Italijanska premijerka Đorđa Meloni zagovara konkretan plan bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, na osnovu kojeg bi Sjevernoatlantska alijansa u roku od 24 sata pružila vojnu pomoć Kijevu ukoliko bi Rusija u budućnosti ponovo izvršila napad. Takođe se navodi da još nije jasno da li bi ovaj plan podrazumijevao i slanje vojnika NATO-a.&nbsp;
Trenutno evropski lideri raspravljaju o mogućim modelima bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a Melonijin plan predstavlja jednu od opcija.
Ovaj italijanski prijedlog polazi od toga da članstvo Ukrajine u NATO-u „nije izgledna opcija“, ali Meloni predlaže da Kijev dobije bezbjednosne garancije koje su vrlo slične članu 5 o kolektivnoj odbrani Sjevernoatlantske alijanse. Prema tom prijedlogu, ako bi Rusija treći put napala Ukrajinu, NATO bi joj u roku od 24 sata pritekao u pomoć.
Iako ova „olakšana verzija člana 5 nipošto ne doseže nivo kolektivne odbrane“ koji propisuje sam član, zemlje potpisnice bilateralnih sporazuma s Ukrajinom obavezale bi se na brzu reakciju u slučaju novog ruskog napada, navode izvori upoznati sa situacijom.
Među mogućim oblicima pomoći bile bi brza i stalna odbrambena podrška Kijevu, ekonomska pomoć, jačanje ukrajinske vojske te uvođenje sankcija protiv Rusije. Međutim, nije jasno da li bi to podrazumijevalo i slanje NATO trupa direktno na ukrajinsku teritoriju.
Meloni je o svom planu prvi put govorila u martu, ali tada nije bilo precizirano šta bi tačno podrazumijevao, podsjeća agencija. Italijanska premijerka tada je naglasila da bi to bilo trajnije rješenje od stacioniranja stranih vojski na ukrajinskom tlu.
<h2>Šta kaže član 5</h2>
Prema Sjevernoatlantskom ugovoru: „Strane ugovornice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve. Zbog toga su se dogovorile da će, u slučaju takvog napada, svaka od njih iskoristiti svoje pravo na individualnu ili kolektivnu odbranu, priznato članom 51 Povelje Ujedinjenih nacija, te pomoći napadnutoj strani ili stranama preduzimanjem odmah, samostalno i u saradnji s ostalim stranama, onih akcija koje smatra nužnim, uključujući i upotrebu oružane sile, s ciljem obnove i očuvanja bezbjednosti sjevernoatlantskog prostora. Svaki takav napad, kao i sve mjere preduzete kao odgovor, odmah će biti prijavljeni Savjetu bezbjednosti. Te mjere će biti okončane čim Savjet bezbjednosti preduzme potrebne mjere za obnovu i očuvanje međunarodnog mira i bezbjednosti.“
Da bi član 5 mogao biti aktiviran, najprije mora biti pokrenut član 4 (konsultacije partnera u NATO-u), a mora postojati i dokaz da napad na teritoriju pogođene države zaista dolazi iz inostranstva. Tek tada država pogođena napadom može zatražiti primjenu člana 5.
O zahtjevu odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem svaku članicu predstavlja po jedan predstavnik. Odluke se donose jednoglasno, a u eventualnom odgovoru ne moraju učestvovati sve članice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Danska planira da ukine porez na knjige koji je najviši u svijetu, u nastojanju da podstakne ljude da više čitaju.
Porez na knjige u Danskoj iznosi 25 odsto, a Vlada smatra da takva politika doprinosi rastućoj "krizi čitanja".
Ministar kulture Jakob Engel-Šmit saopštio je da će Vlada predložiti u svom planu budžeta da se ukine porez na knjige, što će zemlju koštati 330 miliona danskih kruna (44 miliona eura) godišnje, prenosi Gardijan.
Engel-Šmit je rekao da vjeruje da se mora rizikovati da bi se okončala kriza čitanja koja se širi posljednjih godina.
- Nevjerovatno sam ponosan. Ne dešava se svaki dan da neko uspije da ubijedi kolege da tako ogroman novac treba da se ulaže u potrošnju i kulturu Danaca - kazao je ministar.
I druge nordijske zemlje imaju standardnu stopu poreza od 25 odsto, ali je ne primjenjuju na knjige. U Finskoj je PDV na knjige 14 odsto, u Švedskoj šest, a u Norveškoj se ne naplaćuje.
Švedska je 2001. smanjila porez na knjige što je povećalo prodaju knjiga ali, kako su pokazale analize, knjige su kupovali oni koji su već čitali.
Engel-Šmit je rekao da je cilj širenje literature i da je već izdvojen novac za jačanje saradnje javnih biblioteka i škola, kako bi se više djece upoznalo s dobrom literaturom.
U Danskoj, koja ima nešto više od šest miliona stanovnika, 2023. godine je prodato 8,3 miliona knjiga, u knjižarama i preko interneta, prema podacima nacionalne statističke agencije.
Najviše su se prodavale knjige za najmlađe, slikovnice i knjige sa aktivnostima, a drugi najpopularniji žanrovi bili su kriminalistički romani i trileri.
Ako ova mjera ne dovede do pada cijena knjiga, Engel-Šmit je rekao da će ponovo razmotriti da li je to bio pravi korak.
- Pratiću naravno kako se cijene razvijaju. Ako se ispostavi da ukidanje PDV-a dovede samo do rasta profita izdavača, a da cijene knjiga ne padaju, onda moramo razmotriti da li je to bila ispravna stvar - rekao je Engel-Šmit.

