<article>Italijanski parlament odobrio je danas reformu kojom se ublažava kontrola i sankcionisanje javnih tendera, uprkos protivljenju sudija i opozicionih poslanika koji tvrde da će to podstaći rasipništvo.Reformu je koalicija premijerke Đorđe Meloni predstavila prije dvije godine, a ona ograničava ovlašćenja italijanskog Revizorskog suda, koji je odgovoran za obezbjeđivanje poštovanja italijanskih i pravila Evropske unije (EU) o korišćenju javnih sredstava, prenosi agencija Rojters.Prijedlog zakona je danas usvojen u gornjem domu sa 93 glasa za i 51 protiv.Među uvedenim promjenama predviđa se da maksimalna kazna za administratore koji nemarno koriste javna sredstva ne može preći 30 odsto gubitka prouzrokovanog njihovim radnjama, odnosno dvije njhove godišnje plate.Vlada tvrdi da će promjene pomoći ekonomiji ubrzavanjem procedura i prevazilaženjem oklijevanja među političarima da odobravaju javne nabavke iz straha da će se suočiti sa zahtjevima revizora.Članovi suda i opozicioni poslanici upozorili su da će nova reforma dovesti do rasipničkog trošenja i mogućih zloupotreba.Građani će o reformi odlučivati na referendumu na proljeće sljedeće godine.</article>

Italijanski parlament odobrio je danas reformu kojom se ublažava kontrola i sankcionisanje javnih tendera, uprkos protivljenju sudija i opozicionih poslanika koji tvrde da će to podstaći rasipništvo.
Reformu je koalicija premijerke Đorđe Meloni predstavila prije dvije godine, a ona ograničava ovlašćenja italijanskog Revizorskog suda, koji je odgovoran za obezbjeđivanje poštovanja italijanskih i pravila Evropske unije (EU) o korišćenju javnih sredstava, prenosi agencija Rojters.
Prijedlog zakona je danas usvojen u gornjem domu sa 93 glasa za i 51 protiv.
Među uvedenim promjenama predviđa se da maksimalna kazna za administratore koji nemarno koriste javna sredstva ne može preći 30 odsto gubitka prouzrokovanog njihovim radnjama, odnosno dvije njhove godišnje plate.
Vlada tvrdi da će promjene pomoći ekonomiji ubrzavanjem procedura i prevazilaženjem oklijevanja među političarima da odobravaju javne nabavke iz straha da će se suočiti sa zahtjevima revizora.
Članovi suda i opozicioni poslanici upozorili su da će nova reforma dovesti do rasipničkog trošenja i mogućih zloupotreba.
Građani će o reformi odlučivati na referendumu na proljeće sljedeće godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Italija

Svijet

U Italiji usvojena reforma kojom se ublažava kontrola javnih tendera, pravosuđe se protivi

Gusti oblak vulkanskog pepela uzdigao se u nebo iznad najaktivnijeg vulkana Etna u Italiji.
Italijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju saopštio je da se eksplozivna aktivnost na kraterima na vrhu Etne intenzivirala, što je dovelo do kontinuiranih emisija pepela.
Promjena je navela naučnike da izdaju crveno upozorenje za avijaciju, signalizirajući potencijalni rizik za avione.
Uprkos upozorenju, letovi su se normalno odvijali na aerodromu Katania Fontanarosa, navodi se u saopštenju vlasti, dodajući da se ne očekuju poremećaji osim ako se ne povećaju padavine pepela.
Etna, koja se uzdiže više od 3.300 metara iznad nivoa mora pod stalnim je nadzorom. Njene česte erupcije podsjetnik su na moćne sile koje se nalaze ispod jednog od najpažljivije praćenih vulkana u Evropi.

Nad vulkanom Etna se nadvio crni dim, izdato upozorenje za avione

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je izjavio da su nadležni osigurali 455 hiljada stambenih jedinica za one čiji su domovi uništeni u zemljotresu 2023. godine u 11 turskih provincija. Smatra da je to veliko dostignuće koje mali broj država može ostvariti.
Govoreći u Hataju, provinciji na jugu zemlje, izjavio je da je vlast uradila više od ciljanog u onome što je nazvao najvećom mobilizacijom za obnovu u 21. vijeku.
Tvrdi da će biti još 105.179 stambenih i poslovnih jedinica za žrtve zemljotresa, među kojima je 55.681 u Hataju, 22.081 u Kahramanmarasu, 11.367 u Malatji, 4.833 u Adijamanu te manji broj u Osmanijeu, Elazigu, Gaziantepu, Sanliurfi, Dijarbakiru, Adani, Kilisu, Kajseriju, Tunceliju i Bingolu.
Podsjetio je da je u zemljotresu poginulo 53.000 ljudi, te da je pričinjena materijalna šteta od 150 milijardi dolara. Ipak, kako je konstatovao, Vlada Turske nikad nije podlegla očaju.

Erdogan: Osigurali smo 455.000 stambenih jedinica za žrtve zemljotresa, ovo je veliko dostignuće

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva vidi da Kijev „ne žuri da okonča rat u Ukrajini mirnim putem“, objavila je danas agencija Interfaks.
Putin je rekao da bi Rusija, ako Ukrajina ne želi da riješi sukob mirnim putem, sve ratne ciljeve ostvarila silom, javila je ruska novinska agencija TASS.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je ranije danas da Moskva želi da nastavi rat, koji traje od februara 2022. godine, dok Kijev želi mir, prenosi agencija Rojters.
Kremlj je saopštio da je Putin primio izvještaje od komandanata vojske, koji su mu prenijeli da je Rusija zauzela gradove Mirnograd, Rodinske i Artemovku u Donjeckoj oblasti, kao i Guljajpolje i Stepnogorsk u Zaporoškoj oblasti, prenose ruske agencije.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da se uspješno suprotstavila napredovanju ruske vojske u blizini Mirnograda i Guljajpolja.

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

U Italiji usvojena reforma kojom se ublažava kontrola javnih tendera, pravosuđe se protivi

Tagovi

Nad vulkanom Etna se nadvio crni dim, izdato upozorenje za avione

Erdogan: Osigurali smo 455.000 stambenih jedinica za žrtve zemljotresa, ovo je veliko dostignuće

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

PRATITE TVe UŽIVO