<article>Pripadnici Uprave kriminalističke policije uhapsili su S. M. (1993) osumnjičenog da je bacio bombu na kuću pjevača Zdravka Čolića, saznaje Tanjug.Po nalogu Višeg javnog tužilaštva odbređeno mu je zadržavanje od 48 sati.Bomba je bačena u dvorište kuće pjevača juče i niko nije povrijeđen, ali je pričinjena materijalna šteta.Nakon što je na njegovu kuću u Beogradu bačena eksplozivna naprava, Zdravko Čolić je rekao ističe da su svi članovi njegove porodice dobro i da je u Zagrebu, gdje završava album.</article>

Pripadnici Uprave kriminalističke policije uhapsili su S. M. (1993) osumnjičenog da je bacio bombu na kuću pjevača Zdravka Čolića, saznaje Tanjug.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva odbređeno mu je zadržavanje od 48 sati.
Bomba je bačena u dvorište kuće pjevača juče i niko nije povrijeđen, ali je pričinjena materijalna šteta.
Nakon što je na njegovu kuću u Beogradu bačena eksplozivna naprava, Zdravko Čolić je rekao ističe da su svi članovi njegove porodice dobro i da je u Zagrebu, gdje završava album.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Uhapšen osumnjičeni za bacanje bombe na kuću Zdravka Čolića

Službenici Uprava policije rasvijetlili su slučaj paljenja vozila u Tivtu i lišili slobode H. D. iz Berana, osumnjičenog da je izazvao požar na automobilu koji koristi svešteno lice Mijajlo Backović. Kako se navodi u saopštenju, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat postupali su po prijavi da je 4. februara 2026. godine, u naselju Učuri, došlo do požara na putničkom vozilu marke „Range Rover“, beogradskih registarskih oznaka. Usljed dejstva plamena oštećeno je i drugo vozilo, u vlasništvu lica B. B, koje se nalazilo parkirano u neposrednoj blizini. Preduzetim kriminalističko-operativnim mjerama i radnjama, u kratkom roku je identifikovan i lociran H. D, povratnik u izvršenju krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260205080248_df3d9a8a3f5e5fa3dceca395ac5570b861c1ba4f40f071bd53a90e43ad287333.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260205080248_df3d9a8a3f5e5fa3dceca395ac5570b861c1ba4f40f071bd53a90e43ad287333" data-rendition-name="original" width="1200" height="1491" loading="lazy" alt="auto"> </figure>  Po nalogu državnog tužioca u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, osumnjičeni je nakon kriminalističke obrade lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti. Iz Uprave policije saopšteno je da se nastavljaju dalje mjere i radnje u cilju potpunog rasvjetljavanja događaja, utvrđivanja svih okolnosti, kao i eventualne povezanosti drugih lica sa ovim krivičnim djelom.

Tivat: Rasvijetljeno paljenje vozila Backovića, uhapšen osumnjičeni iz Berana

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a pet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici evidentirano dese nezgoda, a u Baru, Budvi i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Bijelom Polju i Andrijevici.
Izdato je 588 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 69 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za dan 19 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba povrijeđena teže, pet lakše

Najavljeno usklađivanje penzija od svega 0,38 odsto od 1. januara 2026. godine, koje će se isplatiti 20. februara, izazvalo je ogorčenje penzionera i njihovih udruženja, jer u praksi znači povećanje minimalne penzije od svega oko 1,70 eura, a prosječne oko dva eura.
Kako se navodi u saopštenju koje potpisuju više samostalnih udruženja penzionera, ovakvo „povećanje“ nije zaštita životnog standarda, već institucionalno ismijavanje penzionera koji su tokom cijelog radnog vijeka uplaćivali doprinose.
– Ne govorimo o apstraktnim procentima, već o realnoj šteti. Kada neko nakon dvije godine zamrzavanja minimalne penzije dobije povećanje koje ne pokriva ni cijenu hljeba i mlijeka, to nije politika solidarnosti, već politika ravnodušnosti i cinizma – ističe se u saopštenju.
Posebna odgovornost, kako navode, leži na Fond PIO Crne Gore, čiji Upravni odbor donosi odluke koje direktno utiču na egzistenciju više od 65.000 penzionera, oslanjajući se, kako tvrde, na pogrešnu metodologiju i netačne podatke koje godinama isporučuje Monstat.
Udruženja navode da javnost nikada nije dobila jasan uvid u obračun usklađivanja, niti precizno objašnjenje metodologije, već se penzionerima plasiraju opšte fraze o navodnoj brizi za njihov standard.
Podsjećaju i da su u ranijim saopštenjima ukazivali na nepravilnosti u obračunima tokom 2025. godine, te da su, prema njihovim računicama, penzioneri samo na tri prethodna usklađivanja – 1. januara, 1. maja i 1. septembra – zakinuti ukupno 8,79 odsto.
Ukazuju i na ozbiljan gubitak kupovne moći minimalne penzije od 450 eura usljed inflacije. Prema podacima Monstata, prosječna inflacija u 2024. godini iznosila je 3,3 odsto, a u 2025. godini 3,9 odsto, što je, kako navode, dovelo do kumulativnog realnog gubitka od gotovo 483 eura za dvije godine, odnosno oko 32 eura mjesečno.
– Penzioneri gotovo četiri petine svojih primanja troše na hranu, ljekove i komunalije, pa je stvarni udar na njihov standard još veći. U tom kontekstu, povećanje od 0,38 odsto je društveno neprihvatljivo i ponižavajuće – poručuju iz udruženja.
U saopštenju se postavljaju i direktna pitanja članovima Upravnog odbora Fonda PIO – da li smatraju da je 1,70 eura mjesečno ozbiljna mjera, da li bi prihvatili takvo „usklađivanje“ sopstvenih plata i ko je glasao za, kako navode, sramotnu odluku.
Takođe zahtijevaju da Fond PIO javno objavi kompletnu metodologiju obračuna usklađivanja penzija, uključujući korišćene podatke, periode i ponderisanja, kao i zapisnike sa glasanja Upravnog odbora.
Udruženja traže i hitne kompenzacione mjere za minimalne penzije koje su bile zamrznute pune dvije godine, kao i otvaranje javne rasprave o reformi penzijskog sistema i uvođenju mehanizama zaštite od daljeg urušavanja životnog standarda penzionera.
– Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo. Pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura nije zaštita standarda, već institucionalno potcjenjivanje i otvoreno ponižavanje – zaključuje se u saopštenju koje potpisuje NVO Udruženje penzionera Crne Gore – Za dostojanstven život čovjeka, uz podršku više samostalnih udruženja penzionera.