1250x600

1084x550

Danska ukida porez na knjige da bi podstakla čitanje

U raciji koju su juče izveli pripadnici izraelske vojske zajedno sa doseljenicima u sirijskom selu Al-Aša, od seljaka sa okupirane teritorije oduzeto je više od 200 ovaca. Pripadnici 210. divizije izraelske vojske pružili su podršku doseljenicima koji su ukradenu stoku prebacili na okupiranu teritoriju.
Prema izraelskim izvorima, grupa doseljenika je u ponedjeljak prešla granicu sa Sirijom kako bi osnovala novo naselje na sirijskoj strani Golanske visoravni, koje su nazvali Neve Bašan.
Ovakve aktivnosti doseljenika predstavljaju novu etapu okupacije sirijske teritorije, koja je potpuno identična onoj koju decenijama sprovode u Palestini i na Zapadnoj obali.
Napadi na bunare, stada stoke, ali i bilo koje drugo poljoprivredno i društveno dobro, zaštitni su znak akcija i operacija koje izvode doseljenici, čije su aktivnosti uvijek u koordinaciji sa trupama izraelske vojske na terenu.
Doseljenici na teritoriji Zapadne obale, ali i juga Sirije, upadaju u organizovanim grupama koje su, po pravilu, naoružane, pa čak i zajednički obučavane za zauzimanje palestinskih ili sirijskih sela.
Nakon pada režima Bašara al-Asada, izraelska vojska je ušla u južne djelove Sirije sa obrazloženjem da želi stvoriti tampon zonu sa novim sirijskim vlastima, ali i revidirati pogranični sporazum prema kojem Sirija polaže pravo na dio suvereniteta nad Golanskom visoravni.

Izraelski doseljenici počeli s upadima u Siriju, u jednom danu ukrali više od 200 ovaca

Turske lučke vlasti su počele neformalno zahtijevati od brodskih agenata pisma u kojima se potvrđuje da brodovi nijesu povezani sa Izraelom i da ne prevoze vojni ili opasan teret namijenjen toj zemlji, prema izjavama dvaju izvora iz brodarstva za "Reuters".
Izvori su rekli da je kancelarija lučkog kapetana usmeno uputila port-agente da obezbijede pisane garancije, dodajući da ne postoji zvanična naredba o tom pitanju.
Jedan od izvora je rekao da se instrukcija odnosi na luke širom Turske.
Pismo garancije treba da navodi da vlasnici, menadžeri i operateri brodova nemaju veze sa Izraelom, i da određene vrste tereta, uključujući eksplozive, radioaktivne materijale ili vojnu opremu, nijesu na brodu u putu ka Izraelu, rekao je drugi izvor.
Ministarstvo saobraćaja se nije odmah oglasilo na zahtjev za komentar.
Prošle godine, Turska je prekinula trgovinu sa Izraelom vrijednu sedam milijardi dolara godišnje, zbog rata u Gazi sa palestinskom militantnom grupom Hamas.

Turske luke traže od brodova da potvrde da nijesu povezani sa Izraelom

Mađarska je već dva puta ponudila da bude domaćin mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine i ponuda i dalje važi, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto u podkastu emitovanom na Fejsbuku.
- Ako budemo potrebni, spremni smo da obezbijedimo odgovarajuće fer i bezbjedne uslove za takve mirovne pregovore. Drago nam je ako možemo doprinijeti uspjehu mirovnih napora - rekao je Sijarto.

Sijarto: Mađarska spremna da bude domaćin mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije

Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku, te usvajanje pravnog osnova za pokretanje procesa referenduma, jedna je od tačaka dnevnog reda posebne sjednice Skupštine Republike Srpske, zakazane za petak, 22. august.
To je odlučeno na kolegijumu Skupštine 21. augusta.
Kako se navodi u dnevnom redu, na referendumu bi se građani trebali izjasniti o odluci Suda BiH i Centralne izborne komisije BIH o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku sa pozicije predsjednika RS. Odlukom Suda Bosne i Hercegovine koji je potvrdio odluku CIK-a o oduzimanju mandata, Dodik je izgubio sve ustavne i zakonske ovlasti predsjednika RS.
Vladajuća koalicija je prethodno dogovorila da bi se referendum mogao održati 18. ili 25. oktobra.
Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu koja izričito dopušta ili zabranjuje referendum, ali nijedan od nižih nivoa vlasti ne može raspisati referendum samo na dijelu teritorije koji se tiče nadležnosti i odluka države BiH.
Na dnevnom redu Skupštine RS su i zauzimanje stava o budućim koracima institucija Republike Srpske, te rasprava o odgovoru institucija RS-a na presudu Suda BiH i odluku CIK-a.
Skupština bi na sjednici trebala konstatovati i ostavku predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića.
S obzirom da RS trenutno nema ni predsjednika ni premijera upitno je ko će potpisati dokumenta potreban za raspisivanje referenduma.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, o neprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Pravosnažnom presudom Dodiku je na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija, a kaznu zatvora od godinu dana je otkupio.
Dodikova odbrana je uputili apelaciju Ustavnom Sudu BiH na presudu.
Centralna izborna komisija, koja je nakon pravosnažne presude Suda BiH Dodiku oduzela mandat u skladu sa zakonom, bi trebala raspisati vandredne izbore za predsjendika RS u roku od 90 dana.

Parlament Republike Srpske u petak o referendumu i o mandatu Dodika

Dvanaest osoba je povrijeđeno u ruskom napadu na ukrajinski grad Mukacevo u noći sa srijede na četvrtak.
Izvještava se da je pet osoba ostalo na bolničkom liječenju.
- Svi povrijeđeni su odmah primili medicinsku pomoć i obezbjeđuje im se sve što je potrebno. Pacijenti su u stabilnom stanju - navodi se u izvještaju.
U noći između 20. i 21. augusta, ukrajinsko ratno zrakoplovstvo izvijestilo je da su Rusi izveli napad dronom i da je MiG-31K poletio iz zračne baze u Rusiji.
U zračnom prostoru praćeno je nekoliko ciljeva velikim brzinama.
Kasnije je potvrđeno da su ruske snage pogodile poslovne prostorije u Zakarpatskoj oblasti. Gradske vlasti su pozvale stanovnike da drže prozore čvrsto zatvorenima i da izlaze napolje samo ako je to zaista neophodno.

U ruskom napadu dronovima na ukrajinski grad povrijeđeno 12 osoba

Nacrt vojne komponente sigurnosnih garancija za Ukrajinu već se oblikuje, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak, dok su Sjedinjene Države ponovile da će evropske zemlje morati preuzeti najveći dio tereta u pružanju garancija.
- Rad na uspostavljanju vojne komponente garancija, o kojima se raspravlja kao dijelu rješavanja rata s Rusijom, započeo je - naveo je na mreži Iks (X) Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Njihovi timovi, prije svega vojni, kako dodaje, već su počeli aktivan rad na vojnoj komponenti sigurnosnih garancija.
- Ukrajina je spremna za bilo koji format dijaloga o pravednom završetku rata - rekao je Jermak nakon sastanka savjetnika za nacionalnu sigurnost iz zapadnih zemalja i NATO-a, ali je upozorio da se ne ponavlja "greška 'Budimpešte'", što je referenca na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, čiji je cilj bio osigurati sigurnost u zamjenu za Ukrajinu koja se odriče nuklearnog oružja preostalog iz sovjetskog doba.
Rusija je prekršila memorandum kada je anektirala Krimsko poluostrvo 2014. godine i kada je počela potpunu invaziju 2022. godine.
Jermak je kazao da Ukrajina takođe sa saveznicima radi i na planu o tome kako postupiti "u slučaju da ruska strana nastavi produžavati rat i remetiti sporazume o bilateralnim i trilateralnim formatima sastanaka lidera".
Nešto kasnije, 20. avugusta, američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da bi Evropa trebala biti spremna preuzeti vodeću ulogu u pružanju sigurnosnih garancija.
- Ne mislim da bismo mi trebali nositi teret ovdje. Mislim da bismo trebali biti od pomoći ako je potrebno zaustaviti rat i zaustaviti ubijanje. Ali mislim da bismo trebali očekivati, a predsjednik svakako očekuje, da će Evropa ovdje igrati vodeću ulogu - rekao je Vens za Foks njuz.
Dodaje da "bez obzira na oblik koji ovo poprimi, Evropljani će morati preuzeti lavovski dio tereta".
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije ove sedmice za Foks njuz da su evropske zemlje, po pitanju sigurnosti, "spremne da pošalju ljude na teren".&nbsp;
- Spremni smo da im pomognemo sa stvarima, posebno, vjerovatno... iz vazduha - naveo je Tramp.
Nije pružio detalje o tome kakva će američka zračna snaga biti obezbijeđena, ali je rekao da bi to moglo podržati raspoređivanje evropskih trupa koje Francuska i Velika Britanija razmatraju da pruže u okviru takozvane koalicije voljnih.
- Pružićemo im vrlo dobru zaštitu - rekao je Tramp.
Sigurnosne garancije bile su glavna tema razgovora 18. avgusta kada je Tramp u Bijeloj kući ugostio Zelenskog i lidere nekoliko evropskih zemalja. Sastanak je uslijedio nakon njegovog samita prošle sedmice na Aljasci sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Uprkos Trumpovim pokušajima da privuče dvije strane za pregovarački sto, Putin nije pokazao znakove odustajanja od zahtjeva za teritorijom, uključujući zemlju koja nije pod ruskom vojnom kontrolom.

Jermak: Rad na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu već u toku

Američki sudija u srijedu je odbio zahtjev Ministarstva pravde SAD da se objave zapisi velike porote koja je optužila pokojnog finansijera Džefrija Epstina za seks trefiking, navodeći da je materijal manje značajan u poređenju s gomilom dokumenata koje vlada ima o slučaju, ali ga nije objavila.
Odluka okružnog sudije Ričarda Bermana s Menhetna uslijedila je dok predsjednik Donald Tramp pokušava da ublaži nezadovoljstvo svoje konzervativne baze pristalica zbog odluke njegove administracije da ne objavi dosijee slučaja.
Sudija je napisao da bi bilo logičnije da vlada direktno objavi ogromnu količinu informacija koje je prikupila tokom istrage o Epstinu nego da podnosi zahtjev sudu da objavi ograničenije materijale velike porote, čija je tajnost zaštićena zakonom.
- Vladinih 100.000 stranica dosijea i materijala o Epstinu zasjenjuje oko 70 stranica materijala velike porote o Epstinu. Svjedočenje velike porote je samo djelić glasina o navodnom ponašanju Džefrija Epstina - napisao je Berman.
Tramp je vodio predizbornu kampanju za drugi mandat 2024. obećavajući da će objaviti dosijee vezane za Epstina i optuživao demokrate da prikrivaju istinu. Međutim, Ministarstvo pravde u julu je odbilo da objavi dodatni materijal iz svoje istrage slučaja i navelo da ranije sporna lista Epstinovih klijenata ne postoji, što je razljutilo Trampove pristalice.
Dokazi koje je vidjela i čula velika porota, koja radi iza zatvorenih vrata kako bi se spriječilo miješanje u krivične istrage, ne mogu se objaviti bez odobrenja sudije.
Tramp je u julu naložio državnoj tužiteljki Pem Bondi da traži odobrenje suda za objavljivanje materijala velike porote iz Epstinovog slučaja.
Velika porota koja je optužila Epstina saslušala je samo jednog svjedoka, agenta Federalnog istražnog biroa (FBI), navelo je Ministarstvo pravde u sudskom podnesku u julu.
Epstin je umro samoubistvom 2019. godine dok je čekao suđenje po optužbama za seks trefiking. Izjasnio se da nije kriv.
Njegova smrt u zatvoru i prijateljstva s bogatim i moćnim izazvali su teorije zavjere da su i druge istaknute ličnosti bile umiješane u njegove navodne zločine i da je ubijen. Glavni medicinski istražitelj grada Njujorka utvrdio je da je Epstinova smrt bila samoubistvo vješanjem.
Drugi sudija s Menhetna, Pol Engelmajer, odbio je 11. avgusta sličan zahtjev Ministarstva pravde da se otkriju svjedočenja pred velikom porotom i dokazni materijali iz slučaja Džilejn Maksvel, Epstinove dugogodišnje djevojke. Maksvel služi 20-godišnju zatvorsku kaznu poslije osude iz 2021. za regrutovanje maloljetnih djevojčica za Epstinovo zlostavljanje.
Engelmajer je napisao da javnost neće saznati ništa novo iz objavljivanja materijala velike porote u slučaju Maksvel jer je veliki dio dokaza objavljen na njenom jednomjesečnom suđenju prije četiri godine. Svjedočenje pred velikom porotom nije sadržalo dokaze o drugima osim Epstina i Maksvel koji su imali seksualni kontakt s maloljetnicima, napisao je Engelmajer.
Maksvel se izjasnila da nije kriva. Nakon što je izgubila žalbu, tražila je od Vrhovnog suda SAD da preispita njen slučaj.
U julu je sudija s Floride odbio zahtjev administracije da se otkriju zapisi velike porote iz federalnih istraga protiv Epstina 2005. i 2007. godine. Epstin je odslužio kaznu od 13 mjeseci pošto se 2008. izjasnio krivim po optužbi za prostituciju na nivou te države, u okviru sporazuma za koji se sada smatra da je bio previše blag prema njemu.

Sudija odlučio da zapisi velike porote o Epstinu ostanu zapečaćeni

Veliki broj Palestinaca nastavlja bježati iz grada Gaze nakon što je izraelska vojska počela prve faze planirane kopnene ofanzive.
Izraelske trupe su uspostavile uporište na periferiji grada, u kojoj živi više od milion Palestinaca, nakon višednevnog intenzivnog bombardovanja i artiljerijske vatre.
To je navelo generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša da obnovi pozive za trenutni prekid vatre "kako bi se izbjegla smrt i razaranje" koje bi napad "neizbježno uzrokovao".
Izrael želi signalizovati da nastavlja sa svojim planom zauzimanja cijelog grada Gaze uprkos međunarodnim kritikama.
Vojni portparol je rekao da trupe već djeluju u određenim područjima kako bi pripremile teren za ofanzivu koju je ministar odbrane Izrael Kac odobrio u utorak, a koja će biti predložena kabinetu za bezbjednost kasnije ove sedmice.
Oko 60.000 rezervista biće pozvano početkom septembra kako bi se oslobodilo aktivno osoblje za operaciju.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je da "skraćuje rokove za zauzimanje posljednjih uporišta terorizma" u Gazi.
U saopštenju, Hamas je optužio izraelskog lidera za nastavak "brutalnog rata protiv nevinih civila u gradu Gazi" i kritikovao, kako je naveo, njegovo "nepoštovanje" novog prijedloga o prekidu vatre.
Očekuje se da će stotinama hiljada Palestinaca u gradu Gazi biti naređeno da se evakuišu i upute u skloništa na jugu Gaze, dok su u toku pripreme za izraelski plan preuzimanja vlasti.
Izraelska vlada je objavila svoju namjeru da osvoji cijeli Pojas Gaze nakon što su prošlog mjeseca propali indirektni pregovori s Hamasom o prekidu vatre i sporazumu o oslobađanju talaca.

Palestinci bježe iz Gaze, Izrael tvrdi da su počele prve faze napada

Ministarstvo unutrašnjih poslova izražava zahvalnost kompaniji Jugopetrol AD na donaciji od 20.000 litara goriva namijenjenoj Avio-helikopterskoj jedinici.&nbsp;
Donacija će, kako se navodi u saopštenju MUP-a, u značajnoj mjeri doprinijeti povećanju operativne spremnosti i bržem reagovanju u situacijama kada su ugroženi građani, imovina i prirodna bogatstva.
Ovaj čin, ističu, predstavlja nastavak društveno odgovornog djelovanja kompanije Jugopetrol, koja je nedavno Direktoratu za zaštitu i spašavanje MUP-a uručila tri specijalizovane cistijerne za prevoz vode marke Mercedes Actros, raspoređene opštinama Bar, Kolašin i Mojkovac, čime je dodatno unaprijeđena spremnost u borbi protiv požara i drugih kriznih situacija.
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović kazao je “Donacija Jugopetrola od velikog je značaja za naše kapacitete.&nbsp;
- Avio-helikopterska jedinica predstavlja jedan od stubova sistema zaštite i spašavanja, jer omogućava brzu intervenciju u najtežim okolnostima. Podrška koju smo dobili nije samo materijalna, već i snažna poruka solidarnosti i partnerstva u misiji očuvanja života ljudi i prirodnih resursa Crne Gore - kazao je Bešović.&nbsp;
Izvršni direktor kompanije Jugopetrol Vasilis Panagopulos tom prilikom je izjavio:
- Jugopetrol kao dugogodišnji partner Crne Gore u oblasti energetike, prepoznaje odgovornost da doprinese sigurnosti zajednice i zaštiti prirodnih resursa. Donacijom goriva Avio-helikopterskoj jedinici, kao i prethodnom donacijom specijalizovanih cistijerni, želimo da podržimo herojski rad vatrogasaca i svih službi koji svakodnevno ulažu ogromne napore da zaštite živote ljudi i očuvaju našu zemlju - istakao je Panagopulos.&nbsp;
Kako navode, Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno daljem unapređenju kapaciteta Direktorata za zaštitu i spašavanje i Avio-helikopterske jedinice, kako bi se obezbijedila još brža i efikasnija reakcija u kriznim situacijama i pružila maksimalna zaštita građanima i prirodnim vrijednostima Crne Gore.

Jugopetrol donirao 20 hiljada litara goriva Avio-helikopterskoj jedinici MUP-a

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Blažo Rađenović, kazao je da je turizam strateška privredna grana Crne Gore i vrijeme je da mu pristupimo ozbiljno i odgovorno.
- Prema važećim državnim dokumentima, čak 95 odsto turističkog prometa ostvaruje se na primorju, dok se 75 odsto ukupnog prometa bilježi u ljetnjim mjesecima. Takav model razvoja nije održiv, već je neophodno da Crnu Goru gradimo kao destinaciju koja živi turizam svih 365 dana u godini - saopštio je Blažo Rađenović,&nbsp;
On je naglasio da potencijali sjevera zemlje moraju biti iskorišteni kao dodatni impuls turističkom razvoju, ali i da je za dalji napredak potrebna potpuna promjena pristupa.
- Dalji razvoj turizma iziskuje izmjene legislative, izgradnju infrastrukture, strateški marketing prilagođen savremenim tehnologijama i inovativnim rješenjima. Naš cilj je da ozbiljnim i strateškim pristupom, u početku, povećamo prihode od turizma za 50 odsto, a kroz nekoliko godina i za 100 posto - poručio je Rađenović.
On je predstavio niz mjera koje URA predlaže za ostvarivanje tog cilja.
- Uvođenje turističkih ambasadora (MNE 365) – kartica koja donosi 5–10 odsto popusta u ugostiteljskim objektima, hotelima i na mjestima od turističkog značaja. Cilj je stvaranje baze turista koji se trajno vezuju za Crnu Goru;
- Sistem e-viza za bržu i lakšu proceduru ulaska turista iz zemalja sa viznim režimom, naročito sa dalekih destinacija;
- Kreiranje strategije destinacijskog menadžmenta kojom bi Crna Gora bila jasno pozicionirana kao turistička destinacija u narednih 10 godina;
- Savremeni marketing sa upotrebom novih tehnologija i inovacija;
- Institut stalnog sezonca – olakšavanje procedura za angažovanje radne snage iz trećih zemalja i tretiranje radne snage iz regiona kao domaće;
- Finansijski podsticaji za objekte koji rade tokom cijele godine (poreske olakšice i subvencije);
- Smanjenje PDV-a na turizam sa 15 odsto na 7 odsto, uz posebne poreske olakšice za sve objekte na sjeveru;
- Posebna državna kampanja pod nazivom „Dobro došli u državu ikone – Filarmose!“ radi jačanja međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore;
- Bez čekanja na granicama – otvaranje granica sa susjednim državama i uvođenje digitalno-tehničke kontrole;
- Produženje boravka za goste sa zapada sa 90 na 180 dana, kako bi boravili i van ljetnje sezone;
- Zeleni sertifikat za hotele i restorane, koji bi nudili ekološke opcije i koristili lokalne proizvode, uz kontinuiranu podršku razvoju eko-sela i ruralnog turizma - predlaže Rađenović.&nbsp;
Ističe da Crna Gora ima ogroman potencijal da postane destinacija koja se pamti, ne samo prolazna ljetnja stanica.
- Umjesto improvizacije i avanturizma, potrebna nam je jasna vizija i strategija kojom ćemo turizam razvijati 365 dana u godini, na korist građana, privrede i države - zaključio je Rađenović.

