<article>U saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u Kladnju poginuo je Ostoja Stanišić, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine ranije osudio na pet godina zatvora zbog genocida u Srebrenici.Do nesreće je došlo u Kladnju prilikom slijetanja automobila u rijeku, a za Klix.ba je nezvanično potvrđeno da je riječ o Ostoji Stanišiću, te da je naređena obdukcija.Stanišić je, prema pravosnažnoj presudi, proglašen krivim što je, u svojstvu komandanta 6. bataljona Zvorničke brigade, svjesno pružio pomoć pripadnicima vojske i policije Republike Srpske, među kojima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, u sprovođenju plana da se trajno i prisilno ukloni ukupno bošnjačko civilno stanovništvo iz zaštićene UN zone Srebrenica, pri čemu je oko 40.000 bošnjačkih civila preseljeno iz enklave Srebrenica, a više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno po prijekom postupku.Sud je zaključio da su 14. i 15. jula 1995. godine pripadnici Šestog bataljona, pod nadzorom optuženog Stanišića, učestvovali u prihvatu i obezbjeđenju više stotina zarobljenih muškaraca iz Srebrenice, koji su u zvorničkom selu Petkovci držani u školi bez osnovnih uslova, izloženi premlaćivanju, a najmanje 20 njih je ubijeno.</article>

U saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u Kladnju poginuo je Ostoja Stanišić, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine ranije osudio na pet godina zatvora zbog genocida u Srebrenici.
Do nesreće je došlo u Kladnju prilikom slijetanja automobila u rijeku, a za Klix.ba je nezvanično potvrđeno da je riječ o Ostoji Stanišiću, te da je naređena obdukcija.
Stanišić je, prema pravosnažnoj presudi, proglašen krivim što je, u svojstvu komandanta 6. bataljona Zvorničke brigade, svjesno pružio pomoć pripadnicima vojske i policije Republike Srpske, među kojima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, u sprovođenju plana da se trajno i prisilno ukloni ukupno bošnjačko civilno stanovništvo iz zaštićene UN zone Srebrenica, pri čemu je oko 40.000 bošnjačkih civila preseljeno iz enklave Srebrenica, a više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno po prijekom postupku.
Sud je zaključio da su 14. i 15. jula 1995. godine pripadnici Šestog bataljona, pod nadzorom optuženog Stanišića, učestvovali u prihvatu i obezbjeđenju više stotina zarobljenih muškaraca iz Srebrenice, koji su u zvorničkom selu Petkovci držani u školi bez osnovnih uslova, izloženi premlaćivanju, a najmanje 20 njih je ubijeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

U saobraćajnoj nesreći kod Kladnja poginuo Ostoja Stanišić, osuđenik za genocid u Srebrenici