Penzioneri ogorčeni: Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura

Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan kada je riječ o izricanju i sprovođenju mjera nadzora, kazao je gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
On je pojasnio da su članovima 166, 167 i 168 Zakona precizno definisane nadležnosti.
– Postoji imperativna norma u Zakonu o krivičnom postupku gdje je jasno navedeno ko donosi mjere nadzora i ko ih sprovodi. Mjere nadzora donosi nadležni sud, u ovom slučaju Viši sud u Podgorici, a njihovo sprovođenje je povjereno Upravi policije – rekao je Janjušević.
Govoreći o slučaju tužiteljke Lidije Mitrović, Janjušević je naglasio da policija tu ne snosi odgovornost, jer sud nije izrekao mjeru nadzora.
Kako je objasnio, činjenica da policija nije zatekla Mitrović na adresi prilikom izvršenja naloga Osnovnog suda za privođenje radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora od sedam mjeseci ne može se smatrati propustom policije.
Smatra i da se slučajevi Lidije Mitrović i Miloša Medenice ne mogu upoređivati.
– U slučaju Mitrović sud nije izrekao mjeru nadzora, dok je u slučaju Medenice Viši sud izrekao mjeru nadzora i zabranu napuštanja stana. Lice nije zatečeno na adresi u momentu kada je trebalo da bude sprovedeno u pritvor – podsjetio je Janjušević.
On je naveo da se u javnosti otvorilo pitanje odgovornosti, podsjećajući da se Viši sud u svom saopštenju pozvao na odredbe Zakona o krivičnom postupku, dok je direktor Uprave policije u emisiji „Načisto“ osporavao te navode. Takođe, kako je kazao, Agencija za nacionalnu bezbjednost saopštila je da po Zakonu o ANB-u nema nadležnosti u ovakvim predmetima.
– Kada se formalno-pravno sagleda situacija, Zakon o krivičnom postupku je potpuno jasan – mjere nadzora donosi sud, a sprovodi ih policija – ponovio je Janjušević.
Podsjetio je i da je tužilaštvo na glavnom pretresu zatražilo kaznu od 20 godina zatvora za Miloša Medenicu, zbog čega je, kako smatra, policija morala procijeniti rizik i operativno pokriti to lice kako ne bi došlo do bjekstva.
Prema njegovim riječima, građani su zbunjeni brojnim i često kontradiktornim saopštenjima institucija, te ne znaju ko snosi odgovornost za bjekstvo Medenice.
– Nadležnost za sprovođenje mjera nadzora je na policiji. Da li policija ima kapacitete da pokrije sva lica, kojih je u ovom trenutku nekoliko stotina – definitivno nema. Ali nije sporno da je policija ta koja sprovodi mjere nadzora – zaključio je Janjušević.

Uhapšen osumnjičeni za bacanje bombe na kuću Zdravka Čolića

Tivat: Rasvijetljeno paljenje vozila Backovića, uhapšen osumnjičeni iz Berana

Za dan 19 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba povrijeđena teže, pet lakše

Penzioneri ogorčeni: Penzije nijesu poklon, već zarađeno pravo koje se poslije godina inflacije „usklađuje“ sa 1,70 eura

Janjušević: U slučaju Mitrović nije bilo mjera nadzora, dok je kod Medenice sud tu obavezu povjerio policiji

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO