<article>Čečenski lider i saveznik Kremlja, Ramzan Kadirov, hitno je hospitalizovan u Moskvi u noći između 24. i 25. decembra, nakon naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, navode ukrajinski mediji.Ramzan Kadirov je u rusku prijestonicu doputovao kako bi učestvovao na sastanku Državnog saveta kojim je predsjedavao Vladimir Putin, ali se na sastanku nije pojavio, piše Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore portala Novaja gazeta Evropa.Prema navodima izvora, Kadirov je kolima Hitne pomoći prevezen u Centralnu kliničku bolnicu Administracije predsjednika Ruske Federacije, a sastanak Državnog savjeta održan je bez predstavnika Čečenije. - U Moskvi su jedva uspeli da reanimiraju, nakon čega se vratio kući i od tada se nije pojavljivao u javnosti - tvrdi izvor, prenosi Index.Ovo nije prvi put ove godine da se izvještava o zdravstvenim problemima čečenskog lidera. Ranije tokom 2025. godine već je bio hospitalizovan u privatnoj klinici u Groznom, a njegovo stanje je od tada navodno nastavilo da se pogoršava. .Sam Kadirov je ranije izjavio da doživljava „nervne slomove“ i „stalni osjećaj napetosti“, što je pripisao zabrinutosti zbog čečenskih boraca koji učestvuju u ratu protiv Ukrajine.Istraga portala Novaja gazeta Evropa ranije je ukazivala na značajno pogoršanje zdravlja Ramzana Kadirova, što je, kako navode, pokrenulo proces promene vlasti u Čečeniji. Podsjetimo, Kadirov je još u maju izjavio da je zatražio da bude razriješen dužnosti.</article>

Čečenski lider i saveznik Kremlja, Ramzan Kadirov, hitno je hospitalizovan u Moskvi u noći između 24. i 25. decembra, nakon naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, navode ukrajinski mediji.
Ramzan Kadirov je u rusku prijestonicu doputovao kako bi učestvovao na sastanku Državnog saveta kojim je predsjedavao Vladimir Putin, ali se na sastanku nije pojavio, piše Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore portala Novaja gazeta Evropa.
Prema navodima izvora, Kadirov je kolima Hitne pomoći prevezen u Centralnu kliničku bolnicu Administracije predsjednika Ruske Federacije, a sastanak Državnog savjeta održan je bez predstavnika Čečenije.&nbsp;
- U Moskvi su jedva uspeli da reanimiraju, nakon čega se vratio kući i od tada se nije pojavljivao u javnosti - tvrdi izvor, prenosi Index.
Ovo nije prvi put ove godine da se izvještava o zdravstvenim problemima čečenskog lidera. Ranije tokom 2025. godine već je bio hospitalizovan u privatnoj klinici u Groznom, a njegovo stanje je od tada navodno nastavilo da se pogoršava. .
Sam Kadirov je ranije izjavio da doživljava „nervne slomove“ i „stalni osjećaj napetosti“, što je pripisao zabrinutosti zbog čečenskih boraca koji učestvuju u ratu protiv Ukrajine.
Istraga portala Novaja gazeta Evropa ranije je ukazivala na značajno pogoršanje zdravlja Ramzana Kadirova, što je, kako navode, pokrenulo proces promene vlasti u Čečeniji. Podsjetimo, Kadirov je još u maju izjavio da je zatražio da bude razriješen dužnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ramzan Kadirov

zdravstveno stanje

hospotalizacija

Svijet

Ukrajinski mediji: Kadirov hospitalizovan u Moskvi

Čečenski lider i saveznik Kremlja, Ramzan Kadirov, hitno je hospitalizovan u Moskvi u noći između 24. i 25. decembra, nakon naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, navode ukrajinski mediji.
Ramzan Kadirov je u rusku prijestonicu doputovao kako bi učestvovao na sastanku Državnog saveta kojim je predsjedavao Vladimir Putin, ali se na sastanku nije pojavio, piše Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore portala Novaja gazeta Evropa.
Prema navodima izvora, Kadirov je kolima Hitne pomoći prevezen u Centralnu kliničku bolnicu Administracije predsjednika Ruske Federacije, a sastanak Državnog savjeta održan je bez predstavnika Čečenije. 
- U Moskvi su jedva uspeli da reanimiraju, nakon čega se vratio kući i od tada se nije pojavljivao u javnosti - tvrdi izvor, prenosi Index.
Ovo nije prvi put ove godine da se izvještava o zdravstvenim problemima čečenskog lidera. Ranije tokom 2025. godine već je bio hospitalizovan u privatnoj klinici u Groznom, a njegovo stanje je od tada navodno nastavilo da se pogoršava. .
Sam Kadirov je ranije izjavio da doživljava „nervne slomove“ i „stalni osjećaj napetosti“, što je pripisao zabrinutosti zbog čečenskih boraca koji učestvuju u ratu protiv Ukrajine.
Istraga portala Novaja gazeta Evropa ranije je ukazivala na značajno pogoršanje zdravlja Ramzana Kadirova, što je, kako navode, pokrenulo proces promene vlasti u Čečeniji. Podsjetimo, Kadirov je još u maju izjavio da je zatražio da bude razriješen dužnosti.

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Građani Kiribata, ostrva u centralnom dijelu Tihog okeana, dočekali su Novu 2026. godinu.
Ovo ostrvo se nalazi u Pacifiku, oko četiri hiljade kilometara jugozapadno od Havaja koji će poslednji ući u 2026. godinu. Njih slijede susjedna ostrva Samoa i Tonga.
Ta ostrvska država sastavljena je od 33 atola i kontroliše više od 3,5 miliona kvadratnih kilometara Tihog okeana.

Nova 2026. stigla na Kiribatima

Osnovno državno tužilaštvo provjerava navode iz krivične prijave koju je podnijela generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković protiv Dejana Vukšića doskorašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića - potvrđeno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva.
- Postupamo po prijavi i prikupljamo informacije - saopšteno je Portalu ETV iz Tužilaštva.
Vukšić je, kako su objavile Vijesti, danas obavijestio kabinet Predsjednika da podnosi ostavku na funkciju savjetnika Predsjednika Crne Gore.
Pajković ga je u krivičnoj prijavi optužila da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta Predsjednika i pozivao je "da se hitno javi u policiju".

Tužilaštvo provjerava navode iz prijave koju je Pajković podnijela protiv Vukšića

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do osam stepeni

Lider pokreta Preokreta i odbornik u Skupštini Glavnog grada, Srđan Perić, oglasio se povodom najava prekompozicije većine u podgoričkom parlamentu.
- Pošto se uporno spekuliše o našoj poziciji, iako je ona već jasno izrečena, ponavljam: Preokret neće krpiti, premošćavati niti bajpasirati većinu u Podgorici - poručio je Perić.
Podsjetimo, predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević je saopštio da će predložiti Predsjedništvu stranke da napušte vlast na nivou Podgorice i Crne Gore.
On je ovo poručio nakon što je policija juče razbila protest građana Zete koji su se protivili izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Ukrajinski mediji: Kadirov hospitalizovan u Moskvi

Tagovi

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

PRATITE TVe UŽIVO