Odluka o neradnoj nedjelji je donijeta i poštovaće se, ali je, prije svega, trebalo otvoriti socijalni dijalog i insistirati na tome da institucije rade po zakonu i omoguće slobodan dan svakom zaposlenom. Sasvim je moguće i da ovo zakonsko rješenje bude ukinuto od strane Ustavnog suda, jer je Unija poslodavaca Crne Gore najavila da će ponovo inicirati ocjenu ustavnosti nove odluke, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
U Skupštini Crne Gore danas je izglasano da je nedjelja ponovo neradan dan, nakon prethodne odluke Ustavnog suda o neustavnosti rješenja iz 2019. godine, koje je i tada osporavala Unija poslodavaca Crne Gore.
Crna Gora se oslanja na turizam, koji generiše više od 30 odsto prihoda, te neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam, ocijenio je Mulešković.
- Trebalo je šest godina da Ustavni sud donese odluku o ustavnosti zakona i bilo je očekivano da će doći do ovakvog epiloga, jer je tadašnje rješenje donijeto na način koji je bio diskriminatoran prema određenim poslodavcima. Postoji bojazan da će i novo rješenje proći isto, budući da je Unija poslodavaca najavila novu inicijativu pred Ustavnim sudom. Bilo je neophodno otvoriti dijalog. Socijalni partneri, kojima po Ustavu i međunarodnim pravilima pripada odgovornost za ovakve odluke, već su imali dogovorene modalitete mogućeg rada nedjeljom tokom ljetnje i zimske turističke sezone -naveo je Mulešković.
Dodao je da je šest godina dug period tokom kojeg su promijenjene navike, pa većini poslodavaca radna nedjelja više ne odgovara.
- Moramo imati zakonodavstvo koje se jednako odnosi na sve. Uvođenje radne nedjelje povećalo bi troškove privrednih subjekata i moglo dovesti do rasta cijena. Takođe, u međuvremenu je izražen i nedostatak radne snage, što može otežati implementaciju bilo kog rješenja. Zbog toga je bilo važno čuti stav Socijalnog savjeta, koji čine Unija poslodavaca, sindikati i Vlada - istakao je Mulešković.
Mulešković smatra da je nedostatak radne snage jedan od ključnih problema turističkog sektora, te da zakonska rješenja kojima se reguliše status stalnog sezonskog radnika mogu doprinijeti njegovom ublažavanju.
- Najavljivano je da će taj zakon biti usvojen još prošle godine, ali je tek sada predložen. Kašnjenje sa usvajanjem važnih rješenja ostaje problem. Ideja je da se sezonski radnici zadrže na domaćem tržištu rada i time obezbijedi stabilnost radne snage u turizmu - rekao je Mulešković.
On očekuje da će bolja avio-povezanost ove godine riješiti dio izazova turističke sezone, naglašavajući da mala ekonomija poput crnogorske mora biti kvalitetno saobraćajno povezana.
Kao glavne probleme u predstojećoj sezoni izdvojio je visoke cijene i hroničan nedostatak radne snage, uz potrebu intenzivnije promocije crnogorskog turizma.
- Neophodna je i znatno bolja putna infrastruktura. Očekujem da će veliki infrastrukturni projekti biti završeni do početka ljetnje turističke sezone, jer su radovi na magistralama prošle godine izazivali gužve i stvarali negativnu sliku o Crnoj Gori - kazao je Mulešković.
Poručio je da je Evropska unija strateški put Crne Gore i da je u ovoj godini neophodno učiniti sve kako bi se zatvorila pregovaračka poglavlja i omogućilo članstvo do 2028. godine.
- Nakon referenduma i članstva u NATO-u, to je najvažniji korak za Crnu Goru. Članstvo u EU donijeće velike benefite građanima i privredi, otvaranje velikog tržišta i potvrdu da je Crna Gora uređena država, što će doprinijeti privlačenju kvalitetnih i održivih investicija - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Oskarovac Robert Duval preminuo je u 96. godini. Ostaće upamćen po izuzetnim glumačkim ostvarenjima. 
 Njegova supruga, Lusijana Duval, putem Fejsbuka je objavila da je Duval preminuo kod kuće.
- Za svijet je bio oskarovac, reditelj i pripovjedač. Za mene je bio sve. Njegova strast prema glumi bila je jednaka njegovoj ljubavi prema likovima, dobrim obrocima i druženju. Za svaku svoju ulogu davao je sve od sebe i ostavio nam nešto trajno i nezaboravn - napisala je.
Robert Duval je posebno poznat po ulozi kapetana Kilgora u filmu Apokalipsa danas (1979), u kojem izgovara legendarne replike: „Čarli ne surfuje!“ i „Volim miris napalma ujutro“. Njegova uloga Toma Hejgena u filmovima Kum i Kum II, kao i Bu Redlija u Ubiti pticu rugalicu, ostale su upamćene kao ključni trenuci u njegovoj karijeri. Duval je bio nominovan za Oskara sedam puta, a nagradu je osvojio 1984. godine za najbolju mušku ulogu u filmu Nježne milosti, gdje je tumačio kantri pjevača koji pokušava da pobijedi alkoholizam.
Rođen je u San Dijegu, Kalifornija, 1931. godine, kao sin pomorskog oficira. Studirao je dramu u Sent Luisu, Misuri, a kratko je služio i u vojsci. Godine 1955. upisao je Neighbourhood Plejhaus školu teatra u Njujorku, zajedno sa Džejmsom Kanom, Džinom Hekmanom i Dastinom Hofmanom, sa kojima je dijelio stan.
Duval je kontinuirano radio na televiziji i u pozorištu, uključujući nagrađivanu ulogu u predstavi Artura Milera Pogled s mosta 1965. godine. Njegov filmski debi bio je u ulozi tajanstvenog Bu Redlija u filmu Ubiti pticu rugalicu (1962).
Tokom karijere ostvario je brojne značajne uloge u filmovima poput Bulit (1968), Čovjek zvan Hrabrost (1969), Meš (1970), THX 1138 (1970), kao i u prva dva dijela Kuma. Uloga kapetana Kilgora u Apokalipsi danas dodatno je učvrstila njegov status filmske legende.
Osim toga, pojavljivao se i u filmovima Orao je sletio (1976), Mreža (1976), Prirodni talenat (1984), dok je režirao film Anđelo, ljubavi moja (1983). Tokom osamdesetih i devedesetih bio je prepoznatljiv u filmovima poput Boje, Dani groma, Sluškinjina priča, Čovjek od medenjaka, Nestati za 60 sekundi, Gospodari noći i Put.
Godine 1992. vratio se televiziji i tumačio Staljina u HBO seriji, a 1997. režirao je i glumio u filmu Apostol, gdje igra propovjednika koji ubija ljubavnika svoje supruge, za što je dobio treću nominaciju za Oskara. Njegove posljednje rediteljske uloge bile su Tango atentata (2002) i Divlji konji (2015).
Duval je nastavio da radi i tokom 2010-ih, a 2015. godine postao je najstariji muškarac ikada nominovan za Oskara u kategoriji najboljeg sporednog glumca, za ulogu u filmu Sudija.
Bio je dugogodišnji istaknuti republikanski glumac, iako je 2014. prestao da podržava stranku. Bio je u četiri braka, posljednji sa Lusijanom Pedraza od 2005. godine, a nije imao djece.
Robert Duval ostaće zapamćen kao glumac čija karijera obuhvata više od šest decenija, nezaboravne uloge i dubok uticaj na američki film.

Po kojim ulogama ćemo pamtiti legendarnog Roberta Duvala

Na karnevalima širom Njemačke, uz šaljive prikaze i veselu atmosferu, pojavile su se i satirične lutke američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koje su izazvale značajnu pažnju.
Na drugom automobilu na paradi u Dizeldorfu, Putin je prikazan kako daljinski upravlja nekom vrstom ljudskog drona koji predstavlja političara njemačke Alternative za Njemačku (AfD), uz natpis "AfD: Izdajnici", dok treći prikaz koji se odnosi na Putina prikazuje "još jedan ratni zločin Rusije", dok tri osobe drhte na ledenoj hladnoći u svom stanu, nakon što je Rusija više puta napala energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Lutka koja izgledom podsjeća na Putina prikazana je i kako mačem probija satiričnog klovna, dok klovn uzvraća udarac šaljivdžijskim žezlom.
Na još jednom prikazu u Kelnu, na paradi se našla i lutka iranskog vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hamneija, koji je prikazan kako proždire osobu, koja izgleda kao da je bila dio grupe demonstranata koji su stajali ispred njega.

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E biće otvorene teme od društvenog značaja – od položaja žena i kulture sjećanja, do obrazovanja i prava osoba sa invaliditetom.
U studiju će se analizirati koliko su žene i njihova iskustva iz devedesetih zaista vidljive u javnom prostoru i da li je društvo spremno da čuje njihove priče i suoči se sa nasljeđem tog perioda.
Jedna od tema biće i stanje u obrazovnom sistemu, uz podatak da gotovo 30 odsto osnovaca pohađa privatne časove, dok je dopunska nastava u školama slabo posjećena. Šta takvi pokazatelji govore o kvalitetu i dostupnosti obrazovanja?
Budilnik donosi i analizu izmjena Pravilnika o socijalnoj i dječjoj zaštiti osoba sa invaliditetom, koji je mijenjan dva puta u samo mjesec dana. Ko donosi takve odluke i kakve posljedice one imaju na svakodnevni život najranjivijih kategorija društva?
U emisiji će biti predstavljena i priča o tome kako nauka može izaći iz učionica i postati inspirativno iskustvo za sve generacije, kroz aktuelnu izložbu u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici.
"Budilnik" gledajte od sedam do devet sati na Televiziji E.

U saobraćajnoj nesreći kod Kladnja poginuo Ostoja Stanišić, osuđenik za genocid u Srebrenici

Mulešković: Neradna nedjelja predstavlja luksuz za crnogorski turizam

Po kojim ulogama ćemo pamtiti legendarnog Roberta Duvala

Karneval u Njemačkoj: Tramp i Putin na meti satiričnih lutki

"Budilnik": Žene devedesetih, privatni časovi i izmjene pravilnika za OSI u fokusu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO