<article>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je da će podržati novi napad na Iran ako ta zemlja pokuša obnoviti svoj program balističkih raketa.- Čujem da se Iran ponovo pokušava naoružati, a ako je to istina, morat ćemo ih srušiti. Srušit ćemo ih. Uništićemo ih potpuno - rekao je Tramp uoči sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.Predsjednik je dodao da bi „odmah“ podržao napad na Iran ako pokuša ponovo razviti svoje nuklearne kapacitete, savjetujući toj zemlji da umjesto toga teži „dogovoru“ sa SAD-om.- To je pametnije. Mogli su sklopiti dogovor prošli put prije nego što smo, znate već, izveli veliki napad na njih - dodao je.Podsjetimo, Sjedinjene Države su ranije ove godine bombardovale tri nuklearna postrojenja u Iranu, u napadu koji je Tramp od tada isticao kao veliki vojni uspjeh.Međutim, Netanjahu je posljednjih sedmica upozoravao da Iran ponovo proširuje svoj program balističkih raketa, te se očekuje da će ove sedmice iznijeti argumente Trampu da bi uskoro mogla biti potrebna dodatna akcija.Tramp je također komentarisao i navode iz Rusije da je Ukrajina pokušala napasti rezidenciju Vladimira Putina.Izjavio je da ga je ruski predsjednik u ponedjeljak ujutro, tokom telefonskog poziva, informisao o napadu ukrajinskih dronova čija je meta navodno bila jedna od njegovih rezidencija, poručivši da taj potez „nije dobar“, iako je Kijev odmah odbacio ove optužbe.- Ovo nije pravo vrijeme. Jedna je stvar biti u ofanzivi, jer oni jesu u ofanzivi. Druga je stvar napasti njegovu kuću. A o tome sam danas saznao od predsjednika Putina. Bio sam veoma ljut zbog toga - rekao je.Američki predsjednik je priznao da je „moguće“ da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao: „Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste“.Ovi komentari predstavljaju Trampove prve izjave o ovom pitanju otkako je ruski ministar vanjskih poslova iznio tu optužbu.- Zapravo sam tek čuo o tome, ali ne znam detalje. To bi bilo loše. To ne bi bilo dobro - rekao je novinarima.Tramp je inače opisao svoj razgovor s Putinom kao „produktivan“, iako je naveo da i dalje postoje pitanja koja treba riješiti kako bi se posredovalo u postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini.</article>

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je da će podržati novi napad na Iran ako ta zemlja pokuša obnoviti svoj program balističkih raketa.
- Čujem da se Iran ponovo pokušava naoružati, a ako je to istina, morat ćemo ih srušiti. Srušit ćemo ih. Uništićemo ih potpuno - rekao je Tramp uoči sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Predsjednik je dodao da bi „odmah“ podržao napad na Iran ako pokuša ponovo razviti svoje nuklearne kapacitete, savjetujući toj zemlji da umjesto toga teži „dogovoru“ sa SAD-om.
- To je pametnije. Mogli su sklopiti dogovor prošli put prije nego što smo, znate već, izveli veliki napad na njih - dodao je.
Podsjetimo, Sjedinjene Države su ranije ove godine bombardovale tri nuklearna postrojenja u Iranu, u napadu koji je Tramp od tada isticao kao veliki vojni uspjeh.
Međutim, Netanjahu je posljednjih sedmica upozoravao da Iran ponovo proširuje svoj program balističkih raketa, te se očekuje da će ove sedmice iznijeti argumente Trampu da bi uskoro mogla biti potrebna dodatna akcija.
Tramp je također komentarisao i navode iz Rusije da je Ukrajina pokušala napasti rezidenciju Vladimira Putina.
Izjavio je da ga je ruski predsjednik u ponedjeljak ujutro, tokom telefonskog poziva, informisao o napadu ukrajinskih dronova čija je meta navodno bila jedna od njegovih rezidencija, poručivši da taj potez „nije dobar“, iako je Kijev odmah odbacio ove optužbe.
- Ovo nije pravo vrijeme. Jedna je stvar biti u ofanzivi, jer oni jesu u ofanzivi. Druga je stvar napasti njegovu kuću. A o tome sam danas saznao od predsjednika Putina. Bio sam veoma ljut zbog toga - rekao je.
Američki predsjednik je priznao da je „moguće“ da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao: „Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste“.
Ovi komentari predstavljaju Trampove prve izjave o ovom pitanju otkako je ruski ministar vanjskih poslova iznio tu optužbu.
- Zapravo sam tek čuo o tome, ali ne znam detalje. To bi bilo loše. To ne bi bilo dobro - rekao je novinarima.
Tramp je inače opisao svoj razgovor s Putinom kao „produktivan“, iako je naveo da i dalje postoje pitanja koja treba riješiti kako bi se posredovalo u postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Tramp pred sastanak s Netanjahuom žestoko zaprijetio Iranu: Dogovorite se s nama, inače ćemo vas razbiti

Dan nakon ubjedljive pobjede Samoopredjeljenja na vanrednim parlamentarnim izborima, Aljbin Kurti poručio je da su građani Kosova još jednom dali „snažan mandat“, ocijenivši da je čast dobiti povjerenje birača nakon „prvog punog mandata u istoriji zemlje“. Zahvalio je biračima, institucijama i međunarodnoj zajednici, poručivši da je budućnost Kosova „prosperitetna i čvrsto usmjerena ka Evropskoj uniji“.
“Juče su građani Kosova još jednom dali snažan mandat. Uvijek je čast zadobiti povjerenje naroda, posebno kada dolazi nakon prvog punog mandata u istoriji zemlje”, naveo je Kurti u objavi na društvenoj mreži X.
Zahvalio je svima koji su učestvovali u izbornom procesu, naglašavajući da su izbori protekli slobodno i bez incidenata.
“Zahvaljujemo svima koji su iskoristili svoje biračko pravo, kao i svima koji su doprinijeli da izborni proces bude slobodan, fer i sproveden bez incidenata”, poručio je Kurti.
Posebnu zahvalnost uputio je i međunarodnim partnerima.
“Zahvalni smo na međunarodnoj podršci tokom ovog procesa – Evropskoj uniji, pojedinačnim državama i međunarodnim organizacijama koje nastavljaju da podržavaju demokratski napredak Kosova“, naveo je, dodajući da je zahvalan i „sestrinskim partijama i širem progresivnom pokretu“.
“Obavezujemo se da gradimo društva u kojima su dostojanstvo i dobrobit ljudi u centru. Budućnost Kosova je prosperitetna i čvrsto orijentisana ka Evropskoj uniji”, zaključio je Kurti.
Pobijedio je narod Kosova i Republika
Već juče, po proglašenju pobjede, Kurti se obratio javnosti i ocijenio da je riječ o „najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“.
2Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost širom naše zemlje. Zahvaljujem se hiljadama volontera, simpatizera i aktivista koji su organizovali kampanju i bili naša snažna podrška u ovoj veličanstvenoj pobjedi“, rekao je Kurti.
Podsjetio je na prethodne izborne cikluse, ističući kontinuitet uspjeha.
“Dana 9. februara ove godine pobijedio je LVV sa partnerima, a 28. decembra 2025. pobijedio je narod Kosova i Republika. Čestitam na najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“, kazao je.
Kurti je naglasio da nema vremena za zastoje.
“Sada nas čeka mnogo posla i današnji rezultat nam je jasno pokazao da moramo da idemo naprijed bez odlaganja. Što prije budu sertifikovani rezultati, to prije treba da formiramo institucije i nastavimo sa dobrim radom i neophodnim projektima“, rekao je.
Dodao je da će se u novom sazivu Skupštine naći i Plan rasta Evropske unije.
“U Skupštini 10. saziva očekuje nas Plan rasta Evropske unije u vrijednosti od 880 miliona eura“, naveo je Kurti.
Poziv opoziciji na saradnju
Kurti je poručio da je spreman na saradnju sa opozicionim strankama, prije svega kada je riječ o međunarodnim sporazumima.
„Pozivam opozicione stranke na saradnju u Skupštini, kako oko međunarodnih sporazuma, tako i oko dobrih zakona u interesu građana“, rekao je.
U posebnoj izjavi precizirao je redosljed narednih koraka.
„Najprije treba da sačekamo sertifikaciju rezultata, zatim odmah da se konstituiše Skupština, a potom da se formira Vlada. Zainteresovan sam da odmah sarađujem sa opozicijom u vezi sa onim što je ostalo neusvojeno, odnosno tri sporazuma, za koje nam je potrebna većina“, rekao je Kurti.
Dodao je da ne očekuje blokade.
„Nakon sertifikacije možemo da idemo naprijed dobro, uspješno i brzo, bez zastoja, pošto su blokade nemoguće“, poručio je.
Kurti je naveo i da će se razgovarati o pitanju predsjednika, najprije sa predsjednicom Vjosom Osmani, a potom i sa opozicijom.
Preliminarni rezultati
Na Kosovu su 28. decembra održani vanredni opšti izbori, drugi ove godine. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, Samoopredjeljenje (LVV) Aljbina Kurtija osvojilo je oko 431.442 glasa, odnosno 44,30 odsto, što je gotovo 35.000 glasova više nego na izborima u februaru.
Preliminarno, LVV bi mogao imati 56 poslaničkih mandata, u poređenju sa 48 iz februara, čime Kurti dobija znatno povoljniju poziciju za formiranje nove vlade, čak i bez oslanjanja na Srpsku listu.
Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) sa oko 21 odsto glasova (183.826), dok je najveći pad zabilježio Demokratski savez Kosova (LDK) sa 13,57 odsto glasova (118.772), što je oko pet odsto manje nego u februaru. Lider LDK-a Ljumir Abdidžiku preuzeo je odgovornost za loš rezultat i najavio unutrašnje preispitivanje, uz mogućnost ostavke.
Alijansa za budućnost Kosova (AAK) prešla je izborni prag sa 5,68 odsto glasova (49.675), dok je Srpska lista osvojila 4,78 odsto, odnosno 41.823 glasa, što je za više od 3.000 glasova više nego na februarskim izborima, kako je izjavio njen lider Zlatan Elek.
Izlaznost na izborima iznosila je 44,99 odsto, dok se glasovi iz dijaspore očekuju oko 5. januara.
Zapad pozdravlja izbore, očekuje brzo formiranje institucija i ratifikaciju Sporazuma o Planu rasta
Stižu i međunarodne čestitke, uprkos ranije opterećenim odnosima sa vladom Samoopredjeljenja.
Evropska unija pozdravila je izborne rezultate, ocijenivši da je izborni proces protekao u skladu sa demokratskim principima i uz učešće svih zajednica, uz očekivanje brzog formiranja nove Skupštine i Vlade nakon političkog zastoja iz februara 2025. godine, navedeno je u zajedničkom saopštenju visoke predstavnice EU Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos.
Pozvale su novu vlast da intenzivira reforme i bez odlaganja ratifikuje sporazume u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, uz poruku da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaje ključna za evropski put obje strane.

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Studenti u blokadi saopštili su da je tokom jučerašnje terenske akcije „Raspiši pobjedu“, koja je organizovana širom Srbije, prikupljeno ukupno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će taj broj uskoro premašiti 400.000.
Kako su naveli u objavi na društvenoj mreži X, riječ je o prvoj terenskoj akciji sprovedenoj na nacionalnom nivou, a odziv građana, prema njihovim navodima, prevazišao je očekivanja organizatora.
- 400.000 potpisa za jedan dan. Prva terenska akcija po cijeloj Srbiji“, naveli su studenti, uz napomenu da su potpise davali građani različitih profila, među kojima su, kako ističu, bili i vojnici, policajci, kao i stariji sugrađani. Posebno su istakli veliki odziv penzionera, za koji kažu da ih je iznenadio, uz poruku: „Nijesmo se nadali ovolikom odzivu najstarijih. Penzioneri, izvinite“.
Studenti su najavili da se akcija nastavlja i u narednom periodu, uz poruku da će tek uslijediti obilazak terena i postavljanje novih štandova širom zemlje.
- Tek ćemo da obilazimo. Tek će biti štandova - poručili su iz inicijative ETF u blokadi.
Na kraju objave naveli su da je trenutno prikupljeno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će se, kako su naveli, „uz podršku dijaspore taj broj uskoro popeti na 400.000“.

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

U sali Skupštine Opština Pljevlja održan je skup korisnika usluga DOO Grijanje, sa kojeg je poručeno da će se građani sjutra u 11 i 30 okupiti ispred kotlarnice u Skerlićevoj ulici i pokušati da spriječe njeno pečaćenje.
Sa skupa je upozoreno da bi zatvaranje kotlarnice značilo gašenje jedinog izvora grijanja za oko 400 stanova i više od 50 poslovnih prostora, uključujući i brojne državne i opštinske institucije – sjedište Opštine Pljevlja, Centar za kulturu, Rudnik uglja, Osnovno državno tužilaštvo i druga javna preduzeća.
Građani su ocijenili da je nenormalno i neprihvatljivo da država u decembru, usred grejne sezone, gasi grijanje u najhladnijem gradu u Crnoj Gori, i to u trenutku kada se za Pljevlja najavljuju temperature do minus 10, a potom i do minus 20 stepeni.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je ista ta kotlarnica, po nalazima ekološke inspekcije, morala biti zapečaćena još u maju, ali joj je uprkos tome odobren nastavak rada tokom jeseni i početka zime. Sada, kada je kotlarnica ugašena, mjerni podaci pokazuju da su prekoračenja PM2.5 i PM10 čestica i dalje enormna, što dodatno dovodi u pitanje smisao i efekat ovakve odluke.
Na skupu su izneseni brojni predlozi, ali je zajednički stav bio da se sjutra pokuša spriječiti pečaćenje kotlarnice, te da se zatraže ostavke Odbora direktora i direktora DOO „Grijanje“, zbog toga što se, kako je rečeno, nisu pojavili pred građanima u trenutku kada se odlučuje o sudbini stotina domaćinstava i sudbini preduzeća.Okupljeni su riješeni da plaćaju usluge ovom preduzeću ukoliko se problem već sjutra ne riješi. Takođe ukoliko ne dođe do rješenja grijanja slijede tužbe protiv onih koji su odgovorni za smrzavanje korisnika centralnog gijjanja u Pljevljima.
Predsjednik Opštine Pljevlja, &nbsp;Dario Vraneš, složio se sa građanima da je izostanak rukovodstva DOO „Grijanje“ sa skupa razočaravajući i poručio da su promjene neophodne. On je istakao da će lokalna uprava biti uz građane i da će i sjutra biti sa njima na terenu.
Vraneš je naglasio da se Pljevljaci ne mogu kažnjavati isključivanjem grijanja u najhladnijim danima godine, upozoravajući na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih sugrađana.
- Ne radi se samo o materijalnoj šteti i imovini DOO ‘Grijanje’. Radi se o zdravlju ljudi. Šta će se desiti kada se stanovi ohlade, kada se ljudi razbole, kada bolnice budu pune? Država nije tu da kažnjava, već da rješava probleme - poručio je Vraneš.
Na skupu je postavljeno i pitanje selektivnog odnosa institucija prema zagađivačima. Doktor Ilhan Tursumović zapitao se da li se kao isti problem tretira kotlarnica u Skerlićevoj, koja prema njegovim riječima troši manje od 10 tona uglja dnevno, i Termoelektrana Pljevlja, koja dnevno troši oko 6.000 tona uglja.
- Kotlarnica jeste zagađivač, ali višestruko manji od Termoelektrane“, ali.kada bude da je na skupu protiv zagađena 150 pa 100 ljudi, mogu da nam rade šta hoće - kazao je dr Turumović na skupu, uz podsjećanje da građani nijesu blagovremeno obaviješteni ni o probnom radu termoelektrane.
Dodatni apsurd, kako je istaknuto, predstavlja činjenica da je kotlarnica u Skerlićevoj već ugašena, dok su koncentracije štetnih čestica u vazduhu i dalje izuzetno visoke. To, prema ocjeni okupljenih, pokazuje da se problem zagađenja ne rješava, dok se građani istovremeno ostavljaju bez osnovnog uslova za život – grijanja.
Kako će oko 400 korisnika DOO „Grijanje“, od kojih mnogi nemaju dimnjake ni alternativni izvor toplote, provesti noći sa najavljenim minusima, pitanje je na koje nadležni još nisu dali odgovor.
Zaključak skupa je jasan: do dogovora mora doći, jer Pljevlja ne mogu biti jedini grad u kojem se ekološka politika sprovodi tako što se građani ostavljaju da se smrzavaju. 
&nbsp;

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina Ministarstvo odbrane Rusije sprovelo je regrutacijski poziv za 135.000 vojnih obveznika koji će biti upućeni na obuku u regrutne centre.
Kao i prilikom prethodnih poziva za vojsku, ruski regruti imali su pravo da biraju vojnu službu u različitim vojnim rodovima i oružanim snagama, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje i rezultate profesionalne psihološke selekcije.
- Jesenji poziv građana na vojnu službu 2025. godine je završen. U skladu s Uredbom br. 690 od 29. septembra 2025. godine koju je izdao predsjednik Rusije, u jesen ove godine na vojnu službu u Oružanim snagama Rusije i drugim trupama i vojnim formacijama pozvano je 135.000 regruta - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije.
Prema ruskim zakonima o regrutaciji i mobilizaciji vojnih snaga, pozivi za regrute se proglašavaju u proljeće i jesen.
Ruski parlament je 2023. godine usvojio zakon o povećanju maksimalne starosne granice za regrutaciju muškaraca sa 27 na 30 godina, čime se povećava broj mladića koji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu.

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

Džinovska sekvoja na sjeveroistoku Engleske proglašena je za najvišu prirodnu novogodišnju jelku na svijetu, nakon što je ispunila kriterijume Ginisove knjige rekorda, saopštili su upravnici imanja Kragsajd, gde se drvo nalazi.
Drvo, visoko 44,8 metara, okićeno je uz pomoć dizalice sa kranom od 51 metra, a za dekoraciju je korišćeno 1.320 raznobojnih LED sijalica povezanih sa više od 800 metara kabla, dvije velike ukrasne mašne i tri punjive baterije, prenosi Tanjug.
Sekvoja, stara oko 150 godina, poznata je među zaposlenima kao “džin”.
Sekvoja je prošle godine proglašena najvišom prirodnom novogodišnjom jelkom u Velikoj Britaniji, a pripreme za sticanje svjetskog rekorda trajale su oko godinu dana.

Stara sekvoja postala Ginisova rekorderka

Obilne padavine u španskoj regiji Andaluziji izazvale su stotine intervencija hitnih službi i odnijele tri ljudska života, saopštila je regionalna vlast.
Prva žrtva pronađena je u mjestu Alhaurín El Grande, u provinciji Malaga, nakon što je osoba nestala zajedno s još jednim saputnikom kada je njihovo kombi vozilo odnijela rijeka. Civilna garda, vatrogasna jedinica, Civilna zaštita i druge hitne službe sprovele su operacije potrage i spašavanja. Tijelo druge osobe pronađeno je u podne. Preminuli su imali 53 i 54 godine.
Takođe je pronađeno tijelo osamnaestogodišnjaka koji se vodio kao nestao u mjestu Íllora, u provinciji Granada. Malaga je zabilježila najveći broj incidenata (343), a slijede je Granada s 58 i Almería s 48 slučajeva.&nbsp;
Druge andaluzijske provincije zabilježile su povremene incidente. Najčešći problemi uključivali su poplavljene kuće, garaže i ulice, zatvorene ceste, vozila koja su zaglavljena u vodi i blatu, te odrone kamenja, posebno u ruralnim i planinskim područjima.
Regionalna vlada aktivirala je Plan za vanredne situacije u slučaju rizika od poplava kako bi koordinisala resurse i osigurala javnu sigurnost. Trideset i šest andaluzijskih opština provelo je teritorijalne planove civilne zaštite, prvenstveno u onim provincijama koje su najviše pogođene padavinama.
Španski premijer Pedro Sánchez pozvao je na oprez povodom ove situacije. Hitne službe su nastavile preporučivati maksimalan oprez, uprkos tome što su se vremenske prilike smirile i većina upozorenja deaktivirana. Vlasti su savjetovale izbjegavanje nepotrebnih putovanja i upozorile građane da ne prelaze preko poplavljenih područja ili aktivnih vodotoka.

Tramp pred sastanak s Netanjahuom žestoko zaprijetio Iranu: Dogovorite se s nama, inače ćemo vas razbiti

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

PRATITE TVe UŽIVO