tražena je provjera da li su neke privatne kompanije, baš kao u Srbiji, odlučile da logistički pomognu studentska okupljanja u Crnoj Gori. Kao treća bitna informacija, traženo je da ANB provjeri je li moguće, preko roditelja organizatora studentskih protesta, uticati na destabilizaciju ekipe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MUKE U KARAĐORĐEVOJ 2</h2> Na sastanku održanom u zgradi Vlade, koji je bio neformalnog karaktera, Spajić i Krvavac dali su nalog svim ljudima iz PES-a koji su raspoređeni u državnoj administraciji da naprave procjene, svako u svojem resoru, kako državni službenici i namještenici gledaju na studentske proteste i da li ih podržavaju. Prema nekim prvim informacijama, čelnike PES-a je zabrinula informacija da dio Vladinih službenika sa prilično simpatija gleda na studenstka okupljanja.&nbsp; Sadašnja je procjena da bi nastavak protesta i povećanje broja okupljenih moglo da ima teže posljedice, prvenstveno na stav država Kvinte prema stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, ali i sposobnosti Vlade Milojka Spajića da stvari drži pod kontrolom.&nbsp; - Nakon sastanka u Vladi Crne Gore organizovanog 18. januara, dva dana poslije velikog protesta ispred zgrade MUP-a i Vlade, premijer Milojko Spajić, šef kabineta Branko Krvavac, kao i Spajićev ujak Sreten Kankaraš, saglasili su se da je vlast suviše inertna. Istovremeno je ocijenjeno da Aleksa Bečić i Danilo Šaranović ne žele da podnesu ostavke i da zbog toga ne treba očekivati da će protesti protiv neodgovornosti vlasti jenjavati – kaže izvor Portala ETV I televizije E iz vrha PES-a. Iako okupljanja u Podgorici djeluju bezazlenije od onih u Beogradu, prve procjene vrha ANB-a je da će studenti, možda već na večerašnjem okupljanju dati rok premijeru Spajiću i Vladi Crne Gore do kada treba, ako neće da daju ostavke, da budu razriješeni Aleksa Bečić i Danilo Šaranović. Kako funkcioneri Demokrata ne žele dobrovoljno otići sa položaja, to otvara prostor za krizu funkcionisanja Vlade i parlamentarne većine. &nbsp;

Većina Danaca protiv prodaje Grenlanda, gotovo polovina vidi SAD kao prijetnju

Spajić ignoriše zahtjev „Kamo śutra“ da on smijeni Šaranovića i Bečića: Svi u Vladi su podložni su promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka

Šoškićeva optužnica prepuna ,,pravnih rupa”

Novica Đurić dobitnik nagrade Miroslavljevo jevanđelje

Za tri sata napisane 203 kazne za nekorišćenje pojasa tokom vožnje

PRATITE TVe UŽIVO