Rađenović: Nećemo "avanturizam" u Crnoj Gori, nego turizam 365 dana

Ministarka turizma Simonida Kordić izrazila je zadovoljstvo uređenošću i nivoom posjete kupalištima, kao i rezultatima koje je ostvarilo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, naglasivši da odgovorno i transparentno upravljanje donosi vidljive i mjerljive benefite za državu, privredu i građane.
- Uprkos tvrdnjama da plaže nijesu spremne i da nema turista, činjenice pokazuju potpuno drugačiju sliku. Transparentnim tenderom, oslobođenim nepotizma koji je ranije bio veliki problem, Javno preduzeće je stvorilo uslove da gosti mogu da budu zadovoljni, a da ugostitelji rade na valjan i profitabilan način - navela je Kordić prilikom obilaska budvanske rivijere.
Posebno je naglasila značajan finansijski rezultat.
- Javno preduzeće prihoduje 35 miliona eura od zakupa plaža, dok je u 2019. ili 2020. taj prihod iznosio svega pet miliona. Ova cifra ne samo da je impresivna, već otvara nove mogućnosti za unapređenje državnih potencijala i uređenje kupališta, čime se direktno doprinosi razvoju turizma u Crnoj Gori - kazala je Kordić.
Zaključila je da ovakav model upravljanja predstavlja pravi primjer kako odgovorno vođenje resursa može da utiče na jačanje crnogorskog turizma i unapređenje kvaliteta ponude.

Kordić: Uprkos tvrdnjama da plaže nisu spremne i da nema turista, slika je drugačija

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Danska ukida porez na knjige da bi podstakla čitanje

Izraelski doseljenici počeli s upadima u Siriju, u jednom danu ukrali više od 200 ovaca

Turske luke traže od brodova da potvrde da nijesu povezani sa Izraelom

Sijarto: Mađarska spremna da bude domaćin mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije

Parlament Republike Srpske u petak o referendumu i o mandatu Dodika

U ruskom napadu dronovima na ukrajinski grad povrijeđeno 12 osoba

Jermak: Rad na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu već u toku

Sudija odlučio da zapisi velike porote o Epstinu ostanu zapečaćeni

Palestinci bježe iz Gaze, Izrael tvrdi da su počele prve faze napada

Jugopetrol donirao 20 hiljada litara goriva Avio-helikopterskoj jedinici MUP-a

Đorđa Meloni predlaže plan po kojem bi NATO u 24 sata odgovorio na ruski napad

Rađenović: Nećemo "avanturizam" u Crnoj Gori, nego turizam 365 dana

Kordić: Uprkos tvrdnjama da plaže nisu spremne i da nema turista, slika je drugačija

PRATITE TVe UŽIVO